Connect with us

Nekategorizirano

Moždani ili srčani udar?

Objavljeno

13 godina prije

-


Počela je Nova godina 2011., a Vlada se pravi kao da su joj to prvi radni dani ikada. Jadranka Kosor i dalje ne zna tko je što, kada i po čijem nalogu potpisivao! Potpis ne važi ako ništa nije stavljeno u džep. To što se inzistiralo da se braniteljskih sedam (7) posto dionica „pod mus“ proda MOL-u kako bi MOL kod OTP-a pogurao kredit kojim se čarabiralo po dionicama Podravke – nikom ništa. Nije važno.
Najvažnije je da bivši profesor ONO i DSZ optužuje bivšeg „vojnog lekara“ i kapetana JNA kao da i sam nije bio pričuvni potporučnik te iste JNA koja mu sad smrdi kod bivšeg stranačkog sudruga, a sada ljutog političkog protivnika. Kako bilo da bilo, ipak je malo zahtjevnije završiti medicinski fakultet negoli općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu. Teško je procjenjivati kome je bilo teže jer to ovisi i o sposobnostima, a o sposobnostima zna najbolje svevišnji ili – predsjednica stranke. Prozivati nekoga zbog onoga što je bio, a istovremeno preskakati vlastitu ulogu, više je nego jadno.
Koprcanjem HDZ pokazuje kako mu je vrijeme isteklo. Bivši premijer je utamničen u gradu od soli, onaj koji ga je pomogao ustoličiti utamničen je u Zenici, a mnogi su krenuli ka lokalnom Remetincu potpuno uvjereni u vlastitu nevinost. Stara je narodna da kurva najviše priča o poštenju, a zatvorenik o skraćenju. I invalidi o ratu, a očito je da danas o ratu samo i jedino pričaju upravo invalidi (i bivši aktivni borci), druge to više ne zanima. Kome je teže od navedenih kategorija – veliko je pitanje! No, vratimo se utamničenom premijeru.
Dežurni pljuvači Ive Sanadera morali bi se priupitati kolika je njihova odgovornost u onome što je on radio! Od oktroirane premijerke naniže – svi su mu jeli iz ručice, a sad strogoću treniraju na njegovoj obitelji. Sramotno, u svakom slučaju. Hrabri lideri i liderčići HDZ-a, Ivi Sanaderu ste trebali pokazati zube dok je bio na vrhuncu moći, a ne mu omogućiti bijeg. Vlastitom nesposobnošću i vaših kadrova koje ste sami inaugurirali vi ste tome doprinijeli, a sada se iživljavate na obitelji. A novinari, koji su donedavno pisali o hvalevrijednim vrlinama dinastije Sanader, sada o istima posprdno pišu sa zluradim podsmjehom.  
No, nesreća nikada ne dolazi sama! Pošteni (da ne mogu biti pošteniji) lideri HNS-a i IDS-a nezaustavljivo napreduju ka tome da zadaju završni gospodarski udarac Hrvatskoj. Govoriti o IDS-u kao o alternativi je identično kao i očekivati od Jadranke Kosor da se gospodarstvo pokrene, unatoč njezinom upornom nečinjenju bilo kakvih poteza koji bi bilo što pokrenuli. Sa znanjem i umijećem HNS-a također je iluzorno očekivati bilo što pozitivno. U samom vodstvu jedino je Vesna Pusić sigurna od Remetinca; ona tamo neće boraviti no mogla bi ići u posjete. A nekima nije izgledan samo Remetinac već i poneki drugi zatvor. I ne samo u Hrvatskoj.
Uz pomoć SDP-a kojemu Jadranka Kosor smješta pobjedu svojom nesposobnošću, Kukuriku koalicija je smrtni zagrljaj Hrvatskoj. Kad se probude pritajeni geniji i talenti iz SDP-a koji nikada ništa nisu radili, tj. nemaju ni sekunde radnog staža u konkretnom poslu izvan stranačke križaljke za preživljavanje talentiranih poltrona – Hrvatska nema šanse čak ni da leži na mješavini zlata i dijamanata.
Koliki li su se financijski lumeni nasadili na stranačku kasicu prasicu, najbolje znaju oni koji su pokušali pokrpati tu rupu bez dna. Silne minuse svojim su dubioznim  potezima proizveli stari prekaljani kadrovi, ali šute, samo šute i tako će i dalje. Naravno, ne iz ljubavi prema mladim telićima SDP-a već da nekako navuku desetak godina od zadnjeg potpisa kako bi se dokopali zastare. Zastaru neće dočekati mnogi iz SDP-a, ali će i dalje šutjeti jer ionako ništa ne znaju raditi i do mirovine se moraju strpiti. Jest da su svjesni koliko u SDP-u smrdi, zaudara što od stare, a što od nove nesposobne kadrovske križaljke, ali će i dalje šutjeti – jer iako smrdi, barem je toplo! A kako će napustiti krdo kad je hladno, svjesni su oni tek vlastita neznanja, nesposobnosti i jasnog načina kako su se doguzili do svojih pozicija.
Svaki onaj glasač koji izađe na izbore i koji se odluči zaokružiti između ponuđenih opcija – „moždani ili srčani udar“ – mora biti svjestan da je to jedina bitna razlika između HDZ-a i SDP-a. Hoćete li umrijeti od jednog ili od drugog sasvim je svejedno jer obje su strančice ispale iz boljševičkog šinjela, bez programa i bez vizije za XXI. stoljeće.
Sretna Nova 1917.!

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Robin_ud

    11. siječnja 2011. at 9:09

    Korčagine…… potpisujem svaku riječ u tvojoj kolumni….. biti će nešto od tebe, možda čak i ministar, jednog dana ….

     
    Odgovori

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

7 sati prije

-

19. svibnja 2024.

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

3. izdanje Nagrade Goncourt – hrvatski izbor

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

6 dana prije

-

13. svibnja 2024.

By

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

4 mjeseca prije

-

17. siječnja 2024.

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu