Hrvatska
"Među menadžere se uvukla nervoza i neisgurnost!"

Globalna recesija koja nije zaobišla ni naš grad nemilosrdno je stavila mlinski kamen na leđa zadarskom gospodarstvu. Dodatnu negativnu sjenu na cjelokupnu situaciju bacilo je uhićenje bivšeg premijera Ive Sanadera. Kada će se zadarsko gospodarsvo riješiti tih utega i svega ostalog što ga pritišće, te što nas očekuje na gospodarskom planu u idućoj godini, pitali smo tajnika Županijske komore Zadar, Denisa Ikića.
* Kakva je, gospodarski, bila ova godina što se tiče Zadra i Zadarske županije?
– Moramo je promatrati u kontekstu gospodarske krize, stagnacije, recesije… Po pokazateljima koje smo mi u Komori zabilježili, prema službenim podacima, zakoračili smo u nju u zadnjem tromjesečju 2008. godine. Kada kompariramo ovu godinu sa prošlom, onda nažalost moramo konstatirati da je ogromna većina ekonomskih pokazatelja negativna. Ti negativni trendovi se lagano usporavaju, ali trend se još nije okrenuo. Kad to kažem, postoji svega nekoliko pokazatelja koji odudaraju od te slike, tu prvenstveno mislim na turistički promet koji ima fizičke stope rasta u odnosu na prošlu godinu i druga stvar koju treba spomenuti je pitanje vanjsko-trgovinske razmjene koja je i dalje u suficitu, a sve drugo je nažalost i dalje lošije nego što je bilo prošle godine. 2010. godina je za većinu naših gospodarstvenika bila izuzetno teška…
* … i svi bi je najradije zaboravili?
– Upravo sam to htio reći. Jedna dosta teška, krizna godina. Tim više što smo mi na području Zadarske županije, početkom 2003. godine pa do 2008. imali konstantno pozitivan rast svih fizičkih i financijskih pokazatelja gospodarstva, pokazatelja vanjsko-trgovinske razmjene, pokazatelja zaposlenosti i nezaposlenosti, i zaista u tom smislu bili smo jedno lagano rastuće gospodarstvo koje je imalo jedan kontinuitet, da bi se dolaskom te svjetske krize to naprosto okrenulo. I negativni trendovi i dalje traju.
* Što možemo očekivati od nadolazeće godine? Hoće li ona biti bolja ili lošija? Jeste li optimist?
– O tome možemo suditi kroz nekoliko pristupa. Koliko smo mi privlačni kao županijsko gospodarstvo, prvenstveno za neke strane investitore? Da li mi možemo njima nešto brzo ponuditi?! Da li smo privlačni kao prostor za državne investicije?! Mislim na neke energetske potencijale koji jesu definirani, i turističke potencijale. Treća stvar, jesmo li mi naslonjeni na europsko gospodarstvo, na svjetsko gospodarstvo i koliko? Onaj dio industrije koji mi imamo, metaloprerađivačku i industriju hrane i piće, da li tu možemo očekivati nekakve značajnije stope rasta ili povećanje proizvodnje?
* Možemo li?
– Obzirom na strukturu sadašnjeg gospodarstva, prvenstveno smo fokusirani na automobilsku industriju i prehrambenu industriju, pri tome mislim na naša poduzeća koja su izvoznici i koji su dio jednog velikog europskog odnosno svjetskog tržišta. Nažalost, imamo strukturu gospodarstva takvu da pojedina poduzeća određuju trend u pojedinim sektorima. Nitko ne može znati hoće li sljedeća godina biti dobra. Ključno je pitanje koliko mi možemo stvoriti nekih novih proizvoda i novih pogona? Zapravo vrlo malo je novih pogona, novih proizvodnji. Tako da su očekivanja za slijedeću godinu vrlo, vrlo suzdržana.
* Osim recesije, koliko će negativno na naše gospodarstvo utjecati aktualna situacija oko Ive Sanadera?
– Slučaj bivšeg premjera ne bih uopće komentirao sa ove razine. Kao privatni građanin možda da, ali ovdje sa ove pozicije ne. Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, u svakom slučaju negativno. Vrlo negativno. To je ono što ne doprinosi poduzetničkoj klimi, ne doprinosi optimizmu, ne doprinosi da poduzetnici promijene klimu u društvu koja je dosta loša. Naprotiv, tjeraju ih na sasvim jedno drugo razmišljanje da ove postojeće opsege proizvodnje koje imaju svedu na minimum. Mi smo društvo koje je cijelu ovu godinu bilo bombardirano sa negativnim vijestima, gdje su menadžeri bili u negativnoj ulozi. Tako da to sigurno neće pomoći poboljšanju poduzetničke klime. Uvukla se jedna velika nervoza, velika nesigurnost i to svakako nije milje koji pogoduje poduzetničkom sektoru. Druga stvar koja je evidentna ovdje na zadarskom području, na koju se poduzetnici žale, jest nesigurnost poslovanja. To je pitanje nepodmirenih računa za plaćanje jer nitko nema milosti prema njima. Ni vjerovnici, osobito država. Imamo paradoksalnu situaciju da vi kao poduzetnik za svoje obavljene usluge ili radove isporučujete račune, a da ne možete doći do svojih novaca. I onda vas proganjaju državne institucije zato jer ne možete ovo ili ono, a ne svojom krivnjom. Oni koji su vam dužni pozivaju da svoja prava zatražite sudom. I onda su oni jadni sretni ukoliko uspiju izaći na kraj sa obavezama prema državi.
* Mogu li najave novih uhićenja koja je najavio ministar Karamarko pogoditi i zadarsko gospodarstvo?
– Znate li koliko ima institucija koje za to primaju plaću? Imate Poreznu upravu, krim policiju… Ne mogu to komentirati.
NERAZUMIJEVANJE
* Možete li komentirati sljedeće – koliko se u Zadru zapravo zarađuje na “pravom” tržištu, u pravim tržišnim utakmicama?
– Kako to mislite?!
* Lijepo. Koliko Mercedesa ima u Zadru, a da nisu plaćeni iz proračuna RH?
– Ne razumijem vaše pitanje. To nekog drugog morate pitati.
“NISAM JUSUPOV ODVJETNIK!”
* Kako komentirate to da je Božo Jusup, koji je propao nakon što mu je dodjeljenja nagrada za životno djelo, isplatio plaću sebi, a radnicima nije, sada za Božić?
– Sve što imate o gospodinu Jusupu, pitajte njega. Nisam mu ja ni odvjetnik niti opunomoćenik.
“POMOĆ KK ZADAR? NE DOLAZI U OBZIR!”
* Je li Županijska komora Zadar pomagala financijski KK Zadru?
– Na način da bi davali novce, ne. Ne dolazi u obzir. Mi smo društveno odgovorna institucija koja putem svojih članica sudjeluje u nizu projekata i akcija za koje misli da treba sudjelovati. Od organiziranja humanitarnih koncerata, humanitarnih akcija, prikupljanja donatorskih sredstava, itd…
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.
U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.
U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.
Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.
Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.
Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.
Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.
Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.
Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije
Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.
Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.
Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici
Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.
Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.
Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.
Hrvatska
PROGNOZA / Meteoalarm upozorava na nevrijeme, dijelu zemlje prijete poplave
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, kiša pada duž Jadrana i uz Jadran, mjestimice ima i snijega na planinama.
U nastavku srijede oborina će se intenzivirati, bit će grmljavine, mjestimice će obilnije kišiti, osobito na Jadranu i uz Jadran, gdje su moguće bujične i urbane poplave, upozorenje je to Državnog hidrometeorološkog zavoda:
“Zbog prognozirane obilne količine oborine tijekom srijede (28.01.2026.) na riječkom području i u Gorskom Kotaru postoji mogućnost bujičnih i urbanih poplava.
U drugom dijelu srijede na području srednjeg, južnog Jadrana te njegovog zaleđa očekuje se obilna oborina praćena grmljavinskim pljuskovima koji mogu uzrokovati pojavu bujičnih i urbanih poplava.
Lokalno je moguće nevrijeme, stoga je na snazi viši stupanj upozorenja putem sustava Meteoalarm, Državnog hidrometeorološkog zavoda. Probleme će stvarati i jako i olujno jugo.
I tijekom četvrtka još treba računati na kišu i pljuskove, osobito duž Jadrana i uz Jadran.
U petak će biti manje oborine, uglavnom na području Dalmacije još. Bit će hladnije.
Za vikend će biti još malo kiše tijekom subote uglavnom u Dalmaciji, dok u nedjelju u unutrašnjosti mjestimice može biti slabije kiše ili rosulje. Temperature će biti niže.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeCINAZ/SVEUČILIŠTE: U četvrtak komemoracija za prof. dr. sc. Zlatka Milišu
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijePRIJAVE DO 2. VELJAČE / Iz zadarske Čistoće natječaj za zapošljavanje na više radnih mjesta. Evo detalja…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeVečeras u katedrali Susret čitača iz zadarskih župa
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje






