Connect with us

Hrvatska

"Među menadžere se uvukla nervoza i neisgurnost!"

Objavljeno

-

Denis Ikić (Foto: Ivan Katalinić)
Globalna recesija koja nije zaobišla ni naš grad nemilosrdno je stavila mlinski kamen na leđa zadarskom gospodarstvu. Dodatnu negativnu sjenu na cjelokupnu situaciju bacilo je uhićenje bivšeg premijera Ive Sanadera. Kada će se zadarsko gospodarsvo riješiti tih utega i svega ostalog što ga pritišće, te što nas očekuje na gospodarskom planu u idućoj godini, pitali smo tajnika Županijske komore Zadar, Denisa Ikića.
* Kakva je, gospodarski, bila ova godina što se tiče Zadra i Zadarske županije?

– Moramo je promatrati u kontekstu gospodarske krize, stagnacije, recesije… Po pokazateljima koje smo mi u Komori zabilježili, prema službenim podacima, zakoračili smo u nju u zadnjem tromjesečju 2008. godine. Kada kompariramo ovu godinu sa prošlom, onda nažalost moramo konstatirati da je ogromna većina ekonomskih pokazatelja negativna. Ti negativni trendovi se lagano usporavaju, ali trend se još nije okrenuo. Kad to kažem, postoji svega nekoliko pokazatelja koji odudaraju od te slike, tu prvenstveno mislim na turistički promet koji ima fizičke stope rasta u odnosu na prošlu godinu i druga stvar koju treba spomenuti je pitanje vanjsko-trgovinske razmjene koja je i dalje u suficitu, a sve drugo je nažalost i dalje lošije nego što je bilo prošle godine. 2010. godina je za većinu naših gospodarstvenika bila izuzetno teška…
* … i svi bi je najradije zaboravili?
– Upravo sam to htio reći. Jedna dosta teška, krizna godina. Tim više što smo mi na području Zadarske županije, početkom 2003. godine pa do 2008. imali konstantno pozitivan rast svih fizičkih i financijskih pokazatelja gospodarstva, pokazatelja vanjsko-trgovinske razmjene, pokazatelja zaposlenosti i nezaposlenosti, i zaista u tom smislu bili smo jedno lagano rastuće gospodarstvo koje je imalo jedan kontinuitet, da bi se dolaskom te svjetske krize to naprosto okrenulo. I negativni trendovi i dalje traju.
* Što možemo očekivati od nadolazeće godine? Hoće li ona biti bolja ili lošija? Jeste li optimist?
– O tome možemo suditi kroz nekoliko pristupa. Koliko smo mi privlačni kao županijsko gospodarstvo, prvenstveno za neke strane investitore? Da li mi možemo njima nešto brzo ponuditi?! Da li smo privlačni kao prostor za državne investicije?! Mislim na neke energetske potencijale koji jesu definirani, i turističke potencijale. Treća stvar, jesmo li mi naslonjeni na europsko gospodarstvo, na svjetsko gospodarstvo i koliko? Onaj dio industrije koji mi imamo, metaloprerađivačku i industriju hrane i piće, da li tu možemo očekivati nekakve značajnije stope rasta ili povećanje proizvodnje?
* Možemo li?
– Obzirom na strukturu sadašnjeg gospodarstva, prvenstveno smo fokusirani na automobilsku industriju i prehrambenu industriju, pri tome mislim na naša poduzeća koja su izvoznici i koji su dio jednog velikog europskog odnosno svjetskog tržišta. Nažalost, imamo strukturu gospodarstva takvu da pojedina poduzeća određuju trend u pojedinim sektorima. Nitko ne može znati hoće li sljedeća godina biti dobra. Ključno je pitanje koliko mi možemo stvoriti nekih novih proizvoda i novih pogona? Zapravo vrlo malo je novih pogona, novih proizvodnji. Tako da su očekivanja za slijedeću godinu vrlo, vrlo suzdržana.
* Osim recesije, koliko će negativno na naše gospodarstvo utjecati aktualna situacija oko Ive Sanadera?
– Slučaj bivšeg premjera ne bih uopće komentirao sa ove razine. Kao privatni građanin možda da, ali ovdje sa ove pozicije ne. Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, u svakom slučaju negativno. Vrlo negativno. To je ono što ne doprinosi poduzetničkoj klimi, ne doprinosi optimizmu, ne doprinosi da poduzetnici promijene klimu u društvu koja je dosta loša. Naprotiv, tjeraju ih na sasvim jedno drugo razmišljanje da ove postojeće opsege proizvodnje koje imaju svedu na minimum. Mi smo društvo koje je cijelu ovu godinu bilo bombardirano sa negativnim vijestima, gdje su menadžeri bili u negativnoj ulozi. Tako da to sigurno neće pomoći poboljšanju poduzetničke klime. Uvukla se jedna velika nervoza, velika nesigurnost i to svakako nije milje koji pogoduje poduzetničkom sektoru. Druga stvar koja je evidentna ovdje na zadarskom području, na koju se poduzetnici žale, jest nesigurnost poslovanja. To je pitanje nepodmirenih računa za plaćanje jer nitko nema milosti prema njima. Ni vjerovnici, osobito država. Imamo paradoksalnu situaciju da vi kao poduzetnik za svoje obavljene usluge ili radove isporučujete račune, a da ne možete doći do svojih novaca. I onda vas proganjaju državne institucije zato jer ne možete ovo ili ono, a ne svojom krivnjom. Oni koji su vam dužni pozivaju da svoja prava zatražite sudom. I onda su oni jadni sretni ukoliko uspiju izaći na kraj sa obavezama prema državi.
* Mogu li najave novih uhićenja koja je najavio ministar Karamarko pogoditi i zadarsko gospodarstvo?
– Znate li koliko ima institucija koje za to primaju plaću? Imate Poreznu upravu, krim policiju… Ne mogu to komentirati.

NERAZUMIJEVANJE
* Možete li komentirati sljedeće – koliko se u Zadru zapravo zarađuje na “pravom” tržištu, u pravim tržišnim utakmicama?
– Kako to mislite?!
* Lijepo. Koliko Mercedesa ima u Zadru, a da nisu plaćeni iz proračuna RH?
– Ne razumijem vaše pitanje. To nekog drugog morate pitati.

“NISAM JUSUPOV ODVJETNIK!”
* Kako komentirate to da je Božo Jusup, koji je propao nakon što mu je dodjeljenja nagrada za životno djelo, isplatio plaću sebi, a radnicima nije, sada za Božić?
– Sve što imate o gospodinu Jusupu, pitajte njega. Nisam mu ja ni odvjetnik niti opunomoćenik.

“POMOĆ KK ZADAR? NE DOLAZI U OBZIR!”
* Je li Županijska komora Zadar pomagala financijski KK Zadru?
– Na način da bi davali novce, ne. Ne dolazi u obzir. Mi smo društveno odgovorna institucija koja putem svojih članica sudjeluje u nizu projekata i akcija za koje misli da treba sudjelovati. Od organiziranja humanitarnih koncerata, humanitarnih akcija, prikupljanja donatorskih sredstava, itd…

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu