Hrvatska
Zvonimir Vrančić: "Nakon ovog mandata priželjkujem mirovinu!"

Za gradonačelika Zvonimira Vrančića 2010. bila je prva puna godina madata. Kroz gradsku upravu prošle su krize, stanjio se proračun, projekti su stali, a kako je ova godina na izmaku, novinari Z NET-a provjerili su kod njega – kakva su predviđanja za sljedeću godinu, te kako se on nosi s ulogom gradonačelnika.
* Jeste li požalili što ste se primili uloge gradonačelnika Zadra?
Vrančić: Naporan je i zahtjevan ovaj posao. Vremena su teška, a od gradske uprave i mene na čelu zahtjeva se da se nosimo s teškom situacijom i krizom koja je zahvatila zemlju, ali i Zadar. Mi se nosimo s tom krizom na najbolji mogući način, a javnost će prosuditi koliko je to dobro. Jesam li se pokajao što sam se prihvati ovog posla? Nisam se pokajao. Iako je ovo prilično drukčije i teže od onoga što sam očekivao, ali spreman sam raditi. Nisam od onih koji lako odustaju.
* Prije nego što ste postali gradonačelnik bili ste ravnatelj Bolnice. Gdje je teže raditi?
Vrančić: To se ne može uspoređivati. Jedno i drugo je teško i zahtijevno na svoj način. Čak bi mogao reći da je metodologija rješavanja problema slična, samo što su problemi druge vrste. Možda bih mogao reći da su problemi u gradskoj upravi širi i više ih ima, zadiru u mnoštvo različitih interesa. Jesu malo problemi opsežniji nego što su bili u bolnici.
* Kad ste došli na mjesto gradonačelnika dočekali su vas problemi, uglavnom naslijeđeni.
Vrančić: Naslijedio sam značajne neplaćene račune, a k tome su još došla i krizna vremena sa značajno smanjenim prihodima u gradskoj upravi. Svatko odgovara za svoje postupke, ja prihvaćam da je moja obveza rješavanje svih problema i pronalaženje najboljeg rješenja.
* Što mislite, kako vas zadarska javnost participira?
Vrančić: Teško je govoriti o sebi, ja to odbijam. Ja doživljavam da me veliki dio zadarske javnosti zna otprije, s mojih poslova koje sam ranije obavljao, kao ravnatelja zadarske bolnice i gradskog vijećnika. Stoga oni već imaju neki stav o meni. Ja ne bih komentirao kakav je taj stav. S druge strane, ja sam obavljajući ovu funkciju koju sad radim nastojao javnosti biti maksimalno iskren i otvoren i predočiti realnu sliku stvari. Mislim da je javnost dobro informirana što se tiče poslova Grada.
* I sami ste rekli da su vas u upravi kad ste došli dočekali razni problemi. Da ste za to znali prošle godine, biste li se kandidirali za gradonačelnika?
Vrančić: Teško mi je odgovoriti na to hipotetsko pitanje. Ja sam se inače dvoumio kad mi je bila predložena kandidatura. Ipak sam je prihvatio. Inače, kad sam neku odluku donio, više se na nju ne osvrćem. Donio sam je i pokušavam o njoj brinuti na najbolji mogući način.
* Godina iz nas je recesijska. Neki projekti koji su bili predviđeni nisu odrađeni. Kakva će biti 2011. po tom pitanju?
Vrančić: 2011. će biti teška. Ja se nadam da će donijeti blagi izlazak iz krize, no usprkos toga, ona će biti teška. I što se tiče grada i gradske uprave, graditeljstva, gospodrastva, zaposlenosti itd. Za tu 2011. godinu pripremili smo se najbolje što možemo, nastojali smo ta socijalna davanja ostaviti u značajnoj mjeri. Opredijeli smo se za gradnju i realizaciju pet, šest projekata što za ova vremena nije malo. Želje i očekivanja su i više od toga, ali ako realiziramo i ove projekte u sljedećoj godini… To je ipak značajan broj. Realizacija tih pet, šest projekata povećat će standard grada, standard ljudi, a jednim djelom će zaposliti i građevinsku operativu i dati ljudima posla. Najviše toga smo se odrekli u graditeljstvu. Tu smo proračun smanjili za nekih 30-ak milijuna kuna. Značajno smo proračun smanjili i u komunalnom održavanju. Tu i u graditeljstvu su bile najveće uštede. U ostalim odjelima bile su racionalizacije u manjoj mjeri.
* S čime ste najviše zadovoljni? Što mislite da ste najbolje napravili u ovih godinu dana?
Vrančić: Teško je u nešto konkretno uprijeti prstom. Najviše sam se trudio i najviše vremena potrošio u pripremi cijele uprave za krizna vremena, da tu pronađemo najbolja rješenja. Kao gradonačelnik, htio bih što više novoga donijeti ovome gradu, poboljšati standard. Ipak se najviše veselim i volim prošetati poljanom Pape Ivana Pavla II. Lijepa je i vidim da su je građani prihvatili kao nešto novo u našem gradu. Kad se želim odmoriti, tamo se odem prošetati.
* Spomenuli ste kako ste dosta vremena utrošili u pripremi cijele uprave na krizna vremena. Što ste pod tim mislili?
Vrančić: U vremenima kad je bilo novca, stekle su se neke navike koje su bile prilično uhodane i trošilo se tamo gdje nije bilo potrebno. Onih stvari za koje smatram da nisu bile važne i bitne, njih smo se odrekli. Treba se znati prilagoditi vremenu u kojem se živi.
* Prije dolaska u HDZ, bili ste član HNS-a. Komentirajte mi današnji sastva HNS-a i njihovu politiku naspram one kad ste vi bili član.
Vrančić: To je neusporedivo. Kad je uvedeno višestranačje 1990. godine teško se bilo opredijeliti za koju stanku, više je to bilo na nekoj emotivnoj razini. Ja sam imao neka poznanstva od ranije s ljudima iz HNS-a npr. sa Savkom Dabčević Kučar kojoj sam vjerovao. No sada, kako vrijeme prolazi smatram da je djelo pokojnog predsjednika Tuđmana veliko i da ga nitko ne bi tako realizirao kao što ga je on realizirao. Velikim djelom zasluga za stvaranje nezavisne Hrvatske pripada upravo njemu. Što se tiče HNS, onaj iz 90-ih i ovaj sada nemaju skoro ništa zajedničko i nisu uopće slične stranke. Ni u Zadru niti na državnoj razini.
* Sljedeće godine su parlamentari izbori. Je li istina da pretendirate u Sabor?
Vrančić: To oštro demantiram. Moj je životni izbor bilo liječnički poziv, a sve ovo dalje, dakle mjesto ravnatelja bolnice, predsjednika KK Zadar, pa sad i mjesto gradonačenika, došlo je razgovorima i nagovorima ljudi i društva u kojem sam se kretao. To nije rezultat nekih mojih osobnih ambicija. Neću biti kategoričan, ali ja ću završetkom svog mandata doći u životne godine kad ću biti pred samu mirovinu. Puno sam toga radio, i ja sam spreman otići u mirovinu. Nemam nikakvih većih ambicija.
* Znači, nakon ovog mandata povlačite se iz politike?
Vrančić: Ma ne baš. Više bih rekao kako nemam daljnjih ambicija. Sanjam i priželjkujem nešto ležerniji život, sanjam mirovinu.
* Sljedeće godine dolaze parlamentarni zbori. Mislite li da je HDZ dovoljno jak da se ponovno izbori za deset mandata iz ove izborne jedinice?
Vrančić: Gotovo sam siguran da će HDZ sljedeće godine ostvariti veliku pobjedu. U Zadru je HDZ daleko najsnažnija stanka i stranka kojoj ljudi vjeruju. U proteklim vremenima ta je stranka ostvarila mnoštvo toga pozitivnog i dobroga za naš grad i postoje programi i ljudi i organizacija koja uživa povjerenje građana. Siguran sam da će na izborima dati velik broj mandata kao i do sad.
* Kao bivši ravnatelj bolnice, smatrate li da je sadašnje vodstvo odgovarajuće?
Vrančić: Bolnica i dalje dobro radi. Vodstvo bolnice je dobro, a ona je usmjerena ka napretku i mislim da se mojim odlaskom nije ništa na loše promijenilo. Ona i dalje kroči prema razvoju.
* Jedno vrijeme bilo je riječi da se Opća bolnica kreće u smjeru toga da preraste u KBC. No tu je sve stalo?
Vrančić: Da biste postali klinička bolnica, morate zadovoljiti neke preduvjete. Ja sam govorio ranije, a kažem i sad, te preduvjete treba postupno realizirati, što se tiče opreme bolnice i općeg komfora, stručne razine. Mislim da bolnica ide i dalje u tom smjeru.
* Govori se u posljednje vrijeme o slabljenju kadrovske strukture bolnice, odlaskom u mirovinu nekoliko tamošnjih stručnjaka?
Vrančić: Nažalost, zakon je takav da s navršenih 65 godina ljudi moraju u mirovinu. No, uz neka opravdanja može se dati izvjesno produženje ljudima da rade, no i to je kratkog vijeka. Ja ne mogu komentirati konkretne slučajeve koji se pojavljuju u medijima jer više nisam u upravi bolnice i ne znam pravo stanje stvari. Nadam se da je rukovodstvo bolnice pravilo odvagnulo stvari.
* Uhićenja vezana za organizirani kriminal i korupciju su sve češća, a ministar Karamarko ih je najavio još. Očekujete li uhićenja i u Zadru? Što procjenjujete?
Vrančić: Teško je meni o tome govoriti. Ja nemam nikakva saznanja o bilo kakvom policijskom radu. Posebna institucija radi to, odvojena od gradske uprave. Ne mogu baš ništa određeno reći. Meni je drago i podržavam borbu protiv korupcije. To će sasvim sigurno višeznačno pomoći hrvatskom društvu na putu ka moralnom ozdravljenju. No, s druge strane, ne smijemo opet otići u jednu situaciju potpune neizvjesnosti, jedne hajke. Ne smijemo doći u stanje gdje će se svi ljudi, pa i oni najpošteniji, osjećati nesigurno. Moramo uspostaviti jedan sustav u kojem će ljudi na zakonit način odgovorno obavljati svoje funkcije.
* Policija je bila u gradskoj upravi. Kako to komentirate?
Vrančić: To je istina i to je poznato. Povod su bila izvješća državne revizije o poslovanju gradske uprave iz 2008. godine. Tamo su bile neke zamjerke. Policija je zatražila tu dokumentaciju, mi smo im dali, i ja dalje od toga zaista ne znam. Policija me dalje nije dodatno kontaktirala niti smo imali dodatne razgovore.
Kako ćete proslaviti Božić i Novu godinu?
Vrančić: Ja ću kao i uvijek Božić dočekati u krugu obitelji. A što se tiče Nove godine, ja sam je dočekivao i slavio na raznim mjestima, tako da mi doček na Narodom trgu odgovara i kao gradonačelnik rado ću biti s građanima. Nadam se jednoj lijepoj i ležernoj zabavi.
Tko je za vas osoba, a što događaj 2010. u Zadru?
Vrančić: Nakon malo dužeg razmišljanja, rekao bih da je to glumica Jasna Ančić, a događaj bi bio Susret hrvatske katoličke mladeži, i dovršetak poljane Pape Ivana Pavla II.
Hrvatska
PROGNOZA / Atmosferska Omega nad Europom: Od sunca do snijega u planinama
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Dominantan utjecaj na vremensku situaciju nad europskim kopnom u idućih deset dana imat će anticiklona, odnosno polje visokog tlaka, koje se proteže od Sjevernog mora preko Danske i Njemačke do alpske prepreke. Duboka ciklona nad Baltikom sprječava premještanje anticiklone prema istoku, a istovremeno u okviru svoje cirkulacije povlači hladan zrak polarnih širina nad istočnu Europu.
Hladan zrak na svom putu nailazi na orografsku prepreku Alpa, koje ga skreću prema istoku i usmjeravaju kroz poznata Bečka vrata prema Panonskoj nizini i našim krajevima. Nad Atlantikom, ispred obala Irske, nalazi se duboka, slabopokretna ciklona.
Razmještaj centara visokog i niskog tlaka podržava takozvanu blokirajuću (omega) situaciju, u kojoj se zračne mase vrlo sporo premještaju prema istoku. Nad Sredozemnim morem nalazi se topla i vlažna zračna masa, a područje dodira i miješanja hladnog i toplog zraka proteže se u smjeru sjever–jug preko naših krajeva.
Dominirat će vjetrovi sjevernog i sjeverozapadnog smjera te dotok hladnog zraka u valovima – kapljama hladnog zraka, uz promjenljivu i povećanu naoblaku. Sredinom idućeg tjedna, uz povećanu naoblaku i manji pad temperature zraka, mjestimice će biti i obilnijih oborina. Zbog pritjecanja hladnog zraka sa sjevera u višim slojevima atmosfere snježna granica će se spuštati, pa je u planinskim krajevima Balkanskog poluotoka te u Alpama velika vjerojatnost snijega.
Predstojeći vikend i početak idućeg tjedna bit će stabilni, s duljim sunčanim razdobljima i slabim sjevercem. Najviše dnevne temperature bit će u porastu, u nedjelju i do 24 °C. Noćne temperature, zbog vedrih noći, na visini od dva metra iznad tla (u meteorološkom zaklonu) bit će oko 2 °C, a pri tlu oko 0 °C.
Od utorka do četvrtka očekuje se pretežno oblačno vrijeme s povremenom kišom i padom temperature zraka. Dnevni maksimumi bit će oko 12 °C, a noćne temperature između 2 i 3 °C. U tom razdoblju mjestimice su moguće i obilnije oborine.
Kraj idućeg tjedna i produljeni prvomajski vikend donose promjenjivo vrijeme uz postupnu stabilizaciju i razvedravanje. Očekuje se porast maksimalnih dnevnih temperatura, ali i pad noćnih zbog vedrih noći i pritjecanja hladnog zraka sa sjevera. Uz promjenljivu naoblaku mjestimice će biti kratkotrajnih pljuskova kiše, no vrijeme će uglavnom biti povoljno za aktivnosti na otvorenom.
Hrvatska
Što stoji iza čestih dojava o bombama? Stručnjak: To može biti i obavještajna diverzija
Moguće je da se lažnim dojavama istodobno širi panika, ali i testiraju reakcije sigurnosnog sustava, tražeći njegove slabosti i učinkovitost odgovora.
Dojave o podmetnutim eksplozivnim napravama u školama i trgovačkim centrima u Hrvatskoj i susjednim zemljama masovno stižu već nekoliko tjedana, a do sada su se sve pokazale lažnima. O toj pojavi od kraja ožujka izvještavaju mediji u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji.
Prve dojave mediji su zabilježili 30. ožujka, kada je nekoliko osnovnih škola u Banjoj Luci 30. ožujka evakuirano i nastava obustavljena. Dan kasnije evakuirani su trgovački centri u Beogradu i Nišu i tako je počelo, širok je lista gradova i institucija koje su zaprimile dojave.
U Hrvatskoj su od sredine travnja počele stizati prijetnje trgovačkim centrima i školama u Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
U Osijeku je u utorak dan završio s dojavom o bombi u trgovačkom centru, a u srijedu je započeo u Primorsko-goranskoj županiji – gotovo sve srednje škole su prije početka nastave primile e-mail s dojavom o postavljenim bombama. Zbog lažnih dojava o bombama u ponedjeljak je otkazana nastava u više splitskih srednjih škola, a u utorak u školama u Zagrebu i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Mogući motivi
Pošiljatelji poruka kojima se prijeti postavljenim bombama u školama i trgovačkim centrima još nisu identificirani, no postoji nekoliko mogućnosti tko bi mogao biti i koji su motivi.
Prva mogućnost govori kako je riječ o razigranim maloljetnicima, učenicima koji prijetnju bombom poslanu s emaila koriste kako bi »iskamčili« slobodan dan u školi ili kako bi priredili svojevrsan spektakl među svojim prijateljima. Druga mogućnost je da se dojave šalju kao priprema za svojevrsne ucjene.
Hakeri pošalju nekoliko dojava o bombi u trgovačkom centru i potom zatraže isplatu »otkupnine« da ne bi ponovo slali prijetnje i zatvarali rad trgovina. Takav je slučaj u Hrvatskoj već zabilježen 2023. godine.
No kada se u obzir uzme broj anonimnih dojava, lokacije na kojima se bombe navodno nalaze, jer od škole se ne može tražiti otkupnina, i vrijeme kada dojave stižu, sigurnosne službe vjeruju kako je riječ o nečemu puno ozbiljnijem.
Iako sve, na prvi pogled, djeluje kao tinejdžerska obijest…
– Ovdje je na djelu ono što nazivamo obavještajnom diverzijom. Iako sve, na prvi pogled, djeluje kao tinejdžerska obijest, riječ je o osmišljenim akcijama strane obavještajne službe. Ovakvim dojavama oni postižu dva cilja.
Prvo, destabiliziraju društvo i nanose štetu, a drugo, i njima puno bitnije, provjeravaju kako naš sustav zaštite reagira i djeluje. Dobivaju iz prve ruke informacije koje i kakve sigurnosne snage reagiraju u ovakvim slučajevima, kakvi su protokoli, koliko sve ove akcije provjere traju.
Dobiva se uvid i u slabe točke sustava, lokacije koje ostaju oslabljene nakon što protueksplozijski timovi dođu na mjesta gdje se navodno nalazi bomba. Na taj način imaju mogućnosti osmisliti stvarne bombaške napade ako se za njima ukaže potreba, kaže za Novi list sigurnosni stručnjak dr. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman iz Zagreba.
I nije to prvi put. Digitalnom forenzičkom analizom lažnih prijetnji bombama koje su dolazile prije nekoliko godina nedvojbeno je utvrđeno kako su poruke poslane s ruskih računalnih domena. I ovoga puta prilično je izgledno kako su pošiljatelji poruka iz istog »kruga«, a to se vidi i po nekoliko sitnih detalja poput samog teksta poruke.
U nekima od njih tekst je napisan ijekavicom, ali se provlači i nekoliko riječi napisanih ekavicom. Prema svemu sudeći, riječ je o UI generiranom ili prevedenom tekstu kojega, na taj način, ne bi napisao netko kome je hrvatski materinji jezik.
Ciljana panika
– Kada iz Hrvatske dajete UI-ju na prijevod ili pisanje određeni tekst, umjetna inteligencija tu ne griješi, piše ili prevodi na čisti, pravopisno ispravan hrvatski jezik. Ali ako za to koristite računalo kojemu su na postavkama ćirilično pismo i potpuno strani jezik poput ruskog, događaju se sitnije greške. No te greške predstavljaju i svojevrsne tragove, kaže dr. Akrap.
Da je riječ o obavještajnoj diverziji, pokazuje i izbor navodnih ciljeva, gdje su kao lokacije navodnih bombi navedene škole i trgovački centri. Škole se izabiru jer javnost nikada nije ravnodušna prema objektima u kojima se nalaze djeca, a trgovački centri jer se radi o lokacijama na kojima se kreću tisuće ljudi svih profila.
Gotovo nikada za dojave o navodnim bombama u ovakvim se slučajevima ne biraju državne institucije ili tvrtke jer javnost prema njima nema toliko empatije. Lažne dojave o podmetnutim bombama pri obavještajnim diverzijama najčešće dolaze u valovima od nekoliko godina, a svaki val traje po desetak dana.
Prvi veliki val lažnih dojava o bombama u Hrvatskoj dogodio se 2022., što je bila i godina masovne eskalacije, kada su dojave postale masovne i koordinirane. U travnju 2022. prva je bila dojava u Arena centru u Zagrebu, a evakuacije i provjere trajale su satima. Kulminacija se dogodila u lipnju te godine kada je u jednom danu dojavljeno o bombama za čak 11 trgovačkih centara diljem Hrvatske.
Tijekom 2023. ovaj se trend nastavio u nešto manjem intenzitetu, no svima je bilo zajedničko kako su dojave pristizale s kriptiranih e-mail servisa što značajno otežava potragu za pošiljateljima. Baš kao što s kriptiranih e- mail adresa dojave dolaze i posljednjih dana.
Hrvatska
Velika promjena vezana za lijekove na recept uskoro stupa na snazi: Što se sve mijenja?
Papirnati recepti uskoro odlaze u povijest. Sustav se mijenja, a ono što je do sada zahtijevalo odlazak liječniku i komad papira, prelazi u digitalni oblik
Nada je do sada po svoj recept redovito dolazila u ordinaciju obiteljskog liječnika. No već od iduće godine to više neće biti nužno. ‘Meni je jednostavnije preko maila primiti, u svakom slučaju. Sve telefonski rješavam, tako da nikad ne dolazim tu osobno tu’, rekla je za RTL Danas, prenosi Net.hr.
Riječ je o privatnim, takozvanim ‘bijelim’ receptima, koji se izdaju za lijekove izvan liste HZZO-a i koje pacijenti sami plaćaju. Bez tog papira dosad nije bilo moguće doći do lijeka. Kako pojašnjava liječnik obiteljske medicine Andrej Čuš, tu spadaju, primjerice, terapije za anemiju, određeni analgetici i razni suplementi koji se koriste kao dodatak liječenju.
U novom modelu, ako liječnik procijeni da je terapija opravdana, lijek će se moći podići uz zdravstvenu iskaznicu, bez fizičkog recepta.
Nove funkcionalnosti u CEZIH-u
Promjena dolazi kroz nadogradnju sustava CEZIH, u sklopu novog dvogodišnjeg ugovornog razdoblja Ministarstva zdravstva, koje najavljuje ukupno 11 novih funkcionalnosti. Među njima je i digitalizacija bijelih recepata.
‘Procjena je oko pola milijuna eura da će koštati takva promjena, a implementacija će završiti u prvom kvartalu 2027. godine’, rekao je načelnik Uprave za e-Zdravstvo Hrvoje Jezidžić.
Iako bijele recepte danas traži manji broj pacijenata, Čuš ovu promjenu vidi kao pozitivan pomak. ‘To je jedan, hajde, fini korak naprijed, kad to kažem na umu imam pacijente koji su stariji, bolesni, nepokretni’, ističe.
Komunikacija putem Portala zdravlja
Sustav će funkcionirati putem izravne komunikacije kroz Portal zdravlja. Za kronične bolesnike koji redovito trebaju terapiju, liječnik će recept moći izdati elektronički, bez potrebe za dolaskom u ordinaciju – na isti način kao što se već koriste postojeći eRecepti.
-
Sport3 dana prije(FOTO) BOCCIA SPEKTAKL U SVETOM FILIPU I JAKOVU: Boccia klub Zadar domaćin impresivnog sporta za osobe s invaliditetom
-
Sport4 dana prijeTRIATLON KLUB ZADAR / Luka Ivanović juniorski prvak Hrvatske!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / Camino Zadar: Dva rođendanska dana koja su dotaknula dušu i povezala ljude
-
Tech3 dana prijeOvih deset diploma umjetna inteligencija mogla bi učiniti suvišnima






