Hrvatska
U Kninu za Gotovinu Trg, u Zadru – podrum!?

Nakon nepravomoćne, prvostupanjske haške presude generalu Anti Gotovini, potekle su mnoge inicijative u mnogim hrvatskim gradovima da se generalovim imenom nazove neka od ulica ili trg. Neki su takvu inicijativu prihvatili objeručke, zaključujući da Gotovina svojim doprinosom u Domovinskom ratu to zaslužuje, dok drugi pak misle kako nije dobro ulice nazivati po živom čovjeku.
Ekspanzija imena “Ante Gotovina” u posljednje je vrijeme oštrica mnogih vrlo žučnih polemika, sve u svemu, pa je tako na ovotjednoj sjednici Gradskog vijeća Splita tamošnji HSP predložio da se Gotovina proglasi počasnim građaninom Splita, a njegovim imenom nazove jedan od centralnih splitskih gradskih trgova ili ulica, što je uzeto u razmatranje, a navodno će se jedan od splitskih trgova nazvati imenom hrvatskog generala.
Vukovarac Petar Macut prije nekoliko dana podnio je pismeni prijedlog Odboru za dodijelu javnih priznanja da se za počasnog građanina Grada Vukovara proglasi general Ante Gotovina. Vukovarski gradonačelnik Željko Sabo objasnio nam je u razgovoru da u Vukovaru nema više slobodnih ulica.

Željko Sabo
– Nemamo dovoljno ulica, a sve ulice imaju svoja imena i opravdanje zašto nose ta imena. Obitelj Šoljić, koja je simbol grada Vukovara, nema ulicu ni trg, a zaslužuju to za Vukovar prije generala Gotovine, iako ne osporavam svoje emocije prema generalu Gotovini. Imena ulica se daju ljudima koji su mrtvi, poginuli, a dati ulici ime po živom čovjeku je kao da ga sahranjujete, objasnio nam je vukovarski gradonačelnik Sabo.
Kako smo doznali iz razgovora sa gradonačelnicom grada Knina kojega je general Ante Gotovina oslobodio, 1999. godine generalu je u Kninu dodijeljena nagrada za životno djelo Grada Knina.

Josipa Rimac
– Na Svetog Antu, 13. lipnja 2011. godine, kada Knin slavi svog zaštitnika, na svečanoj sjednici bit će predloženo da general Ante Gotovina bude počasni građanin Knina. To ćemo inicirati u suradnji sa braniteljskim udrugama, a moj prijedlog je da Trg Ante Starčevića preimenujemo u Trg generala Gotovine, kazala nam je u razgovoru kninska gradonačelnica Josipa Rimac.
Samo da podsjetimo, general Ante Gotovina već je počasni građanin Zadra, Benkovca, Biograda na moru i Solina. Poglavarstvo Grada Zadra proglasilo je Antu Gotovinu počasnim građaninom Zadra, a onda skinulo njegovu sliku sa zida gradske Male vijećnice, pa sa bedema.
Onda, pretpostavljamo, Gotovina nije bio “u modi”. No, možda sada – kada je opet “in” – vrate njegovu sliku barem na zid vijećnice?

Đani Bunja
– Ante Gotovina jest počasni građanin Zadra. O pitanju nazivanja trga ili ulice njegovim imenom ima dobar razlog da se o tome razmisli. Slika generala Gotovine bila je izložena na zidu Male vijećnice u Poglavarstvu Zadra, dok prilikom posjeta Zadru britanski veleposlanik nije tražio da se ona ukloni. Gradska uprava bi trebala poštovati svog počasnog građanina, a ne raditi suprotno, kazao nam je zadarski dožupan iz HSP-a, Đani Bunja.

Stanko Zrilić
Zadarski dožupan Stanko Zrilić također nam je komentirao treba li general Gotovina dobiti u Zadru ulicu sa svojim imenom.
– Mislim da bi se pola zadarskih ulica trebalo nazvati imenom generala Ante Gotovine, kazao je.

Danijel Telesmanić
O istoj temi pitali smo za mišljenje, prijatelja i suborca generala Gotovine, Danijela Telesmanića.
– Ja dižem dvije ruke za to. Mislim da smo mi morali tu inicijativu napraviti prije Splićana, kazao nam je legendarni Did.

Ingrid Antičević Marinović
Saborska zastupnica SDP-a iz zadra, Ingrid Antičević Marinović misli kako najprije treba pitati generala Gotovinu želi li on da se ulica u Zadru imenuje po njemu.
– To treba pitati generala Gotovinu jer dosta je manipulacija s njegovim imenom koje su mu donijele više štete nego koristi. Najprije o tome treba pitati njega i građane. Treba gledati da mu se sada ni na koji način ne našteti, misli Ingrid Antičević Marinović.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




