Nekategorizirano
KOGA BRANE BRANITELJI?
Odlukom Sabora RH definirano je značenje naziva Branitelja iz Domovinskog rata i uvjeren sam da nema Hrvata koji to ne zna prvenstveno iz razloga što svi misle da ga baštine. Na neki način su u pravu jer iskustva pokazuju da se lako stječe, ništa ne košta, a može valjati. Onih registriranih je više od pola milujuna, koliko ne znamo, a možda je i bolje. Ta vrsta istine, u ovom trenutku nam najmanje treba, jer poput drugih istina koje izlaze na vidjelo, ne obećava ništa dobro. Istinski branitelji, po spomenutoj definiciji, trpjet će i prikrpe sve dok na to pristaju. A oni, u pravilu neskromni i „hrabri“ u nevrijeme, davno su prepoznati, ali opstaju.
Ivan Aralica, pisac i najbolji živući poznavatelj „našeg čovjeka i mentaliteta“, u Dušama robova, opisujući davno još davnija vremena, prepoznao ih je ovako: “Balin je u ratu kratkotrajno sudjelovao, što i nije važno,jer je sudjelovanje u ratu onoliko koliko se napuše u miru. I njegov se slučaj uklapa u istinu da rat jest strašan zbog žrtava i štete koju izazove dok traje, ali je isto tako, možda i više, štetan što iza sebe kao ugledne i zaslužne ljude ostavlja osobe koje nas uvjeravaju da su u ratu, trajao on mjesec ili godinu dana, postal i pametniji pa im se prvima mora davati riječ i onda kada je očito da ne znaju ništa“.
Baš ti Balini, koji opterećuju prošlost i sadašnjost, od 1945. na ovamo, a u ime „stečevina svoje borbe“ egzistiraju na ivici mogućnosti Domovine neprekidno tražeći „ da im se da riječ i kada je očito da ne znaju ništa“, želeći prvenstveno zaustaviti vrijeme koje prijeti njihovoj „ratničkoj slavi“.
Kažu da postoje stotine udruga branitelja iz Domovinskog rata i njihovih kombinacija, čijim imenima hrvatski jezik postaje pretijesan, isprepleteni s manjim brojem onih iz II. Svjetskog ratra, ne manje zahtjevnim i vođama koji su se nametnuli po nejasnim kriterijima. Priličan broj ih se „naslanja“ na državni proračun i uglavnom ne vode konstruktivnu politiku, jer se aktiviraju isključivo kritizirajući postojeće stanje u zemlji. Kako su oduvijek pod pokroviteljstvom jedne političke opcije, za nju se vezuju i, razjedinjeni kakvi jesu, olako postaju sredstvo za političke manipulacije.
No, problemi se talože od početka, jer pored „udruženih“ branitelja, čiji broj se ne zna, postoji (vjerojatno većina) „neudruženih“, čija je povijesna misija završena na kraju oružanog dijela rata, koji se rukovode činjenicom da su svoje pravo i obvezu obrane domovine zadovoljili, a zaštitu stečevina prepustili demokratski izabranim snagama društva. Nije li baš to bio jedan od ciljeva borbe?
Nije dobro kada su bivši ratnici nezadovoljni i takve mogućnosti boje se sve zemlje svijeta koje ih imaju, a pogotovo nije kad politički pokrovitelj dovede do nezadovoljstva, a potom njihov bijes manipulacijama preusmjerava drugamo. Za ratnike (stvarne ili samozvane) gotovo i nema niže razine. Ali, biti heroj u ratu, a žrtva u miru, nije izum ni ovog vremena ni ove zemlje. Tek onaj tko to shvati ima šanse zaobići to iskustvo.
Vapaj branitelja za zaštitu vlastitog dostojanstva je očajnički, opravdan i ne smije se ignorirati. Njihov zahtjev za minimumom sloboda, da žive, rade i slobodno se kreću, predstavlja ujedno i minimum napora njihovim predstavnicima u vodstvu države. Traženje da se, od poniženja najgore vrste, spasi jedan od njih, nesretni Tihomir Purda, riješio bi se sam od sebe da nema destrukcije upravo među pozvanima da ih štite, odnosno da štite stečevine njihove borbe.
Polako ali sigurno, na naplatu dolazi razjedinjenost i sklonost jednima, kao preduvjet za laku manipulaciju, a zahtjevi branitelja se pretvaraju u kakofoniju želja, ponekad nerealnih , za koje se „hvataju“ politički manipulatori opravdavajući vlastito ponašanje.
Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata imaju svoje legitimne predstavnike u najvišem vodstvu zemlje, u zakonodavnim i izvršnim tijelima. Uvijek su ih imali, a najmoćnija politička osoba u zemlji je njihova dugogodišnja muza, njihova trojedna zaštitnica Kaliopa i Klio i Melpomena. Po prirodi stvari problema nebi smjelo biti. Čemu onda lutanje u izboru ciljeva za napad. Bivši ratnici moraju znati da je izbor mete presudan. On znači život ili smrt. U ratu možda i ranjavanje, no u miru su fazu ranjavanja ili mrcvarenja već prošli.
Dosljednost, postojanost , ustrajnost su pojmovi svojstveni ratnicima, pa bilo i bivšim, jer znače neodstupanje od stava ili nepokolebljivost , čime se u ratu šalje jasna poruka neprijatelju, a u miru potencijalnim manipulatorima ratnim stečevinama ili samim ratnicima. Zašto onda u zahtjevima branitelja nema mjesta za Veljka Marića ili za onog nedavno prikazanog kako bolestan i bez hrane umire od gladi i zime pod nekakvom nadstrešnicom. Bivši suborci mu se rugaju jer je budala i nije se snašao, a to mu, kaže, najteže pada. Ili, gdje su u svemu oni ratnici, koji nisu pristali da ih vode ratni profiteri, koji ne znaju ni za kakve fondove, udruge, zadruge, koji rat smatraju završenom epizodom svoga života koju žele zaboraviti i njome ne opterećivati ni obitelj, ni prijatelje, ni državu. Oni sretniji rade, plaćaju porez za ugodan život mnogih ratnih prikrpa i misle kako je red da strada pastir kad ne pazi stado.
Oni koje vodi Tomislav Ivić, ili nekakav Đakić, koji imaju ministre pravosuđa, policije i vojske onakve kakvi jesu, neka napuste svaku nadu, ili traže njihovu smjenu.
Oni koji vjeruju Muzi, koja je netom postavila temeljac za njihove stanove, morali bi znati da od toga nema ništa, da valja ispoštovati koalicijski ugovor o gradnji stanova za svojedobno odbjegle Srbe, da im valja uplatiti mirovine sa zaostacima, da valja izdržati najavljeno sniženje braniteljskih mirovina u uvjetima opće krize i siromaštva, da crkvi valja vratiti njihovo, a nekadašnjim veleposjednicima njihovo, te da će, u najbolju ruku, korist imati tek odabrani branitelji koji će, kao i do sada smirivati tenzije i donositi izborne rezultate, pa valja kakofoniju zahtjeva zamijeniti melodijom po jasnim i postojanim notama. Kaznenu prijavu za djelo ratnog zločina može pokrenuti bilo tko bilo kada. Nema definitivnih spiskova.
Danas, kada je mnogo toga jasno, zvuči gotovo nevjerojatnim da se čini ista greška poput one na Splitskoj rivi. Učinilo se, nakratko, da su ta vremena prošla.
Veritas amara est.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
RADOVI SE BLIŽE KRAJU / Zadarska Pedijatrija priprema se za povratak u svoju zgradu!
JUNIORSKO PH / Članovi Dizačkog kluba Zadar osvojili 9 zlatnih medalja!
OBAVIJEST: Dio Sukošana u četvrtak bez vode!
BLUE FISH FESTIVAL / Ovog vikenda u Kalima vrhunska gastronomija i glazbeni program uz more!
PKOI JADERA / Gregov briljirao u Zagrebu s četiri druga mjesta u klasi S7
FOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
SUBOTNJA ŠPICA
ZADARSKI FORUM KAO SPORTSKA ARENA / Pobjednike prvog Out Gyma odmor u Zaton Holiday Resortu, a događaj ima i humanitarnu notu…
PROGNOZA / Oprezno s planovima za vikend, Meteoalarm upozorava – stiže nevrijeme!
(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
(VIDEO) “NI NA MAPI SVEMIRA” / Ivan Ive Županović objavio novi singl. Evo kako je njegova životna priča postala pjesma…
(VIDEO) Glazbeni spektakl na ulicama Zadra: Sanella i Denis Dumančić oduševili prolaznike novom pjesmom na mobilnoj pozornici
VIDEO / Marko Perković Thompson objavio videospot za pjesmu Zagora
VIDEO / Tomislav Bralić i klapa Intrade predstavljaju novi spot u kojem se krije još jedno poznato lice
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti
grozni-zd
4. veljače 2011. at 22:02
Tekstovi su odlicni i prorocanski ! S Kalinicem držite ovaj portal !
Podarite nam cešce svoja razmišljanja. Hvala.
Parastos
5. veljače 2011. at 10:53
Kao i uvijek puni pogodak u središte problema, kolumna je fantastična, samo tako naprijed