Connect with us

Hrvatska

Zvonimir Vrančić: "Nakon ovog mandata priželjkujem mirovinu!"

Objavljeno

-

Zvonimir Vrančić (foto: Žeminea Čotrić)
Za gradonačelika Zvonimira Vrančića 2010. bila je prva puna godina madata. Kroz gradsku upravu prošle su krize, stanjio se proračun, projekti su stali, a kako je ova godina na izmaku, novinari Z NET-a provjerili su kod njega – kakva su predviđanja za sljedeću godinu, te kako se on nosi s ulogom gradonačelnika.
* Jeste li požalili što ste se primili uloge gradonačelnika Zadra?
Vrančić: Naporan je i zahtjevan ovaj posao. Vremena su teška, a od gradske uprave i mene na čelu zahtjeva se da se nosimo s teškom situacijom i krizom koja je zahvatila zemlju, ali i Zadar. Mi se nosimo s tom krizom na najbolji mogući način, a javnost će prosuditi koliko je to dobro. Jesam li se pokajao što sam se prihvati ovog posla? Nisam se pokajao. Iako je ovo prilično drukčije i teže od onoga što sam očekivao, ali spreman sam raditi. Nisam od onih koji lako odustaju.
* Prije nego što ste postali gradonačelnik bili ste ravnatelj Bolnice. Gdje je teže raditi?
Vrančić: To se ne može uspoređivati. Jedno i drugo je teško i zahtijevno na svoj način. Čak bi mogao reći da je metodologija rješavanja problema slična, samo što su problemi druge vrste. Možda bih mogao reći da su problemi u gradskoj upravi širi i više ih ima, zadiru u mnoštvo različitih interesa. Jesu malo problemi opsežniji nego što su bili u bolnici.
* Kad ste došli na mjesto gradonačelnika dočekali su vas problemi, uglavnom naslijeđeni.

Vrančić: Naslijedio sam značajne neplaćene račune, a k tome su još došla i krizna vremena sa značajno smanjenim prihodima u gradskoj upravi. Svatko odgovara za svoje postupke, ja prihvaćam da je moja obveza rješavanje svih problema i pronalaženje najboljeg rješenja.
* Što mislite, kako vas zadarska javnost participira?
Vrančić: Teško je govoriti o sebi, ja to odbijam. Ja doživljavam da me veliki dio zadarske javnosti zna otprije, s mojih poslova koje sam ranije obavljao, kao ravnatelja zadarske bolnice i gradskog vijećnika. Stoga oni već imaju neki stav o meni. Ja ne bih komentirao kakav je taj stav. S druge strane, ja sam obavljajući ovu funkciju koju sad radim nastojao javnosti biti maksimalno iskren i otvoren i predočiti realnu sliku stvari. Mislim da je javnost dobro informirana što se tiče poslova Grada.
* I sami ste rekli da su vas u upravi kad ste došli dočekali razni problemi. Da ste za to znali prošle godine, biste li se kandidirali za gradonačelnika?
Vrančić: Teško mi je odgovoriti na to hipotetsko pitanje. Ja sam se inače dvoumio kad mi je bila predložena kandidatura. Ipak sam je prihvatio. Inače, kad sam neku odluku donio, više se na nju ne osvrćem. Donio sam je i pokušavam o njoj brinuti na najbolji mogući način.
* Godina iz nas je recesijska. Neki projekti koji su bili predviđeni nisu odrađeni. Kakva će biti 2011. po tom pitanju?
Vrančić: 2011. će biti teška. Ja se nadam da će donijeti blagi izlazak iz krize, no usprkos toga, ona će biti teška. I što se tiče grada i gradske uprave, graditeljstva, gospodrastva, zaposlenosti itd. Za tu 2011. godinu pripremili smo se najbolje što možemo, nastojali smo ta socijalna davanja ostaviti u značajnoj mjeri. Opredijeli smo se za gradnju i realizaciju pet, šest projekata što za ova vremena nije malo. Želje i očekivanja su i više od toga, ali ako realiziramo i ove projekte u sljedećoj godini… To je ipak značajan broj. Realizacija tih pet, šest projekata povećat će standard grada, standard ljudi, a jednim djelom će zaposliti i građevinsku operativu i dati ljudima posla. Najviše toga smo se odrekli u graditeljstvu. Tu smo proračun smanjili za nekih 30-ak milijuna kuna. Značajno smo proračun smanjili i u komunalnom održavanju. Tu i u graditeljstvu su bile najveće uštede. U ostalim odjelima bile su racionalizacije u manjoj mjeri.
* S čime ste najviše zadovoljni? Što mislite da ste najbolje napravili u ovih godinu dana?
Vrančić: Teško je u nešto konkretno uprijeti prstom. Najviše sam se trudio i najviše vremena potrošio u pripremi cijele uprave za krizna vremena, da tu pronađemo najbolja rješenja. Kao gradonačelnik, htio bih što više novoga donijeti ovome gradu, poboljšati standard. Ipak se najviše veselim i volim prošetati poljanom Pape Ivana Pavla II. Lijepa je i vidim da su je građani prihvatili kao nešto novo u našem gradu. Kad se želim odmoriti, tamo se odem prošetati.
* Spomenuli ste kako ste dosta vremena utrošili u pripremi cijele uprave na krizna vremena. Što ste pod tim mislili?
Vrančić: U vremenima kad je bilo novca, stekle su se neke navike koje su bile prilično uhodane i trošilo se tamo gdje nije bilo potrebno. Onih stvari za koje smatram da nisu bile važne i bitne, njih smo se odrekli. Treba se znati prilagoditi vremenu u kojem se živi.
* Prije dolaska u HDZ, bili ste član HNS-a. Komentirajte mi današnji sastva HNS-a i njihovu politiku naspram one kad ste vi bili član.
Vrančić: To je neusporedivo. Kad je uvedeno višestranačje 1990. godine teško se bilo opredijeliti za koju stanku, više je to bilo na nekoj emotivnoj razini. Ja sam imao neka poznanstva od ranije s ljudima iz HNS-a npr. sa Savkom Dabčević Kučar kojoj sam vjerovao. No sada, kako vrijeme prolazi smatram da je djelo pokojnog predsjednika Tuđmana veliko i da ga nitko ne bi tako realizirao kao što ga je on realizirao. Velikim djelom zasluga za stvaranje nezavisne Hrvatske pripada upravo njemu. Što se tiče HNS, onaj iz 90-ih i ovaj sada nemaju skoro ništa zajedničko i nisu uopće slične stranke. Ni u Zadru niti na državnoj razini.
* Sljedeće godine su parlamentari izbori. Je li istina da pretendirate u Sabor?
Vrančić: To oštro demantiram. Moj je životni izbor bilo liječnički poziv, a sve ovo dalje, dakle mjesto ravnatelja bolnice, predsjednika KK Zadar, pa sad i mjesto gradonačenika, došlo je razgovorima i nagovorima ljudi i društva u kojem sam se kretao. To nije rezultat nekih mojih osobnih ambicija. Neću biti kategoričan, ali ja ću završetkom svog mandata doći u životne godine kad ću biti pred samu mirovinu. Puno sam toga radio, i ja sam spreman otići u mirovinu. Nemam nikakvih većih ambicija.
* Znači, nakon ovog mandata povlačite se iz politike?
Vrančić: Ma ne baš. Više bih rekao kako nemam daljnjih ambicija. Sanjam i priželjkujem nešto ležerniji život, sanjam mirovinu.
* Sljedeće godine dolaze parlamentarni zbori. Mislite li da je HDZ dovoljno jak da se ponovno izbori za deset mandata iz ove izborne jedinice?
Vrančić: Gotovo sam siguran da će HDZ sljedeće godine ostvariti veliku pobjedu. U Zadru je HDZ daleko najsnažnija stanka i stranka kojoj ljudi vjeruju. U proteklim vremenima ta je stranka ostvarila mnoštvo toga pozitivnog i dobroga za naš grad i postoje programi i ljudi i organizacija koja uživa povjerenje građana. Siguran sam da će na izborima dati velik broj mandata kao i do sad.
* Kao bivši ravnatelj bolnice, smatrate li da je sadašnje vodstvo odgovarajuće?
Vrančić: Bolnica i dalje dobro radi. Vodstvo bolnice je dobro, a ona je usmjerena ka napretku i mislim da se mojim odlaskom nije ništa na loše promijenilo. Ona i dalje kroči prema razvoju.
* Jedno vrijeme bilo je riječi da se Opća bolnica kreće u smjeru toga da preraste u KBC. No tu je sve stalo?
Vrančić: Da biste postali klinička bolnica, morate zadovoljiti neke preduvjete. Ja sam govorio ranije, a kažem i sad, te preduvjete treba postupno realizirati, što se tiče opreme bolnice i općeg komfora, stručne razine. Mislim da bolnica ide i dalje u tom smjeru.
* Govori se u posljednje vrijeme o slabljenju kadrovske strukture bolnice, odlaskom u mirovinu nekoliko tamošnjih stručnjaka?
Vrančić: Nažalost, zakon je takav da s navršenih 65 godina ljudi moraju u mirovinu. No, uz neka opravdanja može se dati izvjesno produženje ljudima da rade, no i to je kratkog vijeka. Ja ne mogu komentirati konkretne slučajeve koji se pojavljuju u medijima jer više nisam u upravi bolnice i ne znam pravo stanje stvari. Nadam se da je rukovodstvo bolnice pravilo odvagnulo stvari.
* Uhićenja vezana za organizirani kriminal i korupciju su sve češća, a ministar Karamarko ih je najavio još. Očekujete li uhićenja i u Zadru? Što procjenjujete?
Vrančić: Teško je meni o tome govoriti. Ja nemam nikakva saznanja o bilo kakvom policijskom radu. Posebna institucija radi to, odvojena od gradske uprave. Ne mogu baš ništa određeno reći. Meni je drago i podržavam borbu protiv korupcije. To će sasvim sigurno višeznačno pomoći hrvatskom društvu na putu ka moralnom ozdravljenju. No, s druge strane, ne smijemo opet otići u jednu situaciju potpune neizvjesnosti, jedne hajke. Ne smijemo doći u stanje gdje će se svi ljudi, pa i oni najpošteniji, osjećati nesigurno. Moramo uspostaviti jedan sustav u kojem će ljudi na zakonit način odgovorno obavljati svoje funkcije.
* Policija je bila u gradskoj upravi. Kako to komentirate?
Vrančić: To je istina i to je poznato. Povod su bila izvješća državne revizije o poslovanju gradske uprave iz 2008. godine. Tamo su bile neke zamjerke. Policija je zatražila tu dokumentaciju, mi smo im dali, i ja dalje od toga zaista ne znam. Policija me dalje nije dodatno kontaktirala niti smo imali dodatne razgovore.

Kako ćete proslaviti Božić i Novu godinu?
Vrančić: Ja ću kao i uvijek Božić dočekati u krugu obitelji. A što se tiče Nove godine, ja sam je dočekivao i slavio na raznim mjestima, tako da mi doček na Narodom trgu odgovara i kao gradonačelnik rado ću biti s građanima. Nadam se jednoj lijepoj i ležernoj zabavi.

Tko je za vas osoba, a što događaj 2010. u Zadru?
Vrančić: Nakon malo dužeg razmišljanja, rekao bih da je to glumica Jasna Ančić, a događaj bi bio Susret hrvatske katoličke mladeži, i dovršetak poljane Pape Ivana Pavla II.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu