Connect with us

Svijet

Švedska želi spustiti kaznenu odgovornost na 13 godina. Zatvori: Nismo spremni na to

Objavljeno

-

Početkom listopada u švedskom gradu Gävleu jedan je 14-godišnji dječak hicima iz vatrenog oružja na ulici ozlijedio šestero mlađih osoba.

U pucnjavi, srećom, nitko nije smrtno stradao, a policija je kasnije objavila da je počinitelja s još uvijek nejasnim motivima angažirao i naoružao organizirani kriminal. Nakon saslušanja, dječak je prepušten institucijama socijalne skrbi, jer u Švedskoj osobe mlađe od 15 godina zasad nisu kazneno odgovorne. Međutim, bude li uskoro u parlamentu prihvaćen prijedlog švedske vlade desnog centra, neki sljedeći počinitelj spomenutog kaznenog djela u sličnoj dobi završit će u maloljetničkom zatvoru i to na najmanje četiri godine. Vlada od 1. srpnja 2026. želi sniziti dob kaznene odgovornosti za nekoliko najtežih kaznenih djela na 13 godina. Bude li izglasan, što je trenutačno prilično izvjesno, zakon će vrijediti privremeno – pet godina – a nakon toga će se procijeniti njegovi učinci. Motivi za ovu kontroverznu reformu proizlaze iz dinamike unutar kriminalnog podzemlja koje je posljednjih godina prilično uspješno regrutiralo maloljetnike, zapravo djecu, za svoja nedjela – ponajprije krvave i nasilne obračune sa suparnicima u trgovini narkoticima. Gurajući vatreno oružje i bombe u ruke sve mlađih tinejdžera, često imigrantskog podrijetla, kriminalci ostvaruju svoje ciljeve istodobno izbjegavajući kazneni progon.

Maloljetnici su bili privučeni novčanim nagradama – ubojstva su se plaćala i po 20.000 eura – te obećanjima o blagim kaznama. U pravilu su završavali u raznim popravnim domovima, iz kojih su izlazili najkasnije do punoljetnosti. Zbog toga je broj švedske djece uvučene u nasilje unutar organiziranog kriminala počeo kontinuirano rasti.

Otpor vladinom zakonskom prijedlogu
Prema podacima švedskog tužiteljstva, od siječnja do rujna 2022. godine za planiranje, sudjelovanje ili izvršenje ubojstava osumnjičeno je 14 djece mlađe od 15 godina. U istom razdoblju ove godine ta je brojka narasla na 127.

Švedska vlada s pravom je smatrala da nešto treba poduzeti kako bi se spriječilo pogoršanje situacije, no malotko je podržao inicijativu o snižavanju dobi kaznene odgovornosti i ustrojavanju posebnih zatvora za mlade od 13 do 17 godina. Među 89 državnih i javnih agencija, institucija, ustanova i udruženja kojima je vlada uputila zakonski prijedlog na razmatranje, njih čak 67 izričito se usprotivilo reformi ili iznijelo ozbiljne prigovore i kritike. Preostale 22 institucije suzdržale su se od komentara ili se nisu izričito izjasnile ni za ni protiv.

Švedska zatvorska i probacijska služba, koja bi trebala ustrojiti i voditi maloljetničke zatvore, jasno je upozorila da “nije pripremljena ni opremljena za skrb o djeci u dobi od 13 godina”. Naime, mlađi maloljetnici morali bi služiti kazne u posebnim ustanovama, odvojeno od odraslih zatvorenika, a morala bi im se organizirati i redovita školska nastava.

“Preporučujemo da se o djeci skrbi na druge načine, izvan zatvorskog sustava, a da se pritom ne odustane od zaštite društva. Naša je ocjena da djeca ne mogu preuzeti kaznenopravnu odgovornost do te mjere da im se može izreći kazna zatvora”, stoji u odgovoru Švedske zatvorske i probacijske službe.

Stručnjaci upozoravaju na kontraproduktivnost
Strože kažnjavanje mladih ne smanjuje kriminal, ističu brojni stručnjaci. Istraživanja jasno pokazuju da strože kažnjavanje ne dovodi do smanjenja kriminala mladih jer kontakt s pravosudnim sustavom može pojačati stigmatizaciju i isključenost te bitno otežati povratak u normalno životno okruženje i tržište rada.

To potvrđuje i danska studija objavljena u časopisu Journal of Quantitative Criminology (koji izdaje Springer) koja ukazuje da je snižavanje dobi kaznene odgovornosti na 14 godina imalo suprotan učinak. Kriminolozi diljem svijeta slažu se da su preventivne mjere, poput školske podrške, mentorstva i socijalnih programa, koje prekidaju kriminalne obrasce i povećavaju mogućnosti za povratak mladih u normalan život kudikamo bolja opcija. I policija upozorava da bi prijedlog, osim što je suprotan preporukama Ujedinjenih naroda, mogao biti i kontraproduktivan. Ako se djeca u tako mladoj dobi etiketiraju kao kriminalci, postoji rizik od povećanja identifikacije s kriminalnim načinom života, što u konačnici može dovesti do porasta, a ne do smanjenja stope kriminaliteta.

Osim toga, smatraju mnogi, organizirani kriminal će jednostavno regrutirati još mlađu djecu, kao što je činio svaki put kad je pravosuđe snižavalo dob kaznene odgovornosti. Dakle, umjesto 15-godišnjaka, vatreno oružje sve češće naći će se u rukama 12-godišnjaka koje je lako pronaći i namamiti preko društvenih mreža.

Poraz pravne države?
Odluka da se 13-godišnjaci šalju u zatvor zapravo je poraz pravne države i priznanje da se ne može nositi s nasilnim organiziranim kriminalom, ističu kritičari. U Švedskoj su se pojavili i bizarni prijedlozi, koji ukazuju koliko je problematična pravosudna reforma: “Ako 13-godišnjak može preuzeti odgovornost za ilegalnu uporabu oružja, znači da može preuzeti odgovornost i za legalno korištenje vatrenog oružja. Omogućimo djeci da polažu lovačke ispite!”

Većina država Europske unije postavila je granicu kaznene odgovornosti na 14 (poput Hrvatske) ili 15 godina (skandinavske zemlje). Apsolutno najniža dob koja se još uvijek pojavljuje u zakonima država članica EU je 12 godina (Irska, Mađarska, Nizozemska), ali obično uz stroge uvjete. U velikoj većini država djeca mlađa od 14 godina ne mogu biti kazneno odgovorna niti služiti klasičnu zatvorsku kaznu.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Japan odustaje od politike pacifizma i počinje izvoziti oružje, Kina zgrožena

Objavljeno

-

By

Japan je ublažio desetljećima stara ograničenja na izvoz oružja i stvorio put prodaji oružja u najmanje 17 zemalja, objavio je u utorak BBC.
Japan je ublažio desetljećima stara ograničenja na izvoz oružja i stvorio put prodaji oružja u najmanje 17 zemalja, objavio je u utorak BBC.

Objava u utorak označava prekretnicu u odmicanju Tokija od pacifizma koji je oblikovao poslijeratnu obrambenu politiku te također dolazi u vrijeme pojačanih napetosti u regiji.

To znači da će Japan sada moći prodavati ubojito oružje u 17 zemalja s kojima ima obrambene sporazume, uključujući Sjedinjene Države i Veliku Britaniju.

Zabrana prodaje oružja zemljama uključenima u sukob ostat će na snazi. Vlasti u Tokiju kažu da će dopustiti iznimke “u posebnim okolnostima”.

“U sve opasnijem sigurnosnom okruženju, nijedna zemlja ne može sama zaštititi vlastiti mir i sigurnost”, napisala je japanska premijerka Sanae Takaichi u utorak na X-u.

Kinezi odlučno protiv
Kina je rekla da je “ozbiljno zabrinuta” zbog onoga što je opisala kao “nepromišljenu militarizaciju” Japana.

“Kina će ostati vrlo oprezna i odlučno se protiviti (tom potezu)”, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova na redovitoj konferenciji za medije u utorak.

Nova pravila o izvozu oružja objavljena su dok su japanske snage samoobrane sudjelovale u godišnjim vojnim vježbama Sjedinjenih Država i Filipina. Japan se prvi put pridružio ratnim vježbama kao jedna od strana, a ne samo kao promatrač.

Kina se protivi vježbama i tvrdi da će iste produbiti podjele u regiji. Vojne vježbe održavaju se u dijelovima Filipina koji se nalaze u blizini voda i otoka na koje Peking polaže pravo, uključujući Tajvan.

Revizija pacifističkog sustava
Desetljećima je pacifizam bio dio japanskog identiteta, ali se taj način razmišljanja postupno mijenjao.

Prije 12 godina je tadašnji premijer Shinzo Abe ublažio opću zabranu prodaje vojne opreme. Omogućio je zajednički razvoj oružja sa saveznicima, a obrambenoj industriji osigurao pristup novim tržištima i tehnologiji.

Njegov nasljednik Fumio Kishida je 2023. otišao korak dalje i dopustio izvoz gotovog ubojitog oružja, prvi put od Drugog svjetskog rata.

Premijerka Takaichi, koja je na dužnost stupila u listopadu 2025., podržava reviziju pacifističkog ustava. Iako nije precizirala predložene promjene, mnogi smatraju da to znači izmjenu članka 9. kojim se Japan odriče rata.

Nastavi čitati

Svijet

Meloni oštro kritizirala švicarsku bolnicu zbog računa obiteljima žrtava požara

Objavljeno

-

Talijanska premijerka Giorgia Meloni oštro je danas kritizirala švicarsku bolnicu zbog navodnog pokušaja naplate troškova obiteljima nekih od žrtava razornog požara koji je na Staru godinu izbio u baru u alpskom skijalištu Crans-Montana. U katastrofi je poginula 41 osoba, većinom tinejdžeri, a još 115 ih je ozlijeđeno.

“Razgovarala sam s našim veleposlanikom. Švicarske vlasti su nas uvjerile da je riječ o pogrešci i da obitelji neće morati ništa platiti”, napisala je Meloni u objavi na društvenoj mreži X. “Ipak, zatražila sam od veleposlanika da ovo pitanje prati s najvećom pozornošću jer bi bilo gnjusno da takvi troškovi padnu na teret žrtava ili Italije.”

Meloni je također navela da je jedna bolnica u Sionu tražila 70.000 eura za pacijente koji su bili hospitalizirani samo nekoliko sati, što je nazvala “uvredom povrh nanesene boli”.

Istraga u tijeku
Požar je buknuo u ranim jutarnjim satima 1. siječnja u baru Le Constellation, u otmjenom odmaralištu, dok su gosti slavili dolazak Nove godine. Zbog tragedije je pokrenuta kaznena istraga protiv devet osoba.

Među osumnjičenima su i francuski vlasnici bara, supružnici Jacques i Jessica Moretti, koji se suočavaju s optužbama za ubojstvo iz nehaja, nanošenje tjelesnih ozljeda iz nehaja i izazivanje požara iz nehaja. Državni odvjetnici i odvjetnici oštećenih strana već su ih dva puta opširno ispitali.

Diplomatske napetosti
Slučaj je izazvao i diplomatske napetosti nakon što su u siječnju Meloni i talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izrazili “snažno ogorčenje” odlukom da se Jacques Moretti pusti uz jamčevinu. Italija je tada povukla svog veleposlanika u Švicarskoj kako bi se “utvrdile daljnje mjere koje treba poduzeti”.

Potpredsjednik Švicarskog saveznog vijeća Ignazio Cassis na to je odgovorio kako “razumije bol, jer to je i naša bol”, dodavši da je s Tajanijem potvrdio “spremnost Švicarske i Italije da se međusobno podrže u ovoj zajedničkoj tragediji”.

Tužitelji vjeruju da je požar izbio kada su boce šampanjca s upaljenim prskalicama podignute preblizu stropu u podrumu bara, što je zapalilo zvučno izolacijsku pjenu. Dodatno ogorčenje javnosti izazvala je informacija koju je općina otkrila 6. siječnja, a prema kojoj u baru od 2019. godine nije proveden godišnji sigurnosni pregled.

Nastavi čitati

Svijet

Europska zemlja upozorila svoje građane: “Budite spremni”

Objavljeno

-

By

Savezna vlada pokrenula je kampanju kako bi pomogla građanima da se pripreme za izvanredne situacije. Kućanstva diljem Belgije pozivaju se da budu spremna samostalno funkcionirati najmanje 72 sata, primjerice u slučaju velikog nestanka struje ili prekida interneta.

Inicijativa, pokrenuta danas (utorak, 21. travnja), dio je četverogodišnjeg plana Nacionalnog kriznog centra za jačanje otpornosti javnosti uslijed rastućih geopolitičkih napetosti i prirodnih katastrofa, piše VRT.

Dužnosnici ističu da se izvanredne situacije mogu dogoditi “bilo gdje i bilo kada“. Građane se potiče da preuzmu aktivniju ulogu u pripremi za krizne situacije. Cilj je podići svijest i naučiti ljude kako brzo i učinkovito reagirati.

Prva faza kampanje usmjerena je na pomoć građanima u pronalaženju pouzdanih informacija tijekom krize. Građane se poziva da se prijave na vladin sustav BE-Alert i prate službene komunikacijske kanale u kriznim situacijama. Glasine i dezinformacije često se šire poput požara tijekom izvanrednih događaja.

Savezni ministar unutarnjih poslova Bernard Quintin kaže da su se rizici od rata i prirodnih katastrofa povećali posljednjih godina. Ipak, naglasio je da cilj kampanje nije izazivanje panike, već podizanje svijesti među građanima. Biti spreman zajednička je odgovornost, poručio je ministar.

Komplet za hitne situacije
Građane se potiče da kod kuće imaju pripremljen komplet za hitne situacije. Savezna vlada savjetuje kućanstvima da osiguraju zalihe dovoljne za tri dana. To uključuje vodu, nekvarljivu hranu, osnovne medicinske potrepštine, baterijske svjetiljke, baterije, gotovinu i higijenske proizvode. Građane se također potiče da pripreme manju “torbu za hitne slučajeve“ u slučaju da moraju brzo napustiti dom. Ona bi trebala sadržavati osnovne stvari poput hrane, vode, važnih dokumenata, punjača za telefon i pribora za prvu pomoć.

Kampanja će se s vremenom proširiti i na dodatne rizike, uključujući nuklearne incidente. Uključit će i lokalne vlasti kako bi smjernice bile primjenjive u svakodnevnom životu. Vlasti ističu da će, poboljšanjem pripremljenosti građana, hitne službe moći bolje usmjeriti pomoć onima kojima je najpotrebnija tijekom krize.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu