Connect with us

Nekategorizirano

Rekorderi na daskama koje život znače

Objavljeno

-


Kada se sa smirajem ljeta učenici vrate u školske klupe, i kazališna publika počne ponovno ispunjavati gledališta u teatrima. Nove predstave, posebice ako ih prati dobra medijska kampanja, mame publiku željnu dobrog kazališnog provoda, dok predstave koje su već dugo na repertoaru privlače novu publiku i stare obožavatelje.
Za razliku od naših kazališta i relativno učestalih promjena na repertoaru, u svijetu je drukčije. Malo se koji turist odvaži na višednevni odlazak u New York ili London da u svom programu nije ostavio mjesto za neki show na Broadwayu ili West Endu. Tako gledano, nimalo ne čudi da se neke predstave kontinuirano daju i nekoliko desetljeća.
Što se West Enda tiče, apsolutni predvodnik na listi najdugovječnijih predstava je drama “Mišolovka”, napravljena prema rukopisu Agathe Christie. Ta je predstava, premijerno prikazana 25. studenoga 1952. godine, svoju zavjesu podigla više od 23 tisuće puta, čime se upisala u kazališnu povijest kao besmrtna. Više od deset milijuna ljudi pogledalo je predstavu u kojoj su se Richard Attenborough i Sheila Simms proslavili naslovnim ulogama. Od te 1952. kroz “Mišolovku” je prodefiliralo 336 glumaca i glumica, a predstava je prikazana u 44 zemlje i prevedena na 24 jezika, uključujući i hrvatski. Predstava je posebno poznata po svom kraju, koji, zapravo, nitko tko nije gledao predstavu ne bi smio znati. Pri svakom završetku predstave naime glavni glumac zamoli publiku da obeća kako nikome izvan tog kazališta neće otkriti kraj. Kako je riječ o romanu Agathe Christie, autorice koja je naročito poznata prema iznenadnim preokretima na kraju svojih romana, nimalo ne čudi ovaj običaj koji je, doduše, nekoliko puta prekršen. Zanimljivo je da je jedan od glavnih glumaca gostujući u televizijskoj emisiji otkrio svršetak, valjda zato što nije zamoljen da šuti…
“Jadnici” zaživjeli tek na engleskom jeziku
“Mišolovka” je najprije bila radiodrama, i to još 1947. godine, ali je tada emitirana pod naslovom “Tri slijepa miša”. Na daskama je najprije prikazivana u Nottinghamu, a turneja je, prije stacioniranja na West Endu, uključivala je i kazališta u Liverpoolu, Manchesteru, Newcastleu i Birminghamu. New Ambassadors Theatre bio joj je domom od studenoga 1952., a posljednja je predstava u tom kazalištu odigrana u subotu, 23. ožujka 1974. Dva dana poslije, u ponedjeljak, u istoj je postavi “Mišolovka” postavljena u susjednom St Martin’s Theatreu, gdje se prikazuje i danas. Kako nije igrala samo te nedjelje, njezino se postojanje smatra kontinuiranim, zbog čega je neupitno najizvođenija drama svih vremena. Još jedan detalj zanimljiv za tu predstavu odnosi se na filmsku adaptaciju. Vjerojatno najgori ugovor u povijesti filma napravljen je upravo s Agathom Christie za “Mišolovku”. Godine 1956. prodana su prava za film, ali je dogovoreno da se on ne smije početi snimati dok londonska kazališna scena ne poživi šest mjeseci bez te predstave. Čini se da nikada neće biti snimljen…
Kada su mjuzikli u pitanju, kazališna adaptacija glasovita romana Victora Hugoa “Jadnici” zauzima prvo mjesto prema gledanosti u Londonu, a za njim slijede “Fantom u operi” i “Mačke”. Tako je “Mišolovka” jedina drama među najprikazivanijima na West Endu, dok je među najgledanijim broadwayskim predstavama nema. Tamo je prvi “Fantom u operi”, a slijede ga “Mačke” i “Jadnici”. Od mjuzikla koji su još među prvih deset i na repertoaru, uz “Fantoma u operi”, su “Chicago” i “Kralj lavova”.
“Jadnici” su vjerojatno najpoznatiji francuski mjuzikl na svijetu. Na glazbu francuskog skladatelja Claude-Michela Schönberga, taj je mjuzikl najprije pjevan na francuskome, ali nije postigao bogznakakav uspjeh. Tek engleska verzija postigla ono čemu se Schönberg nadao. To je priča o Jeanu Valjeanu, zatvoreniku koji je nakon 19 godina iza rešetaka pušten na slobodu, ali sa žutom putovnicom koja ga karakterizira kao kriminalca. Kada je taj mjuzikl u listopadu 2006. proslavio 21. godinu prikazivanja, postao je najdugovječnijim u povijesti West Enda.
Otac britanskog mjuzikla Andrew Lloyd Webber vjerojatno je najpoznatiji skladatelj tog žanra. Koliko je u tome dobar dokazuje činjenica da su dva njegova mjuzikla u samome vrhu ljestvice najgledanijih. »Fantom u operi«, nastao prema romanu Francuza Gastona Lerouxa, priča je o prekrasnoj sopranistici Christini Daaé, koja postaje opsesijom unakažena glazbenog genija poznatog kao »Fantom u operi«. Mjuzikl se u londonskom teatru Her Majesty’s počeo prikazivati u listopadu 1986., a u svibnju ove godine proslavio je 9000. izvedbu. Na Broadwayu je to najgledaniji mjuzikl svih vremena, izveden petstotinjak puta manje negoli u Londonu. Odmah za njim, prema gledanosti, slijede također Webberove »Mačke«, koje su u Londonu prikazane 8900, a u New Yorku 8300 puta. Taj je mjuzikl, utemeljen na knjizi T.S. Eliota, preveden na 20 jezika, a poznata je i njegova filmska adaptacija. [Petra Boić Petrač]
Imamo i mi konja za utrku
Priču o predstavama uz koje je stasalo prilično gledateljskih naraštaja, svakako valja početi sa “Stilskim vježbama”. U siječnju je ta predstava obilježila 40 godina postojanja u istoj postavi što ju je učinilo dostojnim kandidatom za Guinnissovu knjigu rekorda. Predstava je zaživjela među nama prije 40. godina, koliko je prošlo otkako su mladi Tonko Maroević i Tomislav Radić odabrali neobičan tekst Raymonda Queneaua. Uloge su dodijeljene Peri Kvrgiću i Miji Oremović koji su te 1968. već bili potvrđeni glumci. Dvije godine poslije glavna je glumica zamijenjena i u predstavu je ušla Lela Margitić. Da nitko nije mogao slutiti da će predstava biti tako uspješna svjedoči i podatak da je ravnatelj tadašnjeg Teatra ITD u nastajanju Vjeran Zuppa potpisao sa stvarateljima predstave ugovor na samo 15 izvedbi iako je tada uobičajen broj bio 30. Kad govorimo o dugovječnim i kultnim predstavama svakako još valja spomenuti “Mirise, zlato i tamjan” Slobodana Novaka koju je 1974. postavio Božidar Violić također u ITD-u s Marijom Kohn i Izetom Hajdarhodžićem. Da glavni glumac nije preminuo, sigurno bismo mogli još koji put uživati u nezaboravnim kreacijama legendi našeg glumišta. Istoimena se predstava opet može gledati, ali u redateljskoj viziji Vinka Brešana i s drugom glumačkom postavom na Riječkim ljetnim noćima već nekoliko sezona. Jedan od najizvođenijih hrvatskih mjuzikala o veseloj strani postratovske podjele svijeta “Jalta, Jalta” scenarističko-glazbenog dvojca Grgić-Kabiljo, godinama je privlačio gledatelje u kazalište Komediju i iznjedrio niz hitova koje smo godinama slušali u nezaboravnoj izvedbi Sande Langerholz. A mnogi će među antologijske uvrstiti i predstavu Ivana Kušana i Teatra u gostima – “Čaruga”. Režirao ju je Tomislav Radić, a nezaboravne su uloge u njoj ostvarili Relja Bašić, Fabijana Šovagović, Franjo Majetić, Ivo Serdar, Ana Karić, Vera Zima i drugi.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu 

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.

Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.

– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.

Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.

– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.

Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.

Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.

Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.

Nastavi čitati

Nekategorizirano

test

Objavljeno

-

By

Nastavi čitati

magazin

Kako prepoznati imate li covid ili gripu

Objavljeno

-

By

Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.

Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.

Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.

„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“

Brzina razvoja simptoma

Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.

Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“

To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.

Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“

Otežano disanje

Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.

„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.

I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).

Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.

Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.

Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“

Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.

Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.

Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“

Što učiniti ako se pojave simptomi covida?

Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:

  • imaju povišenu temperaturu
  • osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti

Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu