Hrvatska
"Među menadžere se uvukla nervoza i neisgurnost!"
Globalna recesija koja nije zaobišla ni naš grad nemilosrdno je stavila mlinski kamen na leđa zadarskom gospodarstvu. Dodatnu negativnu sjenu na cjelokupnu situaciju bacilo je uhićenje bivšeg premijera Ive Sanadera. Kada će se zadarsko gospodarsvo riješiti tih utega i svega ostalog što ga pritišće, te što nas očekuje na gospodarskom planu u idućoj godini, pitali smo tajnika Županijske komore Zadar, Denisa Ikića.
* Kakva je, gospodarski, bila ova godina što se tiče Zadra i Zadarske županije?
– Moramo je promatrati u kontekstu gospodarske krize, stagnacije, recesije… Po pokazateljima koje smo mi u Komori zabilježili, prema službenim podacima, zakoračili smo u nju u zadnjem tromjesečju 2008. godine. Kada kompariramo ovu godinu sa prošlom, onda nažalost moramo konstatirati da je ogromna većina ekonomskih pokazatelja negativna. Ti negativni trendovi se lagano usporavaju, ali trend se još nije okrenuo. Kad to kažem, postoji svega nekoliko pokazatelja koji odudaraju od te slike, tu prvenstveno mislim na turistički promet koji ima fizičke stope rasta u odnosu na prošlu godinu i druga stvar koju treba spomenuti je pitanje vanjsko-trgovinske razmjene koja je i dalje u suficitu, a sve drugo je nažalost i dalje lošije nego što je bilo prošle godine. 2010. godina je za većinu naših gospodarstvenika bila izuzetno teška…
* … i svi bi je najradije zaboravili?
– Upravo sam to htio reći. Jedna dosta teška, krizna godina. Tim više što smo mi na području Zadarske županije, početkom 2003. godine pa do 2008. imali konstantno pozitivan rast svih fizičkih i financijskih pokazatelja gospodarstva, pokazatelja vanjsko-trgovinske razmjene, pokazatelja zaposlenosti i nezaposlenosti, i zaista u tom smislu bili smo jedno lagano rastuće gospodarstvo koje je imalo jedan kontinuitet, da bi se dolaskom te svjetske krize to naprosto okrenulo. I negativni trendovi i dalje traju.
* Što možemo očekivati od nadolazeće godine? Hoće li ona biti bolja ili lošija? Jeste li optimist?
– O tome možemo suditi kroz nekoliko pristupa. Koliko smo mi privlačni kao županijsko gospodarstvo, prvenstveno za neke strane investitore? Da li mi možemo njima nešto brzo ponuditi?! Da li smo privlačni kao prostor za državne investicije?! Mislim na neke energetske potencijale koji jesu definirani, i turističke potencijale. Treća stvar, jesmo li mi naslonjeni na europsko gospodarstvo, na svjetsko gospodarstvo i koliko? Onaj dio industrije koji mi imamo, metaloprerađivačku i industriju hrane i piće, da li tu možemo očekivati nekakve značajnije stope rasta ili povećanje proizvodnje?
* Možemo li?
– Obzirom na strukturu sadašnjeg gospodarstva, prvenstveno smo fokusirani na automobilsku industriju i prehrambenu industriju, pri tome mislim na naša poduzeća koja su izvoznici i koji su dio jednog velikog europskog odnosno svjetskog tržišta. Nažalost, imamo strukturu gospodarstva takvu da pojedina poduzeća određuju trend u pojedinim sektorima. Nitko ne može znati hoće li sljedeća godina biti dobra. Ključno je pitanje koliko mi možemo stvoriti nekih novih proizvoda i novih pogona? Zapravo vrlo malo je novih pogona, novih proizvodnji. Tako da su očekivanja za slijedeću godinu vrlo, vrlo suzdržana.
* Osim recesije, koliko će negativno na naše gospodarstvo utjecati aktualna situacija oko Ive Sanadera?
– Slučaj bivšeg premjera ne bih uopće komentirao sa ove razine. Kao privatni građanin možda da, ali ovdje sa ove pozicije ne. Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, u svakom slučaju negativno. Vrlo negativno. To je ono što ne doprinosi poduzetničkoj klimi, ne doprinosi optimizmu, ne doprinosi da poduzetnici promijene klimu u društvu koja je dosta loša. Naprotiv, tjeraju ih na sasvim jedno drugo razmišljanje da ove postojeće opsege proizvodnje koje imaju svedu na minimum. Mi smo društvo koje je cijelu ovu godinu bilo bombardirano sa negativnim vijestima, gdje su menadžeri bili u negativnoj ulozi. Tako da to sigurno neće pomoći poboljšanju poduzetničke klime. Uvukla se jedna velika nervoza, velika nesigurnost i to svakako nije milje koji pogoduje poduzetničkom sektoru. Druga stvar koja je evidentna ovdje na zadarskom području, na koju se poduzetnici žale, jest nesigurnost poslovanja. To je pitanje nepodmirenih računa za plaćanje jer nitko nema milosti prema njima. Ni vjerovnici, osobito država. Imamo paradoksalnu situaciju da vi kao poduzetnik za svoje obavljene usluge ili radove isporučujete račune, a da ne možete doći do svojih novaca. I onda vas proganjaju državne institucije zato jer ne možete ovo ili ono, a ne svojom krivnjom. Oni koji su vam dužni pozivaju da svoja prava zatražite sudom. I onda su oni jadni sretni ukoliko uspiju izaći na kraj sa obavezama prema državi.
* Mogu li najave novih uhićenja koja je najavio ministar Karamarko pogoditi i zadarsko gospodarstvo?
– Znate li koliko ima institucija koje za to primaju plaću? Imate Poreznu upravu, krim policiju… Ne mogu to komentirati.
NERAZUMIJEVANJE
* Možete li komentirati sljedeće – koliko se u Zadru zapravo zarađuje na “pravom” tržištu, u pravim tržišnim utakmicama?
– Kako to mislite?!
* Lijepo. Koliko Mercedesa ima u Zadru, a da nisu plaćeni iz proračuna RH?
– Ne razumijem vaše pitanje. To nekog drugog morate pitati.
“NISAM JUSUPOV ODVJETNIK!”
* Kako komentirate to da je Božo Jusup, koji je propao nakon što mu je dodjeljenja nagrada za životno djelo, isplatio plaću sebi, a radnicima nije, sada za Božić?
– Sve što imate o gospodinu Jusupu, pitajte njega. Nisam mu ja ni odvjetnik niti opunomoćenik.
“POMOĆ KK ZADAR? NE DOLAZI U OBZIR!”
* Je li Županijska komora Zadar pomagala financijski KK Zadru?
– Na način da bi davali novce, ne. Ne dolazi u obzir. Mi smo društveno odgovorna institucija koja putem svojih članica sudjeluje u nizu projekata i akcija za koje misli da treba sudjelovati. Od organiziranja humanitarnih koncerata, humanitarnih akcija, prikupljanja donatorskih sredstava, itd…
Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.
“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.
Hrvatska
USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)
Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.
Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.
“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.
Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja
HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .
Grad Zagreb i Zagrebačka Županija
Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program
Fotografi
Ekonomisti
Grafički urednici-dizajneri
Tehničari za logistiku i špediciju
Modni tehničari
Hotelijersko-turistički tehničari
Veterinarski tehničari
Prehrambeni tehničari
Tehničari cestovnog prometa
Stručni studij
Fizioterapija
Poslovna ekonomija
Ekonomija poduzetništva
Sveučilišni studij
Dizajn
Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)
Povijest umjetnosti
Komparativna književnost
Filozofija
Novinarstvo
Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)
Komunikologija
Politologija
Etnologija i kulturna antropologija
Kineziologija
Sociologija
Agroekologija
Ekonomija
Poslovna ekonomija
Split i Splitsko-dalmatinska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Hotelijersko-turistički tehničari
Komercijalisti
Poslovni tajnici
Tehničari za logistiku i špediciju
Tehničari za poštanske i financijske usluge
Upravni referenti
Stručni studij
Kineziologija
Management malog poduzeća
Management trgovine i turizma
Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu
Sportski management
Turističko poslovanje
Upravni studij
Sveučilišni studij
Biologija i tehnologija mora
Forenzika
Industrijsko inženjerstvo
Kemija
Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)
Kineziologija
Pomorski management
Poslovna ekonomija
Povijest (dvopredmetni)
Pravo
Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)
Rijeka i Primorsko-goranska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Upravni referenti
Stručni studij
Upravni studij
Sveučilišni studij
Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu
Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)
Pravo
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Osijek i osječko-baranjska županija
Trogodišnji srednjoškolski program
Prodavači
Fotografi
Cvjećari
Frizeri
Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program
Upravni referenti
Ekonomisti
Komercijalisti
Agrotehničari
Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti
Farmaceutski tehničari
Građevinski tehničari
Arhitektonski tehničari
Tehničari geodezije i geoinformatike
Ekološki tehničari
Agroturistički tehničari
Poslovni tajnici
Fizioterapeutski tehničari
Dentalni tehničari
Likovni umjetnici i dizajneri
Grafički urednici-dizajneri
Grafički tehničari pripreme
Grafički tehničari dorade i tiska
Zdravstveno-laboratorijski tehničari
Kozmetičari
Stručni studij
Računovodstvo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Fizioterapija
Upravni studij
Javna uprava
Bilinogojstvo
Agroekonomika
Građevinarstvo (opći smjer)
Sveučilišni studij
Pravo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Kultura, mediji i menadžment
Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)
Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti
Filozofija i hrvatski jezik i književnost
Filozofsko-teološki studij
Fizioterapija
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel uputio je danas zahtjev premijeru, resornim ministrima i ravnatelju CERP-a za utvrđivanjem odgovornosti i ispravljanjem propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije d.d. Postupak dokapitalizacije proveden je tako da će rezultirati s vlasničkim udjelom države od svega oko 20 posto i posljedično potpunim gubitkom kontrole nad daljnjom sudbinom Petrokemije, istaknuo je u priopćenju Novosel.
U procesu dokapitalizacije bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala u rasponu od 70 do 140 milijuna eura, dok je država uoči dokapitalizacije kontrolirala oko 44 posto dionica.
Posljedično, da bi se provela Vladina odluka o zadržavanju kontrolnog paketa dionica, iznos ulaganja u povećanje temeljnog kapitala od strane RH trebalo je odrediti ovisno o iznosu ulaganja turske grupe Yildirim, najvećeg suvlasnika Petrokemije, tako da udio RH u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ostane minimalno 25 posto plus jedna dionica, dodao je.
“Oboje predstavnika RH glasali protiv odluke o kapitalizaciji”
Iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu prvi izvrši najveći vlasnik, da bi manjinski dioničari ovisno o visini njegovog uloga mogli prilagoditi uplate i tako zadržati ciljani vlasnički udio, kaže Novosel, “u ovom je slučaju RH, preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice, uplatu izvršila prva”.
Time je, tvrdi predsjednik SSSH, omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da uplatom, u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio no što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio Republike Hrvatske smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedna dionica.
Novosel podsjeća da su oboje predstavnika RH u Nadzornom odboru kutinske Petrokemije u konačnici glasali protiv odluke o dokapitalizaciji, ali kad je već bilo prekasno i kad manjinskim udjelom glasova na odluku više nisu mogli utjecati.
“Zahtijevam da se utvrdi odgovornost za propust”
Rezultat tako provedene dokapitalizacije je da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi smanjila vlasnički udio s oko 44 na oko 20 posto i izgubila svaku kontrolu nad sudbinom Petrokemije, ustvrdio je.
Smanjenje vlasničkog udjela s 44 na oko 20 posto moglo se ostvariti i prodajom 24 posto dionica većinskom vlasniku pa bi RH zaradila znatna sredstva, umjesto potrošila više od 12 milijuna eura, kaže Novosel.
“S obzirom na iznimnu važnost Petrokemije, ne samo kao najvećeg poslodavca u Kutini i Sisačko-moslavačkoj županiji nego i jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji, kao član Upravnog vijeća CERP-a zahtijevam da se utvrdi odgovornost za ovaj propust, ali i da se poduzmu žurne mjere za njegovo ispravljanje”, ističe Novosel.
“Neovisno o tome je li razlog ovog propusta bio nemar, nesposobnost ili nečija namjera (a što je sve podjednako nedopustivo), smatram da RH i dalje mora i može pronaći način za dogovor s većinskim vlasnikom kojim bi se ispoštovale prethodno donesene odluke i ranije postignuti dogovor o dokapitalizaciji, odnosno zadržao kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jedna dionica”, istaknuo je Novosel.
NEMA STABILIZACIJE VREMENA / Do kraja tjedna izmjenjivat će se sunce i kiša. Najobilnije padaline u noći na petak, najsunčanije u subotu?
Ako želite biti sretniji i zadovoljniji životom, jedite ove namirnice
CIKLUS MICHAELA HANEKEA / U petak u Kino Zoni krimi horor drama “Bennyjev video”
Moljci ne podnose miris ove biljke: Nabavite je i nećete ih više viđati po ormarima i kuhinji
(FOTO) SRIJEDOM U SRIDU / Mlikota: Knjiga o poslijeratnoj obnovi Zadra i danas izaziva puno emocija
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu u Zadru promovirano 232 magistara: Budite dobri, pravedni i skromni
#BLONDIE / Tužni masni burek
SHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su sutra otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…
VELIKI HOROSKOP ZA LIPANJ 2024. / Blizancima se otvaraju mnoga vrata, Vagama predstoji izazovno razdoblje
SHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su danas otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…
VIDEO / Nova pjesma i spot zadarskog glazbenika. Glavna glumica u spotu – Ava Karabatić!
(VIDEO) Otkrijte unutarnju snagu: Novi trail film zadarskog arhipelaga
VIDEO / Na potopljenom lokalitetu kod Korčule ljudi su prije 6.900 godina uzgajali bademe i masline
VIDEO / Švicarac Nemo pobjednik je Eurosonga 2024.
VIDEO / Zadarska pjevačica Sanella predstavlja novi singl i spot “Tvoja mlada”
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeFOTOGALERIJA / Na Sveučilištu u Zadru promovirano 232 magistara: Budite dobri, pravedni i skromni
-
magazin5 dana prije#BLONDIE / Tužni masni burek
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeSHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su sutra otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…
-
magazin5 dana prijeVELIKI HOROSKOP ZA LIPANJ 2024. / Blizancima se otvaraju mnoga vrata, Vagama predstoji izazovno razdoblje