Hrvatska
Zvonimir Vrančić: "Nakon ovog mandata priželjkujem mirovinu!"

Za gradonačelika Zvonimira Vrančića 2010. bila je prva puna godina madata. Kroz gradsku upravu prošle su krize, stanjio se proračun, projekti su stali, a kako je ova godina na izmaku, novinari Z NET-a provjerili su kod njega – kakva su predviđanja za sljedeću godinu, te kako se on nosi s ulogom gradonačelnika.
* Jeste li požalili što ste se primili uloge gradonačelnika Zadra?
Vrančić: Naporan je i zahtjevan ovaj posao. Vremena su teška, a od gradske uprave i mene na čelu zahtjeva se da se nosimo s teškom situacijom i krizom koja je zahvatila zemlju, ali i Zadar. Mi se nosimo s tom krizom na najbolji mogući način, a javnost će prosuditi koliko je to dobro. Jesam li se pokajao što sam se prihvati ovog posla? Nisam se pokajao. Iako je ovo prilično drukčije i teže od onoga što sam očekivao, ali spreman sam raditi. Nisam od onih koji lako odustaju.
* Prije nego što ste postali gradonačelnik bili ste ravnatelj Bolnice. Gdje je teže raditi?
Vrančić: To se ne može uspoređivati. Jedno i drugo je teško i zahtijevno na svoj način. Čak bi mogao reći da je metodologija rješavanja problema slična, samo što su problemi druge vrste. Možda bih mogao reći da su problemi u gradskoj upravi širi i više ih ima, zadiru u mnoštvo različitih interesa. Jesu malo problemi opsežniji nego što su bili u bolnici.
* Kad ste došli na mjesto gradonačelnika dočekali su vas problemi, uglavnom naslijeđeni.
Vrančić: Naslijedio sam značajne neplaćene račune, a k tome su još došla i krizna vremena sa značajno smanjenim prihodima u gradskoj upravi. Svatko odgovara za svoje postupke, ja prihvaćam da je moja obveza rješavanje svih problema i pronalaženje najboljeg rješenja.
* Što mislite, kako vas zadarska javnost participira?
Vrančić: Teško je govoriti o sebi, ja to odbijam. Ja doživljavam da me veliki dio zadarske javnosti zna otprije, s mojih poslova koje sam ranije obavljao, kao ravnatelja zadarske bolnice i gradskog vijećnika. Stoga oni već imaju neki stav o meni. Ja ne bih komentirao kakav je taj stav. S druge strane, ja sam obavljajući ovu funkciju koju sad radim nastojao javnosti biti maksimalno iskren i otvoren i predočiti realnu sliku stvari. Mislim da je javnost dobro informirana što se tiče poslova Grada.
* I sami ste rekli da su vas u upravi kad ste došli dočekali razni problemi. Da ste za to znali prošle godine, biste li se kandidirali za gradonačelnika?
Vrančić: Teško mi je odgovoriti na to hipotetsko pitanje. Ja sam se inače dvoumio kad mi je bila predložena kandidatura. Ipak sam je prihvatio. Inače, kad sam neku odluku donio, više se na nju ne osvrćem. Donio sam je i pokušavam o njoj brinuti na najbolji mogući način.
* Godina iz nas je recesijska. Neki projekti koji su bili predviđeni nisu odrađeni. Kakva će biti 2011. po tom pitanju?
Vrančić: 2011. će biti teška. Ja se nadam da će donijeti blagi izlazak iz krize, no usprkos toga, ona će biti teška. I što se tiče grada i gradske uprave, graditeljstva, gospodrastva, zaposlenosti itd. Za tu 2011. godinu pripremili smo se najbolje što možemo, nastojali smo ta socijalna davanja ostaviti u značajnoj mjeri. Opredijeli smo se za gradnju i realizaciju pet, šest projekata što za ova vremena nije malo. Želje i očekivanja su i više od toga, ali ako realiziramo i ove projekte u sljedećoj godini… To je ipak značajan broj. Realizacija tih pet, šest projekata povećat će standard grada, standard ljudi, a jednim djelom će zaposliti i građevinsku operativu i dati ljudima posla. Najviše toga smo se odrekli u graditeljstvu. Tu smo proračun smanjili za nekih 30-ak milijuna kuna. Značajno smo proračun smanjili i u komunalnom održavanju. Tu i u graditeljstvu su bile najveće uštede. U ostalim odjelima bile su racionalizacije u manjoj mjeri.
* S čime ste najviše zadovoljni? Što mislite da ste najbolje napravili u ovih godinu dana?
Vrančić: Teško je u nešto konkretno uprijeti prstom. Najviše sam se trudio i najviše vremena potrošio u pripremi cijele uprave za krizna vremena, da tu pronađemo najbolja rješenja. Kao gradonačelnik, htio bih što više novoga donijeti ovome gradu, poboljšati standard. Ipak se najviše veselim i volim prošetati poljanom Pape Ivana Pavla II. Lijepa je i vidim da su je građani prihvatili kao nešto novo u našem gradu. Kad se želim odmoriti, tamo se odem prošetati.
* Spomenuli ste kako ste dosta vremena utrošili u pripremi cijele uprave na krizna vremena. Što ste pod tim mislili?
Vrančić: U vremenima kad je bilo novca, stekle su se neke navike koje su bile prilično uhodane i trošilo se tamo gdje nije bilo potrebno. Onih stvari za koje smatram da nisu bile važne i bitne, njih smo se odrekli. Treba se znati prilagoditi vremenu u kojem se živi.
* Prije dolaska u HDZ, bili ste član HNS-a. Komentirajte mi današnji sastva HNS-a i njihovu politiku naspram one kad ste vi bili član.
Vrančić: To je neusporedivo. Kad je uvedeno višestranačje 1990. godine teško se bilo opredijeliti za koju stanku, više je to bilo na nekoj emotivnoj razini. Ja sam imao neka poznanstva od ranije s ljudima iz HNS-a npr. sa Savkom Dabčević Kučar kojoj sam vjerovao. No sada, kako vrijeme prolazi smatram da je djelo pokojnog predsjednika Tuđmana veliko i da ga nitko ne bi tako realizirao kao što ga je on realizirao. Velikim djelom zasluga za stvaranje nezavisne Hrvatske pripada upravo njemu. Što se tiče HNS, onaj iz 90-ih i ovaj sada nemaju skoro ništa zajedničko i nisu uopće slične stranke. Ni u Zadru niti na državnoj razini.
* Sljedeće godine su parlamentari izbori. Je li istina da pretendirate u Sabor?
Vrančić: To oštro demantiram. Moj je životni izbor bilo liječnički poziv, a sve ovo dalje, dakle mjesto ravnatelja bolnice, predsjednika KK Zadar, pa sad i mjesto gradonačenika, došlo je razgovorima i nagovorima ljudi i društva u kojem sam se kretao. To nije rezultat nekih mojih osobnih ambicija. Neću biti kategoričan, ali ja ću završetkom svog mandata doći u životne godine kad ću biti pred samu mirovinu. Puno sam toga radio, i ja sam spreman otići u mirovinu. Nemam nikakvih većih ambicija.
* Znači, nakon ovog mandata povlačite se iz politike?
Vrančić: Ma ne baš. Više bih rekao kako nemam daljnjih ambicija. Sanjam i priželjkujem nešto ležerniji život, sanjam mirovinu.
* Sljedeće godine dolaze parlamentarni zbori. Mislite li da je HDZ dovoljno jak da se ponovno izbori za deset mandata iz ove izborne jedinice?
Vrančić: Gotovo sam siguran da će HDZ sljedeće godine ostvariti veliku pobjedu. U Zadru je HDZ daleko najsnažnija stanka i stranka kojoj ljudi vjeruju. U proteklim vremenima ta je stranka ostvarila mnoštvo toga pozitivnog i dobroga za naš grad i postoje programi i ljudi i organizacija koja uživa povjerenje građana. Siguran sam da će na izborima dati velik broj mandata kao i do sad.
* Kao bivši ravnatelj bolnice, smatrate li da je sadašnje vodstvo odgovarajuće?
Vrančić: Bolnica i dalje dobro radi. Vodstvo bolnice je dobro, a ona je usmjerena ka napretku i mislim da se mojim odlaskom nije ništa na loše promijenilo. Ona i dalje kroči prema razvoju.
* Jedno vrijeme bilo je riječi da se Opća bolnica kreće u smjeru toga da preraste u KBC. No tu je sve stalo?
Vrančić: Da biste postali klinička bolnica, morate zadovoljiti neke preduvjete. Ja sam govorio ranije, a kažem i sad, te preduvjete treba postupno realizirati, što se tiče opreme bolnice i općeg komfora, stručne razine. Mislim da bolnica ide i dalje u tom smjeru.
* Govori se u posljednje vrijeme o slabljenju kadrovske strukture bolnice, odlaskom u mirovinu nekoliko tamošnjih stručnjaka?
Vrančić: Nažalost, zakon je takav da s navršenih 65 godina ljudi moraju u mirovinu. No, uz neka opravdanja može se dati izvjesno produženje ljudima da rade, no i to je kratkog vijeka. Ja ne mogu komentirati konkretne slučajeve koji se pojavljuju u medijima jer više nisam u upravi bolnice i ne znam pravo stanje stvari. Nadam se da je rukovodstvo bolnice pravilo odvagnulo stvari.
* Uhićenja vezana za organizirani kriminal i korupciju su sve češća, a ministar Karamarko ih je najavio još. Očekujete li uhićenja i u Zadru? Što procjenjujete?
Vrančić: Teško je meni o tome govoriti. Ja nemam nikakva saznanja o bilo kakvom policijskom radu. Posebna institucija radi to, odvojena od gradske uprave. Ne mogu baš ništa određeno reći. Meni je drago i podržavam borbu protiv korupcije. To će sasvim sigurno višeznačno pomoći hrvatskom društvu na putu ka moralnom ozdravljenju. No, s druge strane, ne smijemo opet otići u jednu situaciju potpune neizvjesnosti, jedne hajke. Ne smijemo doći u stanje gdje će se svi ljudi, pa i oni najpošteniji, osjećati nesigurno. Moramo uspostaviti jedan sustav u kojem će ljudi na zakonit način odgovorno obavljati svoje funkcije.
* Policija je bila u gradskoj upravi. Kako to komentirate?
Vrančić: To je istina i to je poznato. Povod su bila izvješća državne revizije o poslovanju gradske uprave iz 2008. godine. Tamo su bile neke zamjerke. Policija je zatražila tu dokumentaciju, mi smo im dali, i ja dalje od toga zaista ne znam. Policija me dalje nije dodatno kontaktirala niti smo imali dodatne razgovore.
Kako ćete proslaviti Božić i Novu godinu?
Vrančić: Ja ću kao i uvijek Božić dočekati u krugu obitelji. A što se tiče Nove godine, ja sam je dočekivao i slavio na raznim mjestima, tako da mi doček na Narodom trgu odgovara i kao gradonačelnik rado ću biti s građanima. Nadam se jednoj lijepoj i ležernoj zabavi.
Tko je za vas osoba, a što događaj 2010. u Zadru?
Vrančić: Nakon malo dužeg razmišljanja, rekao bih da je to glumica Jasna Ančić, a događaj bi bio Susret hrvatske katoličke mladeži, i dovršetak poljane Pape Ivana Pavla II.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže nevrijeme! Meteolarm na visokom stupnju, moguć olujni vjetar, tuča i poplavljivanje
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Vedro je u Dalmaciji, drugdje umjereno do pretežno oblačno. U nastavku srijede treba računati na kišu i pljuskove, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru, prema večeri i u noći i drugdje. Lokalno je moguće nevrijeme, osobito na sjeveru unutrašnjosti, zbog čega je na snazi viši stupanj upozorenje putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Uslijed obilne oborine u kratkom vremenu, moguće su bujične i urbane poplave. Vjetar sjevernog smjera u noći će naglo jačati, pojačavat će i bura na moru.
Četvrtak će također biti nestabilan, u noći još diljem unutrašnjosti kiša i pljuskovi s grmljavinom, lokalno izraženiji, tijekom dana češće duž Jadrana i uz Jadran, na istoku unutrašnjosti. Osjetno će osvježiti. Bura će se proširiti duž većeg dijela obale, samo će na krajnjem jugu još biti juga.
Petak će biti uglavnom suh.
Za vikend pretežno sunčano, no ne i posve stabilno.
U subotu pretežno u unutrašnjosti poslijepodne može biti kakvog prolaznog pljuska, dok bi u nedjelju prema večeri na sjeveru zemlje moglo biti pljuskova. Ipak, bit će toplije.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže velika promjena vremena: Temperatura će pasti i do 10 stupnjeva
Nastavlja se mirno ljetno vrijeme pa je i današnje jutro svanulo pretežno vedro uz nešto malo naoblake bliže granici sa Slovenijom.
Temperatura je duž Jadrana cijelu noć bila oko 20°C, dok je na kopnu nekoliko stupnjeva svježije, ali uz tendenciju brzog zatopljenja. Nastavak dana nam donosi obilje sunčanog i toplog ljetnog vremena.
U kasnim popodnevnim i večernjim satima u sjeverozapadnoj i središnjoj Hrvatskoj postoji mogućnost za pljuskove s grmljavinom. Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, navečer će zapuhati kratkotrajno jak sjeverac. Duž obale će puhati umjeren jugozapadni vjetar i jugo. Najviša temperatura većinom između 27 i 32 Celzijeva stupnja, a temperatura mora se drži između 21 i 23°C. Ako ćete dan provesti na otvorenom, imajte na umu vrlo visok UV indeks, osobito između 10 i 17 sati.
U noći na kopnu mjestimice malo kiše ili pljusak, a zatim će u srijedu opet u većem dijelu Hrvatske prevladavati sunčano. U večernjim satima srijede novo naoblačenje sa sjeverozapada uz mjestimične grmljavinske pljuskove. Na kopnu slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, a na Jadranu umjereno i pojačano jugo i jugozapadnjak. Temperatura zraka bez veće promjene u odnosu na današnju, ponegdje na kopnu malo niža.
U četvrtak će u cijeloj zemlji osvježiti uz sjeverni vjetar i buru, a mjestimice će biti kiše i pljuskova. Danju će temperatura biti niža za 5-10 stupnjeva.
Zatim u nastavku tjedna djelomično sunčano uz moguć koji kraći pljusak u unutrašnjosti, a temperatura će ostati uglavnom između 21 i 25°C na kopnu te 24 do 29 Celzijevih stupnjeva duž obale i na otocima.
Hrvatska
SAVJETI ZMIJOLOVACA / Doba je parenja zmija. “Budite pažljivi prema njima. Većina je bezopasna i jako korisna čak i kada se čine strašnima”
U travnju, svibnju i lipnju je sezona parenja zmija pa ih se može vidjeti puno više u prirodi nego inače. Time je i mogućnost susreta s njima znatno veća.
A da pri tim susretima ljudi ne bi reagirali panično ili čak agresivno prema zmijama koje su u velikoj većini bezopasne – od 15 vrsta u Hrvatskoj samo tri su otrovnice – razgovarali smo s magistrom specijalne zootehnike Vladom Lađarevićem, dopredsjednikom udruge za zaštitu životinja Zmijolovac iz Slavonskog Broda, koji je iznio niz informacija o zmijama i savjeta o ponašanju pri susretu s njima.
Prije dva tjedna jedna je Zagrepčanka u užem središtu grada, u Amruševoj ulici, snimila zmiju crne kože dugu barem jedna metar o čemu je u Jutarnjem listu pisala Zrinka Korljan. Prizor je izazvao priličnu nelagodu no radilo se o bjelici, neotrovnoj zmiji. O nedavnom susretu s bjelicom više nam je ispričao Lađarević koji s predsjednikom Darkom Karamazanom vodi udrugu Zmijolovac.
“Vidimo samo 10 posto zmija, ostale se vješto skrivaju”
“Nedavno sam s još nekoliko planinara bio na jednoj našoj slavonskoj planini. U jednom trenutku jedna je bjelica prošla ispred nas. Bila je duga oko metar i pol i kolege se nisu mogli načuditi koliko je ogromna kazavši kako nikad nisu vidjeli takvu zmiju. To i ne čudi jer mi vidimo samo deset posto zmija. Ostalih 90 posto ne vidimo jer se vješto skrivaju. Jedino su sada nešto vidljivije jer zbog parenja ne obraćaju toliko pažnju na ljude. Pritom često izvode svoje plesove parenja, vrte se jedna oko druge što je lijepo za vidjeti, a tada su i manje opasne. No u svakom slučaju nije poželjno dirati ih. Tada mogu postati ljute, siktati i braniti se bez obzira na to jesu li zmije otrovnice ili ne”, kaže Lađarević (na slici ispod s jednom bjelicom, nap.a.)

Inače, bjelica je jedna od najčešćih vrsta zmija u Hrvatskoj, a rasprostranjena je u skoro cijeloj Europi. Iako je dugačka i neupućenima može izgledati zastrašujuće, bezopasna je za ljude. No svoj plijen, životinje kojima se hrani – od glodavaca i krtica do manjih ptica – usmrćuje stezanjem i gušenjem.
Korisne su i lako se udomaće blizu kuće
Bjelica je i jako korisna – dodaje Lađarević – jer se hrani glodavcima koji su najveći prijenosnici nekih opasnih zaraznih bolesti na ljude poput mišje groznice.
“Bjelica se među ostalim hrani i štakorima, a može ih progutati i dva”, kaže naš sugovornik.
Napominjući kako je zmije zabranjeno, štoviše strogo kažnjivo ubijati jer su zakonom zaštićene, a usto i korisne, Lađarević govori kako neki ljudi na selu čak “drže” zmije na svojim imanjima.
“Čine to upravo zbog glodavaca koji im nanose puno štete. Zmije se udomaće blizu kuće ili na nekom prostoru kada osjete da im tamo ne prijeti opasnost i da ih nitko neće uznemiravati. Opuste se i kroz neko vrijeme sasvim udomaće, tim više ako na tom prostoru ima glodavaca kojima se hrane i dovoljno zaklona u koje se mogu zavući. Mnogi ljudi su mi rekli kako ne mogu opisati koliko su im korisne.”
Zašto se zavlače u kuće, šupe i vozila?
Nedavno smo pisali i o slučajevima kada se ljeti zmije zavlače u automobile.
“Zmije zapravo ne vole jarko sunce, kako se često misli. Njima treba sunca da se ugriju, ali ne toliko da bi se izležavale. Za vrijeme jakog sunca one se sklone pod kamen ili traže neki zaklon. Zato ih ljudi često nalaze u kućama, šupama pa čak i u automobilima. Kod naglog zatopljenja, kakvo je bilo prošloga tjedna, one navečer traže toplija mjesta. Recimo, asfalt dok je još ugrijan ili budu uza zidove kuća. Ponašaju se i kreću nagonski”, objašnjava Lađarević.
Otrovni trojac: poskok, riđovka i žutokrug
U Hrvatskoj obitava petnaest vrsta zmija, a samo tri su otrovnice.
“Poskok je najopasniji i ima najveću količinu otrova. Prepoznajemo ga po izrazitim cik-cak šarama na leđima i roščiću navrh trokutaste glave. Riđovka (na slici ispod) također ima cik-cak šare, ali nema roščić. Ima nešto manju količinu otrova nego poskok, ali prema nekim istraživanjima njezin otrov je veće koncentracije. Treća otrovnica kod nas je žutokrug. Od njih tri je najmanja, obitava na većim nadmorskim visinama pa su jako male šanse da će je susresti oni koji ne planinare”, kaže dopredsjednik udruge Zmijolovac.

Najvažnije je, kaže Lađarević, da pri susretu sa ikojom zmijom ljude ne uhvati panika.
Inače, sve zmije mogu ugristi, a prema izgledu mjesta ugriza zmije može se zaključiti radi li se o otrovnici ili ne. Reakcija na mjestu ugriza može nastati i od neotrovnih zmija. U tom slučaju, kaže Lađarević, osobama s važećim cjepivom protiv tetanusa dovoljno je dati antibiotik. U suprotnom, daje se cjepivo protiv otrovanja neovisno o tome je li zmija otrovnica ili nije.
Ugrizi zmija i smrtni slučajevi su rijetki
Iako svaki ugriz zmije, pogotovo poskoka (na slici ispod), kod nas uvijek dobivaju puno prostora u medijima, ukupno gledano u cijeloj Europi su relativno rijetka pojava s godišnjom stopom incidencije od 1,06 ugriza na 100.000 ljudi i četiri smrtna slučaja u prosjeku.

Na stranicama udruge Zmijolovac stoji niz informacija, savjeta i preporuka tome kako reagirati pri susretu sa zmijama i u slučaju njihovog ugriza koje možete pročitati OVDJE.
Što učiniti kada zmija ugrize, a što nikako ne
Prema savjetima sa stranice udruge Zmijolovac, u slučaju ugriza zmije potrebno je:
pokušati vidjeti i zapamtiti boju i oblik zmije, to može pomoći u liječenju zmijskog ugriza
potražiti liječničku pomoć što je prije moguće
pružiti prvu pomoć ako se osobu ne možete odmah prevesti u bolnicu
položiti ili posjednuti osobu stradalu od zmijskog ugriza
ako je moguće držati dio tijela gdje je nastao ugriz ispod razine srca
smiriti se ili pokušati smiriti stradalu osobu, to može usporiti širenje otrova
U slučaju ugriza zmije ne preporučuje se:
podizanje zmije, hvatanje u zamku ili rukovanje njome na bilo koji način
čvrsto podvezivanje područja ugriza
rezanje ili zarezivanje rane
isisavanje otrova
nanošenje leda ili uranjanje rane u vodu
konzumiranje alkohola, kofeinskih i svih ostalih napitaka, osim u slučaju potencijalne dehidracije
Najčešći simptomi kod ugriza zmije su:
jaka bol na mjestu ugriza, crvenilo i otok
mučnina i povraćanje
poremećaja vidne oštrine ili potpuni gubitak vida
pojačano znojenje i otežano disanje
osjetljivost i bol oko područja rane
gubitak osjeta u licu i ekstremitetima
gubitak svijesti
šok
oticanje limfnih čvorova (najčešće ispod pazuha ili u preponama, ovisno o mjestu ugriza)
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeŠPICA!
-
Sport2 dana prijeJOŠ SAMO DVA DANA ZA PRIJAVE / MASLENICA SUNSET RUN 2026. – Utrka koja spaja sport, more i jedinstvenu prirodu
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Fish & Jazz Festival – treći dan





