Connect with us

Nekategorizirano

KOGA BRANE BRANITELJI?

Objavljeno

15 godina prije

-

Odlukom Sabora RH definirano je značenje naziva Branitelja iz Domovinskog rata i uvjeren sam da nema Hrvata koji to ne zna prvenstveno iz razloga što svi misle da ga baštine. Na neki način su u pravu jer iskustva pokazuju da se lako stječe, ništa ne košta, a može valjati. Onih registriranih je više od pola milujuna, koliko ne znamo, a možda je i bolje. Ta vrsta istine, u ovom trenutku nam najmanje treba, jer poput drugih istina koje izlaze na vidjelo, ne obećava ništa dobro. Istinski branitelji, po spomenutoj definiciji, trpjet će i prikrpe sve dok na to pristaju. A oni, u pravilu neskromni i „hrabri“ u nevrijeme, davno su prepoznati, ali opstaju.
Ivan Aralica, pisac i najbolji živući poznavatelj „našeg čovjeka i mentaliteta“, u Dušama robova, opisujući davno još davnija vremena, prepoznao ih je ovako: “Balin je u ratu kratkotrajno sudjelovao, što i nije važno,jer je sudjelovanje u ratu onoliko koliko se napuše u miru. I njegov se slučaj uklapa u istinu da rat jest strašan zbog žrtava i štete koju izazove dok traje, ali je isto tako, možda i više, štetan što iza sebe kao ugledne i zaslužne ljude ostavlja osobe koje nas uvjeravaju da su u ratu, trajao on mjesec ili godinu dana, postal i pametniji pa im se prvima mora davati riječ i onda kada je očito da ne znaju ništa“.
Baš ti Balini, koji opterećuju prošlost i sadašnjost, od 1945. na ovamo, a u ime „stečevina svoje borbe“ egzistiraju na ivici mogućnosti Domovine neprekidno tražeći „ da im se da riječ i kada je očito da ne znaju ništa“, želeći prvenstveno zaustaviti vrijeme koje prijeti njihovoj „ratničkoj slavi“.
Kažu da postoje stotine udruga branitelja iz Domovinskog rata i njihovih kombinacija, čijim imenima hrvatski jezik postaje pretijesan, isprepleteni s manjim brojem onih iz II. Svjetskog ratra, ne manje zahtjevnim i vođama koji su se nametnuli po nejasnim kriterijima. Priličan broj ih se „naslanja“ na državni proračun i uglavnom ne vode konstruktivnu politiku, jer se aktiviraju isključivo kritizirajući postojeće stanje u zemlji. Kako su oduvijek pod pokroviteljstvom jedne političke opcije, za nju se vezuju i, razjedinjeni kakvi jesu, olako postaju sredstvo za političke manipulacije.
No, problemi se talože od početka, jer pored „udruženih“ branitelja, čiji broj se ne zna, postoji (vjerojatno većina) „neudruženih“, čija je povijesna misija završena na kraju oružanog dijela rata, koji se rukovode činjenicom da su svoje pravo i obvezu obrane domovine zadovoljili, a zaštitu stečevina prepustili demokratski izabranim snagama društva. Nije li baš to bio jedan od ciljeva borbe?
Nije dobro kada su bivši ratnici nezadovoljni i takve mogućnosti boje se sve zemlje svijeta koje ih imaju, a pogotovo nije kad politički pokrovitelj dovede do nezadovoljstva, a potom njihov bijes manipulacijama preusmjerava drugamo. Za ratnike (stvarne ili samozvane) gotovo i nema niže razine. Ali, biti heroj u ratu, a žrtva u miru, nije izum ni ovog vremena ni ove zemlje. Tek onaj tko to shvati ima šanse zaobići to iskustvo.
Vapaj branitelja za zaštitu vlastitog dostojanstva je očajnički, opravdan i ne smije se ignorirati. Njihov zahtjev za minimumom sloboda, da žive, rade i slobodno se kreću, predstavlja ujedno i minimum napora njihovim predstavnicima u vodstvu države. Traženje da se, od poniženja najgore vrste, spasi jedan od njih, nesretni Tihomir Purda, riješio bi se sam od sebe da nema destrukcije upravo među pozvanima da ih štite, odnosno da štite stečevine njihove borbe.
Polako ali sigurno, na naplatu dolazi razjedinjenost i sklonost jednima, kao preduvjet za laku manipulaciju, a zahtjevi branitelja se pretvaraju u kakofoniju želja, ponekad nerealnih , za koje se „hvataju“ politički manipulatori opravdavajući vlastito ponašanje.
Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata imaju svoje legitimne predstavnike u najvišem vodstvu zemlje, u zakonodavnim i izvršnim tijelima. Uvijek su ih imali, a najmoćnija politička osoba u zemlji je njihova dugogodišnja muza, njihova trojedna zaštitnica Kaliopa i Klio i Melpomena. Po prirodi stvari problema nebi smjelo biti. Čemu onda lutanje u izboru ciljeva za napad. Bivši ratnici moraju znati da je izbor mete presudan. On znači život ili smrt. U ratu možda i ranjavanje, no u miru su fazu ranjavanja ili mrcvarenja već prošli.
Dosljednost, postojanost , ustrajnost su pojmovi svojstveni ratnicima, pa bilo i bivšim, jer znače neodstupanje od stava ili nepokolebljivost , čime se u ratu šalje jasna poruka neprijatelju, a u miru potencijalnim manipulatorima ratnim stečevinama ili samim ratnicima. Zašto onda u zahtjevima branitelja nema mjesta za Veljka Marića ili za onog nedavno prikazanog kako bolestan i bez hrane umire od gladi i zime pod nekakvom nadstrešnicom. Bivši suborci mu se rugaju jer je budala i nije se snašao, a to mu, kaže, najteže pada. Ili, gdje su u svemu oni ratnici, koji nisu pristali da ih vode ratni profiteri, koji ne znaju ni za kakve fondove, udruge, zadruge, koji rat smatraju završenom epizodom svoga života koju žele zaboraviti i njome ne opterećivati ni obitelj, ni prijatelje, ni državu. Oni sretniji rade, plaćaju porez za ugodan život mnogih ratnih prikrpa i misle kako je red da strada pastir kad ne pazi stado.
Oni koje vodi Tomislav Ivić, ili nekakav Đakić, koji imaju ministre pravosuđa, policije i vojske onakve kakvi jesu, neka napuste svaku nadu, ili traže njihovu smjenu.
Oni koji vjeruju Muzi, koja je netom postavila temeljac za njihove stanove, morali bi znati da od toga nema ništa, da valja ispoštovati koalicijski ugovor o gradnji stanova za svojedobno odbjegle Srbe, da im valja uplatiti mirovine sa zaostacima, da valja izdržati najavljeno sniženje braniteljskih mirovina u uvjetima opće krize i siromaštva, da crkvi valja vratiti njihovo, a nekadašnjim veleposjednicima njihovo, te da će, u najbolju ruku, korist imati tek odabrani branitelji koji će, kao i do sada smirivati tenzije i donositi izborne rezultate, pa valja kakofoniju zahtjeva zamijeniti melodijom po jasnim i postojanim notama. Kaznenu prijavu za djelo ratnog zločina može pokrenuti bilo tko bilo kada. Nema definitivnih spiskova.
Danas, kada je mnogo toga jasno, zvuči gotovo nevjerojatnim da se čini ista greška poput one na Splitskoj rivi. Učinilo se, nakratko, da su ta vremena prošla.
Veritas amara est.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. grozni-zd

    4. veljače 2011. at 22:02

    Tekstovi su odlicni i prorocanski ! S Kalinicem držite ovaj portal !
    Podarite nam cešce svoja razmišljanja. Hvala.

     
    Odgovori

  2. Parastos

    5. veljače 2011. at 10:53

    Kao i uvijek puni pogodak u središte problema, kolumna je fantastična, samo tako naprijed

     
    Odgovori

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Nostalgični ste za Alan Fordom? Uskoro dolazi u kazalište! Evo tko igra Grunfa, Bob Rocka…

Objavljeno

3 mjeseca prije

-

4. rujna 2025.

By

Satiričko kazalište Kerempuh svoju novu sezonu otvara praizvedbom predstave “Alan Ford” Milana Fošnera, prema stripu Maxa Bunkera (L. Secchi) i Magnusa (R. Raviola), u režiji Marija Kovača, koja će premijerno biti izvedena u petak, 19. rujna.

Deveta umjetnost

Kultni talijanski strip “Alan Ford” već više od pola stoljeća zabavlja i oduševljava ljubitelje devete umjetnosti u Hrvatskoj i svijetu, a crnohumorni i satiričan prikaz djelovanja grupice siromašnih tajnih agenata koji rješavaju bizarne kriminalističke slučajeve idealna je podloga za predstavu koja bi se bavila nelogičnostima i apsurdima suvremenog hrvatskog društva, priopćio je Kerempuhu.

Iako se radnja stripa odvija uglavnom u New Yorku, teme koje obuhvaća su univerzalno prepoznatljive i uvijek aktualne.

Kerempuhova dramatizacija stripa kao centralnu negativnu ličnost smjestila je lik Superhika, karizmatičnog lopova koji ironično otima siromašnima da bi dao bogatima. 

Teške teme kroz “lake” doskočice

Kroz odabir super-antiheroja kao direktnog suparnika junacima iz Grupe TNT, predstava obrađuje inače teške teme, poput socijalne nepravde, siromaštva i zakulisnih političkih igara, ali na mladima prihvatljiv način uz zdravu dozu humornog odmaka.

U predstavi nastupaju Luka Petrušić (Alan Ford), Matija Šakoronja (Bob Rock), Tomislav Štriga (Broj 1), Domagoj Ivanković (Grunf), Tarik Filipović (Sir Oliver), Hrvoje Kečkeš (Debeli šef), Filip Detelić (Superhik), Borko Perić (Jeremija), Ana Maras Harmander (Bepa), Ines Bojanić (Margot), Josip Brakus (policajac/Čaruga), Ozren Opačić (inpektor Brock), Karlo Mlinar (Samoubojica), Tomislav Dunđer (bogataš /tamburaš).

Dramaturg predstave je Vid Lež, scenograf Davor Prah, kostimografkinja Nikolina Miletić, autor glazbe Tomislav Babić, autorica maski Marija Bingula, koreograf Branko Banković, a oblikovatelj svjetla Alen Marin.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Župan Bilaver: Uređenje Draženice prioritetni projekt Županije

Objavljeno

3 mjeseca prije

-

26. kolovoza 2025.

By

Župan Zadarske županije Josip Bilaver i njegov zamjenik Robertino Dujela održali su radni sastanak s voditeljem područne konzervatorske službe u Zadru Igorom Miletićem i ravnateljem Županijske lučke uprave Zadar Davorom Škibolom na temu uređenja uvale Draženica i Maestral.

Riječ je o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata Županije koji uključuje izgradnju novih komunalnih vezova, uređenje plaže, proširenje prometnice te pješačko-biciklističke staze i zelene površine.

Na sastanku je dogovorena daljnja suradnja Konzervatorskog odjela i Županijske lučke uprave u svim fazama pripreme i realizacije projekta, kako bi uređenje uvale Draženica bilo provedeno u skladu s relevantnim smjernicama i standardima.

Župan Bilaver istaknuo je kako projekt Draženica predstavlja prioritet Županije i da će donijeti značajnu dugoročnu korist građanima i razvoju zadarske obale.

 
Nastavi čitati

magazin

(FOTO) “I JA PUTUJEM” / Zadarska županija i Zadar ponovno uz ljetne radosti potrebitih obitelji

Objavljeno

5 mjeseci prije

-

10. srpnja 2025.

By

Foto: Iva Perinčić

I ovog ljeta more nije ostalo samo san! U sklopu emotivnog i društveno važnog projekta „I ja putujem“, Zaklada „Hrvatska za djecu“ osmu godinu zaredom omogućuje potrebitim obiteljima iz cijele Hrvatske zajedničko ljetovanje, darujući im ono što se često uzima zdravo za gotovo, bezbrižno zajedničko vrijeme, sunce, more i uspomene koje ostaju zauvijek.

Ove godine, korisnici projekta su dvije udomiteljske obitelji, pet velikih šesteročlanih obitelji, kao i obitelji s djecom s teškoćama u rastu i razvoju. Dvije samohrane majke, svaka s troje djece ljetovale su na otoku Murteru, u kampu Rehut i u Golden Haven Campingu. Posebno mjesto među ovogodišnjim korisnicima zauzima obitelj Belančić iz Zagreba, koja po prvi put sudjeluje u projektu. Ova topla obitelj sa četvero djece ljetuje u prekrasnom Falkensteiner Premium Camping Zadar. Hotelski lanac i Zaklada „Hrvatska za djecu“ omogućili su im toliko željeno zajedničko vrijeme, daleko od svakodnevnih izazova, u okruženju gdje je ljubav najjača valuta.

„Mnogo ljudi prolazi kroz naše živote. Puno njih uzme od nas što im je potrebno, a manji dio daje i dijeli nesebično. “Zaklada” je taj jedan mali, ali najveći dio. Ovakve akcije su nešto posebno, nešto što pokazuje kako mi ljudi na kraju najviše brinemo jedni o drugima, dokazuje da je empatija ljubav, a ljubav se nesebično daje i nema definicije ni cijene. Teško je riječima opisati koliko ovako nešto znači djeci, obiteljima. Meni kao roditelju znači SVE jer znam koliko vrijedi, znam koliko se trudim i pokušavam cijelu godinu privrediti svima da im ništa ne fali, ali da nije bilo “Zaklade” i fantastičnih donatora Falkensteinera moja djeca ne bi bila u mogućnosti ovakvo ljetovanje doživjeti. Mir, priroda, luksuz, toplo more, predivni ljudi oko nas koji brinu o svakoj stavci, divno je kad netko brine o vama. Hvala svima na ovolikoj dozi uzbuđenosti i veselja od moje male velike obitelji, zaslužili ste sve pozitivno, pa i moje suze radosnice.“ – istaknula je Jasmina Belančić.

Za obitelj Belančić, ovo je prvo pravo obiteljsko ljetovanje. Dani ispunjeni smijehom, igrom na plaži, šetnjama uz zalazak sunca i što je najvažnije, istinskim povezivanjem. U trenucima kada su Mateo učio sestru Leonu plivati, dok je Elena čitala bajke maloj Emili pod borovima, jasno je da je svaka minuta ovog ljetovanja dragocjena.

“Od prve godine kada me je gospođa Ozrenka kontaktirala i upoznala sa zakladom hrvatska za djecu, bez razmišljanja sam u ime tvrtke prihvatio ovu ideju i potvrdio sudjelovanje našeg kampa u istoj. U ova današnja vremena visokih cijena, luksuza i medijskog pritiska, više nego drago nam je da možemo sudjelovati i osigurati makar jednoj obitelji godišnje boravak u našem kampu koji u razgovoru s njima, svima znači najviše na svijetu. U svakom slučaju stavljamo se na raspolaganje i u budućnosti za sudjelovanje i ovaj mali doprinos zakladi i dajemo punu podršku nastavku akcije.” – istaknuo je Ante Lacić, voditelj Falkensteiner Premium Camping Zadar dok je upraviteljica Zaklade „Hrvatska za djecu“  Renata Gubić zaključila: “Svako dijete ima pravo na bezbrižne uspomene iz djetinjstva i ovim projektom želimo osnažiti obitelji, dati im podršku i osjećaj dostojanstva. Misija Zaklade „Hrvatska za djecu“ kao zaklade Vlade Republike Hrvatske ostaje jasna – biti uz djecu u potrebi i stvoriti uvjete da svako dijete osjeti da je važno i voljeno.“

Projekt „I ja putujem“ ovim je ljudima prilika za stvaranje osjećaja pripadnosti, sigurnosti i prihvaćenosti. U proteklih osam godina, od početka projekta do danas, više od 100 obitelji s ukupno 350 djece osjetilo je radost putovanja zahvaljujući ovoj plemenitoj inicijativi Zaklade koja i ovog ljeta pokazuje svima nama da iza svakog osmijeha stoji priča, borba, ali i nada. Bez velike pompe, ali s puno srca, ova priča vraća vjeru u dobrotu i važnost zajedništva.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu