Hrvatska
Amandmani na prijedlog proračuna

Hrvatski sabor danas nastavlja sjednicu raspravom i glasovanjem o amandmanima na prijedlog državnog proračuna za 2011. godinu. Nakon toga će glasovati o proračunu. Proračun je za vladajuće realan, nije spasonosan, ali nije ni katastrofalan, omogućava održiv socijalni mir pa svatko zna što može očekivati i pripremiti se za iduću godinu. A smatra se i početkom konsolidacije javnih financija u poslijekriznom razdoblju. Istodobno on je za oporbu nerazvojan, štetočinski, gura nas još dublje u krizu, neprihvatljiv i regionalno i nacionalno.
Vlada je na prošlotjednoj sjednici odbila svih 30-ak amandmana koje su na prijedlog državnog proračuna podnijeli HSP-ov zastupnik Daniel Srb i nezavisni zastupnik Zoran Vinković te četiri Vinkovićeva amandmana na financijski plan Hrvatskih cesta.
Ministar financija Ivan Šuker tada je objasnio da 17 amandmana koje je podnio Srb nije u skladu sa zakonom te da njima nisu predviđeni i izvori financijskih sredstava. Kroz te amandmane, vrijedne oko 13 milijuna kuna, Srb traži da Vlada smanji izdavanja iz proračuna za općine s većinskim srpskim stanovništvom i izjednači ih s izdavanjima (250.000 kuna) koje dobivaju ostale općine na ratom stradalim područjima.
Vinković je amandmanima vrijednima 204 milijuna kuna uglavnom tražio više novca za projekte koji se odnose na Đakovo i Slavoniju (rodilišta, projekt zatvorene jahaonice Ergele Đakovo itd.). Amandmanima je tražio i preraspodjelu 60-ak milijuna kuna unutar financijskog plana Hrvatskih cesta. Predloženim državnim proračunom za iduću godinu Vlada predviđa prihode od 107,4 milijarde kuna i rashode od 122,3 milijarde kuna, uz deficit od 14,9 milijarda kuna, to jest 4,3% BDP-a.
U strukturi troškova najveći se dio odnosi na mirovine, 35,1 milijardu kuna, što je 163 milijuna kuna više nego ove godine, te za zaposlene, 22,6 milijarda kuna, ili 0,1% više nego ove godine. U idućoj je godini za naknade Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje predviđeno 20,2 milijarde kuna, ili oko 480,7 milijuna kuna manje nego ove godine. Znatan fiskalni učinak na proračun imaju i troškovi vezani uz prilagodbu Europskoj uniji od 1,9 milijarda kuna.
Na više proračunskog novca u idućoj godini mogu računati ministarstva obrane, pravosuđa i turizma te Ured predsjednika, a manje je novca iz proračuna predviđeno za ministarstva zdravstva, mora i financija te za Vladu RH i Hrvatski sabor. Najveći proračunski korisnik je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, na što otpada 38,8 milijarda kuna, a za Ministarstvo zdravstva iz proračuna je za iduću godinu predviđeno 25,6 milijarda kuna, ili 2,7% manje nego ove godine.
Iz proračuna će se najviše smanjiti izdavanja za Ministarstvo financija, s ukupnim iznosom od 23,9 milijarda kuna, ili 25,3% manje nego ove godine,prenosi HRT.
Hrvatska
PROGNOZA / Meteoalarm upozorava na olujni vjetar, stiže nova promjena
Pretežno vedro je diljem Hrvatske, povećane naoblake ima tek u dijelu unutrašnjosti. Na moru puše snažna bura, olujni su udari pod Velebitom, stoga su na snazi ograničenja u prometu za pojedine skupine vozila, izvještava jutros Hrvatski autoklub.
Vjetrovito će biti i u nastavku srijede, ali prevladavat će uglavnom sunčano i razmjerno toplo.
Četvrtak će također biti uglavnom sunčan, u dijelu unutrašnjosti će sredinom dana i poslijepodne biti povećane naoblake, može pasti i koja kap kiše na istoku unutrašnjosti. Na moru će i dalje puhati umjerena do jaka bura, olujna na udare.
U petak oblačnije, uglavnom u kopnenim krajevima malo oborine, u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može zalepršati i koja pahulja snijega. Bit će manje toplo. U noći na subotu i u subotu ujutro u Dalmaciji može još biti malo kiše ili pljuskova, no vikend donosi uglavnom suhe prilike.
Hrvatska
Mislio da ulaže u kriptovalute, ostao bez više desetaka tisuća eura
Policijska uprava vukovarsko-srijemska izvijestila je o slučaju 64-godišnjaka prevarenog za više desetaka tisuća eura koje je preko interneta htio uložiti u kriptovalute. U policiji kažu da je 64-godišnjak putem interneta pronašao oglas za trgovanje kriptovalutama, a na njemu se nalazila i poveznica na kojoj se registrirao.
Odmah po registraciji 64-godišnjaka je kontaktirala nepoznata osoba koja se predstavila kao broker te mu se ponudila različite pakete trgovanja uz obećanje velike zarade.
Nakon što je pristao na ulaganje prema uputama prevaranata izvršio je više bankovnih uplata na različite račune, no kako su daljnja korespondencija i uplata zarade izostale, shvatio je da je prevaren te je slučaj prijavio policiji.
“Budite sumnjičavi prema oglasima koji obećavaju zajamčenu i brzu zaradu – u financijskim ulaganjima ne postoji sigurna i brza dobit”, poručuje policija i poziva na oprez.
Hrvatska
Državni tajnik: Nafte za Hrvatsku ima, nema razloga za zabrinutost
Gorivo je od ponoći ponovno skuplje. Litra benzina porasla je za četiri centa i sada stoji 1,66 eura, dok je litra dizela skuplja za 12 centi i prodaje se po 1,85 eura. Najviše je poskupio plavi dizel, za 17 centi, te mu nova cijena iznosi 1,36 eura. Odluku o novim cijenama, koje će vrijediti dva tjedna, Vlada je donijela na jučerašnjoj telefonskoj sjednici, piše HRT.
Državni tajnik: Bez intervencije Vlade dizel bi bio preko dva eura
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva Vedran Špehar izjavio je u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” da kod plavog dizela ima najmanje prostora za reakciju. Potvrdio je kako bi litra dizela stajala više od dva eura da nije bilo Vladine mjere.
“Ako kompariramo cijene u RH s državama u okruženju, onda možemo reći da nemamo najjeftinije cijene, ali smo među onima čije su cijene goriva najjeftinije”, ustvrdio je Špehar. Primijetio je i da jutros na benzinskim postajama nije bilo gužvi, koje su inače uobičajene dan prije poskupljenja.
Pojasnio je da se regulacija odnosi na cijene u naseljenim mjestima, dok je na autocestama na snazi tržišna cijena. “Te cijene jesu veće. One se slobodno formiraju, međutim i dalje jamče svima nama da ima dovoljno goriva za sve”, rekao je Špehar.
Tko je najviše na udaru?
Ivan Brodić, urednik portala Energypress, smatra da su dvije skupine relativno loše prošle s novom regulacijom. “Prvo su mali distributeri naftnih derivata. Čujem da će u sljedećim odlukama biti nekakve politike koje će im pomoći.
Međutim, oni ovakve stvari i ovakva limitiranja cijena relativno lošije podnose zbog niza razloga. To zapravo nije dobro za tržište, zbog toga što ako takvi distributeri napuste tržište, onda će se dogoditi nekakvi oligopoli i duopoli velikih kompanija”, kazao je Brodić.
“Druga grupa su poljoprivrednici, ne samo zbog plavog dizela, nego i onoga što se očekuje. Ako se ova situacija u Hormuškom tjesnacu nastavi, na njih onda reperkusije neće biti samo u energetskom smislu, znači u smislu derivata, nego i u smislu cijena umjetnih gnojiva”, rekao je Brodić.
Pojasnio je da kroz Hormuški tjesnac, osim nafte i plina, prolaze i sirovine za umjetna gnojiva. “Bojim se da ako se cijela situacija nastavi, da poljoprivrednicima neće biti dobro”, dodao je.
Opskrba je stabilna
Špehar je naglasio da je situacija s opskrbom plavim dizelom stabilna i da ga ima dovoljno, objasnivši da je riječ o običnom dizelu obojenom u plavo na koji se ne primjenjuje trošarina.
“Pojedinim preprodavateljima je situacija dosta otežana. Nemaju više neku računicu opskrbljivati plavim dizelom tržište. Pojedini preprodavatelji su prestali prodavati. No naš najveći preprodavatelj, tj. najveći opskrbljivač tržišta i proizvođač, ima dovoljno robe”, kazao je.
Unatoč situaciji u Hormuškom tjesnacu, Špehar tvrdi da nafte za Hrvatsku ima i da još nema razloga za zabrinutost. “Sve informacije koje u ministarstvu dobijemo pokazuju da je nafta kupljena i osigurana za preradu.
Različiti načini formiranja cijena
Jednako tako, imamo Rafineriju u Rijeci koja prerađuje tu naftu, dapače, radi sad nakon modernizacije i povećanim kapacitetom. Tako da sigurnost opskrbe kupaca u Republici Hrvatskoj je nesporna, ali ne samo i u Republici Hrvatskoj, već na regionalnom tržištu”, rekao je Špehar.
Ivan Brodić pojasnio je da države različito izračunavaju cijenu goriva. Na sjeveru Europe cijene su uvijek bile znatno više. “U Hrvatskoj i na Mediteranu, pa i dijelu srednje Europe, cijene se formiraju temeljem tzv. mediteranskog tržišta, tj. temeljem prosjeka cijena trgovine derivata u velikim mediteranskim lukama”, kazao je.
“Na sjeveru Europe više ili manje sve zemlje vežu cijenu naftnih derivata na cijenu sirovine, odnosno sirove nafte”, dodao je Brodić.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeSVJETSKI DAN ZDRAVLJA / Na Trgu u utorak edukacije, mjerenje šećera u krvi, tlaka…
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Nakon toplog Uskrsa, uskoro nas čeka promjena vremena
-
Svijet3 dana prijeEKSTREMNO VRIJEME / Što je “Super El Niño” i hoće li opet donijeti nesnosne toplinske valove?
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeFOTO / Psi sa Žmirića preseljeni u novi azil na Bokanjcu






