Hrvatska
Ne znaju gdje je i kada rođen Isus, a smrtni grijesi su im – Božje zapovijedi!?
Ususret predstojećim blagdanima, reporteri Z NET-a napravili su mali test među poznatim zadarskim manjim ili većim katolicima, ali i onima koji to nisu, tek da ispitamo – znaju li zapravo što i zašto slave za koji dan.
Od svih naših sugovornika, najvišu ocjenu zaslužili su zamjenik gradonačelnika Dražen Grgurević i zamjenik župana Đani Bunja, a najlošiju – gradonačelnik.
Kao najteže, pokazalo se pitanje “gdje je Isus rođen i kojeg datuma”. Osim dvojice spomenutih, nitko od ostalih sugovornika nije znao da je Isus rođen u Betlehemu, a na pitanje kojeg datuma većina ih je rekla – 25. prosinca, dok je Zvonimir Vraničić izjavio kako je Isus rođen 1. siječnja 1. godine “jer se po njemu kalendar računa”. Grgurević i Bunja znali su točan odgovor i na ovo pitanje, odnosno rekli su kako se točan datum ne zna, a Grgurević je lijepo objasnio kako je dokazano da je Isus rođen tri godine prije onog što je službeno zapisano.
Nitko od anketiranih nije imao problem s nabrajanjem crkvenih božićnih pjesama, a najćešće spominjana bila je “U sve vrime godišta”.
Na naoko lagano pitanje – “koliko ima smrtnih grijeha”, većina je točno odgovorila – “sedam”, dok je Vrančić rekao:
– Ako ima deset Božjih zapovjedi, onda ima i deset smrtnih grijeha.
Kada je trebalo nabrojati tri smrtna grijeha, svega smo čuli, no uvjerljivo najbolji odgovor još jednom je dao gradonačenik. Kao smrtni grijeh nabrojao je – “ljubi bližnjega svoga”!?
Pitanja i odgovori:
Koji je najvažniji katolički blagdan?
– Uskrs.
Tko je utemeljitelj kršćanstva?
– Isus.
Što simbolizira pšenica koja se sadi u ovo vrijeme?
– Ona je simbol plodnosti i novog života.
Koliko ima smrtnih grijeha?
– Sedam.
Nabrojati tri?
– Oholost, škrtost, bludnost, zavist, neumjerenost u jelu i piću, srditost, lijenost.
Tri božićne crkvene pjesme?
Koji je novozavjetni grad u kojem je rođen Isus?
– Betlehem.
Kojeg je datuma Isus rođen?
– Ne zna se točno.
Što su tri kralja nosila Isusu na dar?
– Tamjan, zlato i smirnu (mast).
10 SMRTNIH GRIJEHA?
Gradonačelnik Zvonimir Vraničić rekao je kako slavi Božić, te kako je teško reći koji je najvažniji katolički blagdan jer ih on ne doživljava tako.
Znao je da je Isus utemeljitelj kršćanstva, no nije znao zašto se pšenica sadi.
Osim što je rekao kako ima 10 smrtnih grijeha i da je smrtni grijeh “ljubiti bližnjega svoga”, u istu kategoriju s tim stavio je i “ne sagriješi bludno” i “ne prevari”.
Nije imao problema s nabrajanjem božićnih pjesama, ali po njemu je Isus rođen u Nazaretu 1. siječnja 1. godine. Što su mu nosila tri kralja, znao je.
PETICA ZA VJERONAUK
Dražen Grgurević znao je odgovore na skoro sva pitanja. Tako je rekao kako je Uskrs najvažniji katolički blagdan i kako se pšenica sadi ne bi li urod bio bolji. Znao je da je sedam smrtnih grijeha, a nabrojao je pohlepu, izdaju i bludnost. Nije imao problem sjetiti se božićnih pjesama, a uz Bunju jedini je znao da je Isus rođen u Betlehemu.
Objasnio je kako je znanstveno dokazano da je Isus rođen tri godine prije nego je to službeno zapisano, te da se ne zna točan datum.
Jedno pitanje na koje nije znao odgovor odnosilo se na darove koje su tri kralja nosila Isusu.
ŠTREBER BUNJA
Đani Bunja dobio je čistu peticu. Jedino pitanje na kojem je “zaštekao” bilo je o pšenici.
Tako je, između ostalog, rekao kako mu je pjesma “Tri kralja jahahu” jedna od najdražih, te je znao da Isus nije rođen 25. 12. iako mi tada slavimo njegovo rođenje.
Na sva ostala pitanja točno je odgovorio.
NE ZNA TKO JE UTEMELJIO KRŠĆANSTVO
Darko Kasap rekao je kako je Božić najvažniji blagdan, te da ne zna tko je utemeljitelj kršćanstva. Nije znao ni odgovor na pitanje o pšenici, no znao je da ima sedam smrtnih grijeha, ali nije znao naborojati tri.
Nije imao problema s božićnim pjesmama, ali je rekao kako je Isus rođen u Nazaretu.
Na pitanje o datumu rođenja rekao je kako ne zna odgovor. Znao je da su tri kralja nosila zlato, tamjan i smirnu.
“NE POŽELI TUĐEG SUPRUGA!”
Šefica financija u Gradu Zadru, Grozdana Perić, znala je odgovor na većinu pitanja, no rekla je kako postoji 10 smrtnih grijeha, a pomiješala ih je sa zapovijedima, pa je rekla – “ne ukradi”, “ne poželi tuđeg supruga” i “ne laži”.
Znala je zašto se pšenica sadi i rekla je da je Isus rođen u Nazaretu i to – na Božić.
Znala je što su kraljevi nosili na dar.
SMRTNI GRIJEH – NE UBIJ!?
Nives Kozulić imala je problema kao i većina s nabrajanjem smrtnih grijeha, pa ih je pomiješala sa zapovijedima, te je nabrojala “ne ubij” i “ne ukradi”.
Rekla je da je Isus rođen u Nazaretu 25. 12. i da su mu tri kralja nosila smirnu, zlato i tamjan.
SKORO PETICA
Sanja Petrovski znala je sve osim odgovor na pitanje o pšenici, te kada je Isus rođen i gdje.
Kao i većina rekla je 25. 12. u Nazaretu, ali je precizno nabrojala kao smrtne grijehe oholost, blud i neumjerenost u jelu i piću.
S drugim pitanjima nije imala problema.
Hrvatska
USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)
Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.
Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.
“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.
Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja
HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .
Grad Zagreb i Zagrebačka Županija
Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program
Fotografi
Ekonomisti
Grafički urednici-dizajneri
Tehničari za logistiku i špediciju
Modni tehničari
Hotelijersko-turistički tehničari
Veterinarski tehničari
Prehrambeni tehničari
Tehničari cestovnog prometa
Stručni studij
Fizioterapija
Poslovna ekonomija
Ekonomija poduzetništva
Sveučilišni studij
Dizajn
Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)
Povijest umjetnosti
Komparativna književnost
Filozofija
Novinarstvo
Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)
Komunikologija
Politologija
Etnologija i kulturna antropologija
Kineziologija
Sociologija
Agroekologija
Ekonomija
Poslovna ekonomija
Split i Splitsko-dalmatinska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Hotelijersko-turistički tehničari
Komercijalisti
Poslovni tajnici
Tehničari za logistiku i špediciju
Tehničari za poštanske i financijske usluge
Upravni referenti
Stručni studij
Kineziologija
Management malog poduzeća
Management trgovine i turizma
Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu
Sportski management
Turističko poslovanje
Upravni studij
Sveučilišni studij
Biologija i tehnologija mora
Forenzika
Industrijsko inženjerstvo
Kemija
Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)
Kineziologija
Pomorski management
Poslovna ekonomija
Povijest (dvopredmetni)
Pravo
Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)
Rijeka i Primorsko-goranska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Upravni referenti
Stručni studij
Upravni studij
Sveučilišni studij
Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu
Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)
Pravo
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Osijek i osječko-baranjska županija
Trogodišnji srednjoškolski program
Prodavači
Fotografi
Cvjećari
Frizeri
Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program
Upravni referenti
Ekonomisti
Komercijalisti
Agrotehničari
Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti
Farmaceutski tehničari
Građevinski tehničari
Arhitektonski tehničari
Tehničari geodezije i geoinformatike
Ekološki tehničari
Agroturistički tehničari
Poslovni tajnici
Fizioterapeutski tehničari
Dentalni tehničari
Likovni umjetnici i dizajneri
Grafički urednici-dizajneri
Grafički tehničari pripreme
Grafički tehničari dorade i tiska
Zdravstveno-laboratorijski tehničari
Kozmetičari
Stručni studij
Računovodstvo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Fizioterapija
Upravni studij
Javna uprava
Bilinogojstvo
Agroekonomika
Građevinarstvo (opći smjer)
Sveučilišni studij
Pravo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Kultura, mediji i menadžment
Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)
Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti
Filozofija i hrvatski jezik i književnost
Filozofsko-teološki studij
Fizioterapija
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel uputio je danas zahtjev premijeru, resornim ministrima i ravnatelju CERP-a za utvrđivanjem odgovornosti i ispravljanjem propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije d.d. Postupak dokapitalizacije proveden je tako da će rezultirati s vlasničkim udjelom države od svega oko 20 posto i posljedično potpunim gubitkom kontrole nad daljnjom sudbinom Petrokemije, istaknuo je u priopćenju Novosel.
U procesu dokapitalizacije bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala u rasponu od 70 do 140 milijuna eura, dok je država uoči dokapitalizacije kontrolirala oko 44 posto dionica.
Posljedično, da bi se provela Vladina odluka o zadržavanju kontrolnog paketa dionica, iznos ulaganja u povećanje temeljnog kapitala od strane RH trebalo je odrediti ovisno o iznosu ulaganja turske grupe Yildirim, najvećeg suvlasnika Petrokemije, tako da udio RH u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ostane minimalno 25 posto plus jedna dionica, dodao je.
“Oboje predstavnika RH glasali protiv odluke o kapitalizaciji”
Iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu prvi izvrši najveći vlasnik, da bi manjinski dioničari ovisno o visini njegovog uloga mogli prilagoditi uplate i tako zadržati ciljani vlasnički udio, kaže Novosel, “u ovom je slučaju RH, preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice, uplatu izvršila prva”.
Time je, tvrdi predsjednik SSSH, omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da uplatom, u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio no što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio Republike Hrvatske smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedna dionica.
Novosel podsjeća da su oboje predstavnika RH u Nadzornom odboru kutinske Petrokemije u konačnici glasali protiv odluke o dokapitalizaciji, ali kad je već bilo prekasno i kad manjinskim udjelom glasova na odluku više nisu mogli utjecati.
“Zahtijevam da se utvrdi odgovornost za propust”
Rezultat tako provedene dokapitalizacije je da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi smanjila vlasnički udio s oko 44 na oko 20 posto i izgubila svaku kontrolu nad sudbinom Petrokemije, ustvrdio je.
Smanjenje vlasničkog udjela s 44 na oko 20 posto moglo se ostvariti i prodajom 24 posto dionica većinskom vlasniku pa bi RH zaradila znatna sredstva, umjesto potrošila više od 12 milijuna eura, kaže Novosel.
“S obzirom na iznimnu važnost Petrokemije, ne samo kao najvećeg poslodavca u Kutini i Sisačko-moslavačkoj županiji nego i jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji, kao član Upravnog vijeća CERP-a zahtijevam da se utvrdi odgovornost za ovaj propust, ali i da se poduzmu žurne mjere za njegovo ispravljanje”, ističe Novosel.
“Neovisno o tome je li razlog ovog propusta bio nemar, nesposobnost ili nečija namjera (a što je sve podjednako nedopustivo), smatram da RH i dalje mora i može pronaći način za dogovor s većinskim vlasnikom kojim bi se ispoštovale prethodno donesene odluke i ranije postignuti dogovor o dokapitalizaciji, odnosno zadržao kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jedna dionica”, istaknuo je Novosel.
U svim hrvatskim zračnim lukama u ožujku je bilo 397 tisuća putnika ili 6.3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je na razini prva tri mjeseca s 985 tisuća putnika ostvaren porast od 9.6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji pokazuju i da je tereta u tim lukama u ožujku bilo više nego lani.
Uz ukupan porast broja putnika, u ožujku 2024. na zračnim lukama je bilo i 1 posto više operacija zrakoplova (slijetanja i polijetanja) nego u ožujku 2023. ili nešto više od 5.600.
Među zračnim lukama u ožujku 2024. najviše putnika bilo je na zračnoj luci Zagreb, 299 tisuća, što je gotovo 14 posto više nego u ožujku 2023., a druga je zračna luka Split s 48 tisuća putnika ili 2.3 posto manje.
Neke luke u minusu
Kako ljetni red letenja, kada je na hrvatskim zračnim lukama znatno veći promet, počinje tek od kraj ožujka, i u drugim je lukama na Jadranu bio manji promet u ožujku, pa je tako i zračna luka Dubrovnik imala minus u prometu putnika, od 15 posto, s njih 42.500.
Zračna luka Zadar s oko 4100 putnika u minusu je od gotovo 50 posto u odnosu na ožujak 2023., a pad broja putnika imala je i zračna luka Pula, od 25.7 posto, s njih oko 1700, dok je zračna luka Osijek s 1200 putnika u plusu od 25,7 posto.
Veliki porast na razini ožujka zabilježila je zračna luka Rijeka od 237 posto, s 529 putnika, kao i zračna luka Brač od 33.3 posto, ali na maloj bazi, s 12 putnika.
Zračno pristanište Mali Lošinj s 8 putnika u minusu je od 75 posto u odnosu na lanjski ožujak.
Teretni promet u zračnim lukama u ožujku bio je, kao i putnički, ukupno veći nego u istom lanjskom mjesecu, za 31 posto, s 1.057 tona.
Grad Zadar na treningu “Aktivni mladi za aktivnu zajednicu”
MATICA HRVATSKA: Predavanje dr. sc. Borisa Dželalije, prof. emeritusa: “Otrovanja životinjskim otrovima”
16. SVIBNJA, MOCIRE: Akcija Dobrovoljnog Darivanja Krvi: Spasi život danas!
USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…
SVEUČILIŠTE / “Srijedom u sridu” 15. svibnja izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu u Zadru promovirano 232 magistara: Budite dobri, pravedni i skromni
#BLONDIE / Tužni masni burek
SHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su sutra otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…
Internetom se dijeli hashtag #SettleForCroatia. Evo o čemu je riječ
PROGNOZA / Ostatak vikenda uglavnom sunčan, temperature ljetne. Idući tjedan opet kiša
(VIDEO) Otkrijte unutarnju snagu: Novi trail film zadarskog arhipelaga
VIDEO / Na potopljenom lokalitetu kod Korčule ljudi su prije 6.900 godina uzgajali bademe i masline
VIDEO / Švicarac Nemo pobjednik je Eurosonga 2024.
VIDEO / Zadarska pjevačica Sanella predstavlja novi singl i spot “Tvoja mlada”
(VIDEO) Romantična Crvena jabuka ima pjesmu za “Prvi ples”
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA / Na Sveučilištu u Zadru promovirano 232 magistara: Budite dobri, pravedni i skromni
-
magazin3 dana prije#BLONDIE / Tužni masni burek
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeSHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su sutra otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…
-
magazin3 dana prijeInternetom se dijeli hashtag #SettleForCroatia. Evo o čemu je riječ