Connect with us

Hrvatska

Šeks se ispričao novinarima

Objavljeno

-


“Medijski linč unatrag mjesec dana u kojem me se optužuje za najgora zlodjela i ratne zločine rezultirao je jednim neljudskim pritiskom – jednostavno sam puknuo i neprimjereno reagirao”, kazao je Šeks gostujući u središnjem Dnevniku.
Na pitanje je li mu žao nakon svega, Šeks kaže kako mu nije svejedno.
“Mene se na ljudskom nivou pokušava poniziti. Zašto HND ne pogleda tekstove novinara koji mi bez suda sude za najteža kaznena djela”, pita Šeks tražeći razumijevanje od javnosti. Ispričao se zatim novinarima koje je nazvao hijenama, psima i piranama.
“Ispričavam se svim novinarima što sam reagirao na neprimjeren način, ali molim isto tako da želim zamoliti novinare da govore istinu i ne uništavaju tuđe živote”. Posebno je istaknuo kako je njegova reakcija njegova osobna odluka koja se ne tiče ni stranke ni njezine predsjednice.
Potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks ponovno je danas i u Saboru objašnjavao što je točno mislio kada je novinare nazvao hijenama, psima i piranama. Prvo, kaže, Šeks, nije mislio na sve novinare već samo na jedan dio novinara. Točno je, kaže, utvrdio u intervjuu koji su to predstavnici medija koji protiv njega vode specijalni medijski rat u kojem ga određeni pojedinci razapinju, optužuju ga i osuđuju za najteže oblike zločina bez ikakvih dokaza.
“Umjesto pravosudnih tijela i sudova oni me na javnoj sceni čereče, ponizuju, vrijeđaju, kleveću protivno svim pravilima novinarske etike”, kazao je Šeks u Saboru pojasnivši kako se to odnosi na one koji imaju 30 priloga o njemu u jednom danu gdje ga “na najbestijalniji način razvlače i udaraju po njemu”.
Nastavlja kako je njegov odgovor bio oštar i slikovit odgovor na takvo ponašanje novinara, “koji su nažalost novinari”. “Formalno su novinari, ali su ustvari najgori klevetnici i politički agitatori”, kaže Šeks. Komentirajući izjavu potpredsjednika Hrvatskog novinarskog društva Luka Braile da je Šeks nervoza, potpredsjednik Sabora tvrdi da to uopće nije istina.
“To je klasičan klišej da se to tako komentira da je netko nervozan. To nije nervoza, samo vam savjetujem da pogledate što su pojedinci, na koji se način odnose prema novinarskoj profesiji i ugledu, časti i dostojanstvu pojedinca. To nije kritičko novinarstvo, nego bjesomučni napadi  kojima se mene nastoji prikazati kako počinitelja najgnjusnijih i najbesramnijih kaznenih djela, izrod ljudskog roda. U nekim člancima izravno se poziva na moju likvidaciju, da me treba sravniti s lica zemlje. To nije novinarstvo, to je linč, kampanja, haranga”, kaže Šeks.
Potpredsjednik Sabora ima objašnjenje i zašto mu to neki rade – “jer su upregnuti u neke interesne krugove i rade po njihovoj naredbi gdje mene kao personifikaciju jednih blistavih trenutaka novije hrvatske povijesti trebaju strovaliti u blato i detronizirati me”. A s njegovom detronizacijom, kaže on, žele diskreditirati i temelje hrvatske povijesti.
Drugi razlog njegova “čerečenja” jest taj da se određeni pojedinci prema nalogu svojim medijskih gazda i patrona kao puki izvršitelji izvršavaju nečasne zadatke. Oni, kaže Šeks, dobro znaju da on u nekim razdobljima za koja ga se optužuje nije bio u Osijeku i Vukovaru, ali mu u napisima svejedno to imputiraju i pozivaju na njegovu odgovornost. na njegov progon, na njegovo uhićenje i na njegovu ljudsku, građansku i političku eliminaciju.
Na Šeksov ispad reagiralo je Hrvatsko novinarsko društvo koje je “oštro osudilo bestijalne izjave koje je jedan od najmoćnijih političara u Hrvatskoj javno izrekao na račun novinara i medija”. Predsjednik HND-a Zdenko Duka pozvao je Jadranku Kosor da se javno ogradi od Šeksovog istupa “inače će biti jasno da Kosor i HDZ stoje iza Šeksovih izjava koje nedvojbeno ugrožavaju ustavom zajamčene slobode javne riječi”.
“Šeks bi poslije ove svoje nervozne eskapade, vjerojatno izazvane nekim mrljama na savjesti, trebao biti smijenjen”, kaže Duka i dodaje kako se čak i u Hrvatskoj rijetko mogu čuti slične uvrede upućene novinarima kakve je “izrekao ovaj najtrajniji HDZ-ov političar i nažalost rodonačelnik hrvatskog zakonodavstva i hrvatskog pravosuđa, koji se tog očinstva tek u posljednjem razdoblju uspješno oslobađaju”.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže kalendarsko ljeto, dio zemlje u toplinskom valu, ponegdje pljuskovi, grmljavina

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno je vedro diljem zemlje, prevladavat će sunčano i u nastavku petka. Tek je mala vjerojatnost za kakav prolazan pljusak u kopnenim krajevima Hrvatske. Bit će vrlo toplo i vruće, temperature će rasti i do 35 stupnjeva.

Subota također donosi obilje sunca i uglavnom suhe prilike. Bit će vruće, lokalno i preko 35 stupnjeva. Državni hidrometeorološki zavod upozorava na opasnost od toplinskog vala. 

Nedjelja donosi nestabilnije prilike. Pljuskovi su mogući poslijepodne u unutrašnjosti pretežno, osobito na zapadu, mjestimice i na sjevernom Jadranu.

Nestabilne prilike nastavit će se i u novom tjednu, kalendarski, prvom ljetnom.

Na moru će biti vruće, dok će na kopnu vrućinu ipak povremeno prekidati pljuskovi. 

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Dio zemlje pogodit će prvi ovogodišnji toplinski val, temperature bi mogle preko 35

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno sunčano je počeo četvrtak u većem dijelu zemlje, iako ima mjestimice i povećane naoblake u dijelu unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. U nastavku dana, kao i jučer, treba računati na pljuskove s grmljavinom poslijepodne, češće na sjevernom Jadranu i Gorskoj Hrvatskoj.

Petak će biti uglavnom suh i pretežno sunčan.

I tijekom subote će biti uglavnom stabilno, tek rijetko gdje u unutrašnjosti može se potkrasti kakav pljusak.

nedjelju ponovno nestabilnije, često s kišom i pljuskovima s grmljavinom, osobito u središnjem i zapadnom dijelu zemlje. Bit će vruće, temperatura mjestimice mogla prijeći 35, osobito u Dalmaciji. Državni hidrometeorološki zavod stoga upozorava na opasnost od toplinskog vala krajem tjedna za obalni dio zemlje. 

Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET LJETU / Što doista prijeti Hrvatskoj: El Niño, AMOC ili afrički toplinski valovi?

Objavljeno

-

By

Meteorolog N1 dr. Bojan Lipovšćak analizira klimatske procese koji se posljednjih godina najčešće spominju u javnosti te objašnjava koji bi od njih u narednom razdoblju mogli imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

Posljednjih godina javnost je zatrpana upozorenjima o nadolazećim klimatskim prijetnjama. Jedni upozoravaju na snažan El Niño koji bi mogao izazvati ekstremne vremenske prilike diljem planeta, drugi govore o mogućem slabljenju Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), što bi Europu moglo suočiti s velikim promjenama klimatskih obrazaca. Istodobno se upozorava na ubrzano topljenje arktičkog leda, porast razine mora, sve češće toplinske kupole i dugotrajne toplinske valove.

Uz znanstvena upozorenja, povremeno se pojavljuju i teorije zavjere prema kojima se vrijeme i klima namjerno mijenjaju različitim tehnologijama. No prirodni procesi koji oblikuju vrijeme i klimu odvijaju se prema zakonitostima atmosfere i oceana, neovisno o senzacionalističkim tumačenjima.

Kako bi se razumio njihov stvarni utjecaj, potrebno je imati na umu da se svi ti procesi odvijaju na različitim vremenskim i prostornim skalama. Atmosfera, oceani i kopno međusobno su povezani, pa pojedini klimatski mehanizmi mogu djelovati istodobno, međusobno se pojačavati ili poništavati. Upravo zato važno je procijeniti kakve bi posljedice mogli imati za Hrvatsku i šire područje Europe.

Trenutačno je utjecaj ENSO sustava, odnosno ciklusa El Niño i La Niña, na Europu relativno slab. Njegovi najizraženiji učinci bilježe se uz obale Srednje Amerike te nad tropskim dijelovima Tihog oceana. Posljedice najprije osjećaju stanovnici pacifičkih otočnih država, Novog Zelanda i Australije.

Porast globalne srednje temperature zraka

Tijekom El Niña dolazi do zagrijavanja površinskog sloja oceana, što povećava količinu oborina nad dijelovima jugoistočne Azije. Promjene u atmosferskoj cirkulaciji zatim se šire prema Japanu i Sjevernoj Americi, dok se posredni učinci mogu osjetiti i u Europi kroz promjene položaja mlazne struje i planetarnih valova.

Prema sadašnjim mjerenjima i usporedbama s višegodišnjim prosjecima, tijekom ljeta i jeseni 2026. mogao bi se razviti snažan El Niño. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do porasta globalne srednje temperature zraka, povećanja količine vodene pare u atmosferi te veće vjerojatnosti za pojavu ekstremnih oborina u pojedinim dijelovima Europe. Istodobno bi se povećala količina raspoložive energije u atmosferi, što pogoduje razvoju snažnih oluja, orkanskih vjetrova i izraženih zona nestabilnosti.

Za Hrvatsku bi posljedice mogle biti toplija jesen, zima i proljeće tijekom 2026. i 2027. godine, više temperature Sredozemnog mora te povoljniji uvjeti za razvoj ciklona tijekom hladnijeg dijela godine. Najizraženiji učinci očekivali bi se između jeseni 2026. i zime 2026./2027.

Za razliku od El Niña, promjene Atlantske meridionalne cirkulacije odvijaju se znatno sporije. Riječ je o sustavu oceanskih struja koje prenose toplinu prema sjevernom Atlantiku, dok se hladnije vode u dubinama vraćaju prema jugu. Dosadašnja istraživanja upućuju na postupno slabljenje tog sustava tijekom posljednjih desetljeća, no ne postoje čvrsti dokazi da je njegov kolaps neposredno pred nama.

Za Hrvatsku posljedice eventualnih promjena AMOC-a ne bi bile izravne, nego posredne. Očekuju se veće temperaturne razlike između Atlantika i euroazijskog kopna, što bi moglo uzrokovati izraženije meandriranje polarne mlazne struje. Posljedica bi bile češće i dugotrajnije blokirajuće atmosferske situacije, poznate i kao omega-blokade, koje pogoduju ekstremnim vremenskim obrascima.

To znači da bi se u budućnosti mogla povećati učestalost naglih prijelaza između toplih i hladnih razdoblja, uz velike temperaturne amplitude, snažne vjetrove i izraženije vremenske ekstreme. U oborinskom režimu dulja sušna razdoblja mogla bi se prekidati kratkotrajnim, ali vrlo intenzivnim oborinama tropskog karaktera.

Iako se često govori o mogućem zahlađenju Europe, posljedice za južni dio kontinenta i Sredozemlje mogle bi biti suprotne. Moguće su češće ljetne anticiklonalne blokade, dulji toplinski valovi, manje ljetnih oborina te povećana vjerojatnost razvoja mediteranskih ciklona, takozvanih medicana. Budući da je riječ o sporom procesu, najizraženiji učinci očekuju se nakon 2030. godine, uz daljnje jačanje prema sredini stoljeća.

Prema Lipovšćaku, ipak postoji jedan proces koji bi u sljedećih pet do petnaest godina mogao imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

“Po mom mišljenju, upravo je to najvažniji vremenski proces koji će karakterizirati vrijeme u našim krajevima u sljedećih pet do petnaest godina”, navodi meteorolog, govoreći o afričkim toplinskim valovima, širenju suptropskog pojasa prema sjeveru i sve češćim omega-blokadama.

Sahara i sjeverna Afrika zagrijavaju se brže od globalnog prosjeka, a pojas izrazito toplog i suhog zraka postupno se širi prema Sredozemlju. Istodobno suptropski greben sve češće prodire prema Europi, stvarajući uvjete za dugotrajne toplinske valove. Kada se uspostavi omega-blokada, nastaje stabilan sustav u kojem izostaje razvoj naoblake, a sunčano vrijeme dodatno zagrijava tlo i zrak.

Povećan rizik od suša i požara

Posljedice takvih situacija već su vidljive i u Hrvatskoj. One uključuju dugotrajna razdoblja s temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzija, sve češće dane s više od 40 stupnjeva, vrlo tople noći i izražene suše. Prema Lipovšćaku, znakovi takvog režima vremena jasno su vidljivi u razdoblju od 2023. do 2025. godine.

Ako se u razdoblju od 2026. do 2030. istodobno pojave snažan El Niño, nastavak slabljenja AMOC-a, intenzivno zagrijavanje sjeverne Afrike i učestalije omega-blokade, Hrvatska bi se mogla suočiti s rekordno toplim ljetima, dugotrajnim toplinskim valovima, manjkom ljetnih oborina te povećanim rizikom od suša i požara. Očekuje se i nastavak zagrijavanja Jadranskog mora.

Lipovšćak procjenjuje da će najveći utjecaj na vremenske ekstreme u Hrvatskoj do kraja desetljeća imati afrički toplinski valovi i blokirajuće atmosferske situacije, kao i kontinuirano zagrijavanje Sredozemlja. Utjecaj promjena AMOC-a smatra umjerenim, dok El Niño vidi kao dodatni, ali manje važan čimbenik.

Drugim riječima, najvažniji signal za vrijeme u Hrvatskoj tijekom sljedećih godina vjerojatno neće dolaziti iz Pacifika, nego iz sve toplijeg Sredozemlja, širenja suptropskog pojasa prema sjeveru i učestalijih prodora vrlo toplog afričkog zraka nad Europu. Za društvo to znači veći rizik od ljetnih suša i požara, veći toplinski stres za stanovništvo i poljoprivredu te rast potrošnje energije za hlađenje. Istodobno, povećava se mogućnost naglih prodora hladnog zraka, olujnih vjetrova, intenzivnih oborina i bujičnih poplava.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu