Hrvatska
Amandmani na prijedlog proračuna

Hrvatski sabor danas nastavlja sjednicu raspravom i glasovanjem o amandmanima na prijedlog državnog proračuna za 2011. godinu. Nakon toga će glasovati o proračunu. Proračun je za vladajuće realan, nije spasonosan, ali nije ni katastrofalan, omogućava održiv socijalni mir pa svatko zna što može očekivati i pripremiti se za iduću godinu. A smatra se i početkom konsolidacije javnih financija u poslijekriznom razdoblju. Istodobno on je za oporbu nerazvojan, štetočinski, gura nas još dublje u krizu, neprihvatljiv i regionalno i nacionalno.
Vlada je na prošlotjednoj sjednici odbila svih 30-ak amandmana koje su na prijedlog državnog proračuna podnijeli HSP-ov zastupnik Daniel Srb i nezavisni zastupnik Zoran Vinković te četiri Vinkovićeva amandmana na financijski plan Hrvatskih cesta.
Ministar financija Ivan Šuker tada je objasnio da 17 amandmana koje je podnio Srb nije u skladu sa zakonom te da njima nisu predviđeni i izvori financijskih sredstava. Kroz te amandmane, vrijedne oko 13 milijuna kuna, Srb traži da Vlada smanji izdavanja iz proračuna za općine s većinskim srpskim stanovništvom i izjednači ih s izdavanjima (250.000 kuna) koje dobivaju ostale općine na ratom stradalim područjima.
Vinković je amandmanima vrijednima 204 milijuna kuna uglavnom tražio više novca za projekte koji se odnose na Đakovo i Slavoniju (rodilišta, projekt zatvorene jahaonice Ergele Đakovo itd.). Amandmanima je tražio i preraspodjelu 60-ak milijuna kuna unutar financijskog plana Hrvatskih cesta. Predloženim državnim proračunom za iduću godinu Vlada predviđa prihode od 107,4 milijarde kuna i rashode od 122,3 milijarde kuna, uz deficit od 14,9 milijarda kuna, to jest 4,3% BDP-a.
U strukturi troškova najveći se dio odnosi na mirovine, 35,1 milijardu kuna, što je 163 milijuna kuna više nego ove godine, te za zaposlene, 22,6 milijarda kuna, ili 0,1% više nego ove godine. U idućoj je godini za naknade Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje predviđeno 20,2 milijarde kuna, ili oko 480,7 milijuna kuna manje nego ove godine. Znatan fiskalni učinak na proračun imaju i troškovi vezani uz prilagodbu Europskoj uniji od 1,9 milijarda kuna.
Na više proračunskog novca u idućoj godini mogu računati ministarstva obrane, pravosuđa i turizma te Ured predsjednika, a manje je novca iz proračuna predviđeno za ministarstva zdravstva, mora i financija te za Vladu RH i Hrvatski sabor. Najveći proračunski korisnik je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, na što otpada 38,8 milijarda kuna, a za Ministarstvo zdravstva iz proračuna je za iduću godinu predviđeno 25,6 milijarda kuna, ili 2,7% manje nego ove godine.
Iz proračuna će se najviše smanjiti izdavanja za Ministarstvo financija, s ukupnim iznosom od 23,9 milijarda kuna, ili 25,3% manje nego ove godine,prenosi HRT.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže novi toplinski val: Temperature će rasti i do 40 stupnjeva
U protekla 24 sata preko dijelova Hrvatske premještala se kišna naoblaka s kojom je mjestimice bilo pljuskova s grmljavinom, a najviše kiše je pao u dijelovima gorske Hrvatske, primjerice na području Bjelolasice preko 50 mm.
Jutrošnja je situacija mirnija, a pokojeg manjeg pljuska ima na širem zadarskom području i na krajnjem jugu.
U nastavku dana očekujemo djelomično sunčano i vrlo toplo vrijeme. Još će danas biti nestabilno pa se tijekom dana ponegdje može spustiti kraći pljusak, osobito poslijepodne i predvečer. Puhat će slab do umjeren jugozapadni vjetar, krajem dana će okrenuti na sjeverne smjerove. Na Jadranu umjereno jugo, poslijepodne i sjeverozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 27 do 32 Celzijeva stupnja.
Od utorka će u cijeloj Hrvatskoj zavladati stabilno, suho i sunčano ljetno vrijeme. Nad naš dio Europe dolazit će sve topliji zrak pa će temperatura zraka iz dana u dan biti sve viša.
Još dvije-tri noći će biti ugodno svježe, a zatim će u drugoj polovici tjedna i noću biti sve teže.
Dnevna temperatura će već od sutra u cijeloj zemlji biti oko 30 ili viša, a kako tjedan odmiče tako bi se vrućina trebala pojačati pa će do kraja tjedna maksimalne temperature biti uglavnom između 35 i 40 Celzijevih stupnjeva.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže nagla promjena, upaljen narančasti alarm: Dijelu Hrvatske prijeti jako nevrijeme
Nalazimo se pod utjecajem polja povišenog tlaka azorske anticiklone. Manja količina nestabilnog zraka s Atlantika prodrla je nad Genovski zaljev, gdje se razvija plitka ciklona.
Utjecaj genovske ciklone na vrijeme u našim krajevima počinje danas, u nedjelju, povećanjem naoblake sa zapada uz promjenu smjera vjetra na jugozapadni i južni. Manja količina hladnog i nestabilnog zraka, u obliku linije nestabiliteta, tijekom nedjelje brzo će se premještati duž Jadrana, uz mjestimice jake grmljavinske pljuskove te brze promjene smjera i brzine vjetra.
Danas će u Hrvatskoj prevladavati promjenljivo oblačno i nestabilno vrijeme. Mjestimice su mogući pljuskovi i grmljavina, najprije na sjevernom Jadranu i u gorskim krajevima. Češći i izraženiji bit će na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su moguće lokalne nevere s olujnim udarima vjetra.
Na kopnu će puhati umjeren jugozapadni vjetar, a u planinskim krajevima prolazno i jak. Na Jadranu će puhati umjereno do jako, ponegdje i olujno jugo. Krajem dana te u noći na ponedjeljak jugo će slabjeti. Najviša dnevna temperatura zraka bit će od 26 do 31 °C, u planinskim krajevima oko 21 °C.
DHMZ je izdao žuta upozorenja zbog vjetra i grmljavinskih oluja u više regija, dok je za Kninsku i Riječku regiju izdano narančasto upozorenje zbog mogućih grmljavinskih nevremena praćenih jakim vjetrom, obilnom kišom i tučom.
Sutra, u ponedjeljak, očekuje se postupna stabilizacija vremena, osobito poslijepodne i navečer. Bit će djelomice sunčano uz promjenljivu naoblaku. U noći i ujutro na južnom Jadranu mjestimice će biti kiše i pljuskova, a tijekom dana u unutrašnjosti, uz umjeren razvoj oblaka, mogući su lokalni pljuskovi.
U Slavoniji, Baranji i Srijemu puhat će slab do umjeren sjeverozapadnjak, a na Jadranu će jugo slabjeti i okretati na maestral. Najniža jutarnja temperatura zraka bit će od 15 do 19 °C, u gorju oko 10 °C, uz mogućnost jutarnje magle po dolinama i kotlinama, a na moru između 19 i 24 °C. Najviša dnevna temperatura bit će od 27 do 32 °C.
Od utorka slijedi jačanje anticiklone i stabilizacija vremena, uz porast temperature i u unutrašnjosti i na Jadranu. Stabilno vrijeme, prema sadašnjim prognostičkim materijalima, potrajat će do kraja srpnja, ali i tijekom cijelog prvog tjedna kolovoza.
UV indeks bit će visok, a temperatura mora od 25 do 27 °C. Suša će se i dalje nastaviti, vodostaji rijeka nastavit će padati, a opasnost od požara širit će se s Jadrana na unutrašnjost.
Hrvatska
Liječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
Među mladima sve veći zamah uzima novi opasan trend. Prečac do savršenog izgleda ili ozbiljan rizik za zdravlje? Peptidi, koji se predstavljaju kao pomoć za mršavljenje, tamniji ten i izgradnju mišića, sve su dostupniji na internetu.
Amerikanci su već odobrili ublažavanje ograničenja za kontroverzne proteine unatoč nedovoljnim istraživanjima o njihovu djelovanju na ljude. Liječnici upozoravaju da se iza obećanih rezultata kriju opasnosti.
Prečac do savršenog izgleda ili ozbiljan rizik za zdravlje?
Peptidi u spreju ili injekciji za sve više mladih put su do preplanulog tena, mišićavijeg tijela ili bržeg mršavljenja. Nabavljaju ih u sivoj zoni, a taj opasan trend sve se brže širi društvenim mrežama.
– To nije nešto što je “rekla-kazala”. Moramo imati klinički dokaz. Na tome se osniva moderna medicina. Mi znamo da određeni peptidi zaista imaju potencijalnu regeneraciju u koži u smislu djelovanja na fibroblaste, pa na tzv. angiogenezu, znači da povećavaju krvne žilice u koži. Na taj nečin se to vezivo buja bolje. S druge strane, ta povećana angiogeneza može hraniti neki tumor koji postoji u organizmu ili na koži, kazala je Iva Blajić s Klinike za kožne i spolne bolesti u KBC-u Sestre milosrdnice.
Neprovjereni sintetizirani preparati mogu poremetiti rad hormona i oštetiti metabolizam.
– U endokrinologiji ne volimo višak hormona. Npr. ono što danas koriste mladi ljudi su preparati, ne možemo reći lijekovi, koji potiču npr. izlučivanje hormona rasta. Višak hormona rasta potiče izlučivanje jednog faktora koji se zove IGF 1 faktor – koji će itzazvati rast stanica mišića, kostiju, ali koji će poremetiti metabolizam glukoze i masti, izjavila je Gorana Mirošević, pročelnica Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma “Mladen Sekso” u KBC-u Sestre milosrdnice.
I taj poremaćaj, kaže, može izazvati još veće probleme, npr. šećernu bolest i arterijsku hipertenziju ili kardiovaskularne boelsti.
– Na žalost postoje situacije gdje ljudi koji su skloni tumorima, takvi lijekovi mogu izazvati tumorske boelsti, znači nisu bezazleni. Oni lijekovi koji su danas na tržištu i registrirani su u obliku lijekova, trebali bi se uzimati samo na medicinsku indikaciju pod strogim liječničkim nadzorom, tvrdi Mirošević.
Savršen izgled tako ne znači sigurnost – ni za tijelo, niti za mentalno zdravlje.
– Kada dijete izlažemo tome da uči koji su njegovi talenti, a koji se ne odnosi samo na tjelesni izgled i na neke atribute koji se promoviraju na društvenim mrežama, dajemo mu priliku da vjeruje sebi, a ne onome što mu neki tik toker kaže, istaknula je klinička psihologinja Ella Selak Bagarić, zamjenica pravobraniteljice za djecu.
Posebno, kaže, zabrinjava eksploatacija djece i mladih ljudi u reklamne svrhe.
– Zabrinjava i podatak koji je iznio centar za sigurniji internet – da je na Tik Toku u svakom sedmom video, koji se odnosi na njegu kože, uključeno dijete, dodala je Selak Bagarić.
U vremenu u kojem se ideal ljepote mjeri brojem lajkova i pregleda, stručnjaci podsjećaju da zdravlje ne bi smjelo biti cijena savršenog izgleda.
-
Sport6 dana prijeVAŽNA OBAVIJEST IZ ŠC VIŠNJIK: Bazen na redovitom remontu od 25. srpnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije(FOTO) MEDICINA POMAŽE ARHEOLOGIJI / U OB Zadar obavljena rendgenska snimanja vrijednih arheoloških nalaza s nizozemskog jedrenjaka potonulog u 16. st.
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA / Đir po gradu
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA / Premijer Plenković u Sv. Filipu i Jakovu otvorio Centar za starije osobe “Zvizda mora”




