ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) U POLIČNIKU ODRŽANA KONFERENCIJA “PAMETNA SELA 2024.” / Župan Longin: “Mlade obitelji doseljavaju se i vraćaju na ognjišta predaka”
U organizaciji Zadarske županije danas je u Centru za razvoj i edukaciju u Poličniku održana konferencija Pametna sela 2024. Zadarska županija. Organizacija Konferencije odobrena je kroz Poziv za podnošenje prijedloga aktivnosti Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike u 2023. godini. Nositelj projekta je Zadarska županija, a partneri su LAG-ovi Mareta, Bura i Laura. Konferenciji su, između ostalih, nazočili i zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol koji se uključio online iz Bruxellesa, župan Zadarske županije Božidar Longin, stručnjaci iz područja EU fondova, područja pametnih sela, predstavnici gradova i općina, brojni poljoprivrednici i ostali dionici na ruralnom području.
Cilj ove konferencije bio je informirati sve dionike i javnost o prednostima Pametnih sela, modela koji omogućava osnaživanje, revitalizaciju i povećanje atraktivnosti ruralnih zajednica, te informirati sudionike o načinima financiranja projekata na ruralnom području s naglaskom na digitalizaciju sela.
Razvoj ruralnih područja uobličen u konceptu Pametnih sela vrlo je aktualna tema kojoj se na razini Europe posvećuje sve više pozornosti s ekonomskog, demografskog i ekološkog aspekta. Hrvatska nije iznimka po ovom pitanju, osobito uzimajući u obzir prirodna bogatstva kojima obiluje, njezin gospodarski potencijal i probleme depopulacije ruralnih područja s kojima je, nažalost, već godinama suočena.
Zastupnik u Europskom parlamentu doc. dr. sc. Tomislav Sokol istaknuo je u pozdravnom govoru kako Europska unija već godinama radi na promoviranju koncepta pametnih sela čija ideja je da se ulaže u razvoj sela, ali ne samo u poljoprivredu, već i u tehnološki napredak poljoprivrede i njeno podizanje na višu razinu, nego i u prometnu infrastrukturu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu i širokopojasni internet. Da bi ljudima koji žive na selu bili dostupni svi sadržaji koje imaju ljudi koji žive u gradovima, potrebne su investicije, kreativno ulaganje u nove tehnologije, u digitalnu tehnologiju s ciljem da se standard života na selu podigne na višu razinu. Zastupnik Sokol istaknuo je i pohvalio napore Zadarske županije u cilju razvoja pametnih sela na svom području.
Koliko je koncept pametnih sela važan za Zadarsku županiju istaknuo je i Župan Božidar Longin:
“Tema je ovo koja nam je itekako zanimljiva jer je veći dio prostora Zadarske županije upravo ruralno je područje, i to i u zaleđu, i na otocima. Nažalost, upravo je područje zaleđa pretrpjelo najveća ratna razaranja te veliku migraciju stanovništva. Također, i otoci trpe depopulaciju. No zanimljivo je da u posljednjih nekoliko godina, osobito kroz pandemijske godine, nije rijetka pojava da se mlade obitelji doseljavaju ili vraćaju na ognjišta predaka. Cijene nekretnina i zemljišta uz more sve su više pa naše zaleđe postaje sve privlačnije.”
Župan Longin je istaknuo kako je Zadarska županija od 2019. do 2023. godine temeljem javnog poziva isplatila gotovo 910 tisuća eura potpora.
“Stavljen je naglasak na ekološki certificirane proizvođače, na mlade poljoprivrednike, na otočne poljoprivrednike, na poticanje zelenog poduzetništva, na ribarstvo i marikulturu kao ono u čemu smo zaista uspješni, no sufinancirana je i kupnja mehanizacije, opreme, plastenika, povećanje stočnoga fonda, podizanje trajnih nasad, sudjelovanje na sajmovima i sl. manifestacijama, na ulaganje u opremu kušaonica te u promidžbu,” rekao je Longin.
Prezentaciju o konceptu pametnih sela održala je Tea Kurfurst, voditeljica usluge Pametna sela Hrvatske i voditeljica EU projekata te članica Odbora za ruralni razvoj i tehnološke inovacije pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, koja je sudionike konferencije uvela u temu i navela pozitivne primjere razvoja koncepta pametnih sela u Europi.
Ivan Čupić, voditelj EU projekata, predstavio je rezultate Programa ruralnog razvoja RH (2014. -2022.) na području Zadarske županije te rezultate Programa potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju Zadarske županije (2019. – 2023.). Uz navedeno, predstavljene su i mogućnosti financiranja projekata iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. – 2027. te mogućnosti financiranja projekata iz novog Programa ruralnog razvoja Zadarske županije.
U sklopu konferencije održana je i panel rasprava na temu pametnih sela. Sudionici panela su bili: pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Daniel Segarić, ravnatelj AGRRA-e Ivica Pintur, direktor Kotar net d. o. o Filip Dražić, Marta Pintur Bosna iz udruge Ravni kotari i članica Odbora za ruralni razvoj i tehnološke inovacije pri HPK Tea Kurfurst.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





