Connect with us

Hrvatska

Pavić Tumpa smatra da nije dužna odgovoriti županijskoj vijećnici

Objavljeno

-

Iris Pavić Tumpa (Foto: Žeminea Čotrić)
“Ne postoji zakon po kojemu sam dužna dostaviti tražene podatke županijskoj vijećnici”, tvrdi Iris Pavić Tumpa, ravnateljica Kazališta lutaka Zadar. Nju je, naime, prozvala SDP-ova vijećnica Renata Sabljar Dračevac na prošloj sjednici Županijske skupštine, traživši ravnateljičinu ostavku zbog nedostupnosti podataka o poslovanju Kazališta.
– Vijećnica je tražila sve ugovore, troškovnike i projekte unazad 25 godina. Prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, mi joj to nismo dužni dati. Nije Kazalište tijelo lokalne samouprave, tvrdi ravnateljica Pavić Tumpa, koja pritom dodaje kako su “svi poslovi Kazališta lutaka transparentni” i oni nemaju što kriti. Na upit zašto onda ne daje tražene informacije, kazala je kako je to previše posla i da ni po zakonu nisu dužni arhivirati neke tako stare spise.
– Imamo mi i drugog posla u Kazalištu, pa ne možemo samo tražiti dokumente po arhivama da bismo odgovorili vijećnicima. Ni po zakonu ni po statutu Županijske skupštine, ja to vijećnici nisam dužna dati, odgovara ravnateljica.
Podsjetimo, na zadnjoj sjednici Županijske skupštine vijećnica Renata Sabljar Dračevac požalila se županu Stipi Zriliću da ne može dobiti informacije o poslovanju Kazališta lutaka te je zatražila nalaz Državne revizije za tu instituciju. Zrilić je odgovorio da to treba tražiti ravnateljicu Kazališta i pritom je čak rekao kako “ravnateljica treba dati tražene informacije”.
Čini se da su direktori Vodovoda, Višnjika i Turističke zajednice Zadarske županije, koji također odbijaju dati na uvid javnosti potpisane ugovore iz poduzeća u vlasništvu Grada i Županije, dobili u društvo još jednog čelnika javne ustanove – ravnateljicu Kazališta lutaka.
Podsjetimo, Kazalište lutaka Zadar u najvećoj se mjeri financira novcem Zadarske županije, Grada Zadra i Republike Hrvatske, dakle, novcem poreznih obveznika.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. mirko

    30. studenoga 2010. at 10:12

    Ravnateljica kazališta lutaka svoj odgovor autističnim zahtjevima vijećnice Dračevac temelji na Zakonu.Svoj posao radi izvrsno i hvala joj na tome.Sasvim sigurno ga ne bi radila dobro kada bi na paušalne upite neorijentirane vijećnice hitala prekapati po arhivama.Ako gospođa Sabljar ima spoznaje o nepravilnostima u radu kazališta dužna ih je prijaviti Policiji pa će se zakonskim putem zatražiti dokumenti koji bi mogli potvrditi ili odbaciti njene sumnje.Zašto to ne učini,vj. zato jer lupeta.Ja mislim da bi ona za lupetanja i prozivanja temeljem ničega trebala odgovarati ili barem biti pozvana na obavijesni razgovor u Policiju da kaže što to nije ok. Dok tako ne bude svaki vijećnik će moći blatiti koga hoće bez ikakve odgovornsoti.Tome ne služe predstavnička tijela.Za izgovoreno treba odgovarati.Gospođa Sabljar je još jedna u nizu SDP-ovih “tigrica” koje su baš takvim istupima SDP pobrisale sa političke scene Zadra.Uzor im je Ingrid “Born to be a looser”.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

-

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu