Hrvatska
Amandmani na prijedlog proračuna
Hrvatski sabor danas nastavlja sjednicu raspravom i glasovanjem o amandmanima na prijedlog državnog proračuna za 2011. godinu. Nakon toga će glasovati o proračunu. Proračun je za vladajuće realan, nije spasonosan, ali nije ni katastrofalan, omogućava održiv socijalni mir pa svatko zna što može očekivati i pripremiti se za iduću godinu. A smatra se i početkom konsolidacije javnih financija u poslijekriznom razdoblju. Istodobno on je za oporbu nerazvojan, štetočinski, gura nas još dublje u krizu, neprihvatljiv i regionalno i nacionalno.
Vlada je na prošlotjednoj sjednici odbila svih 30-ak amandmana koje su na prijedlog državnog proračuna podnijeli HSP-ov zastupnik Daniel Srb i nezavisni zastupnik Zoran Vinković te četiri Vinkovićeva amandmana na financijski plan Hrvatskih cesta.
Ministar financija Ivan Šuker tada je objasnio da 17 amandmana koje je podnio Srb nije u skladu sa zakonom te da njima nisu predviđeni i izvori financijskih sredstava. Kroz te amandmane, vrijedne oko 13 milijuna kuna, Srb traži da Vlada smanji izdavanja iz proračuna za općine s većinskim srpskim stanovništvom i izjednači ih s izdavanjima (250.000 kuna) koje dobivaju ostale općine na ratom stradalim područjima.
Vinković je amandmanima vrijednima 204 milijuna kuna uglavnom tražio više novca za projekte koji se odnose na Đakovo i Slavoniju (rodilišta, projekt zatvorene jahaonice Ergele Đakovo itd.). Amandmanima je tražio i preraspodjelu 60-ak milijuna kuna unutar financijskog plana Hrvatskih cesta. Predloženim državnim proračunom za iduću godinu Vlada predviđa prihode od 107,4 milijarde kuna i rashode od 122,3 milijarde kuna, uz deficit od 14,9 milijarda kuna, to jest 4,3% BDP-a.
U strukturi troškova najveći se dio odnosi na mirovine, 35,1 milijardu kuna, što je 163 milijuna kuna više nego ove godine, te za zaposlene, 22,6 milijarda kuna, ili 0,1% više nego ove godine. U idućoj je godini za naknade Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje predviđeno 20,2 milijarde kuna, ili oko 480,7 milijuna kuna manje nego ove godine. Znatan fiskalni učinak na proračun imaju i troškovi vezani uz prilagodbu Europskoj uniji od 1,9 milijarda kuna.
Na više proračunskog novca u idućoj godini mogu računati ministarstva obrane, pravosuđa i turizma te Ured predsjednika, a manje je novca iz proračuna predviđeno za ministarstva zdravstva, mora i financija te za Vladu RH i Hrvatski sabor. Najveći proračunski korisnik je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, na što otpada 38,8 milijarda kuna, a za Ministarstvo zdravstva iz proračuna je za iduću godinu predviđeno 25,6 milijarda kuna, ili 2,7% manje nego ove godine.
Iz proračuna će se najviše smanjiti izdavanja za Ministarstvo financija, s ukupnim iznosom od 23,9 milijarda kuna, ili 25,3% manje nego ove godine,prenosi HRT.
Hrvatska
OPREZ! Iz prodaje se povlači popularno smrznuto povrće

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavila je da se povlači proizvod jer na ambalaži nije označeno da sadrži alergen – kikiriki.
Državni inspektorat obavještava potrošače o opozivu proizvoda Golden turtle Grašak Wasabi, 140 g, GT, Kina, (04610 Peas Wasabi coated GT can 140g), najbolje upotrijebiti do 24.10.2024., zbog neoznačenog kikirikija u sadržaju istoga.
S obzirom da na proizvodu nije označen alergen kikiriki, proizvod može predstavljati rizik po zdravlje potrošača osjetljivih na isti dok ga osobe koje nisu alergične mogu i dalje upotrebljavati bez ograničenja, stoji u objavi.
Podaci o proizvodu:
Stavlja na tržište: PEKINŠKA PATKA j.d.o.o., Samobor
Detalji o opozivu proizvoda dostupni su na web stranici trgovine Pekinška patka, naveo je HAPIH.
Hrvatska
Što ako vozite presporo? Evo kolike su kazne

Kad se govori o sigurnosti na cesti, najčešće se spominju kazne za vožnju pod utjecajem alkohola ili kaznama za prebrzu vožnju, ali i vozači koji su prespori mogu ozbiljno ugroziti promet, pogotovo na otvorenim cestama izvan naseljenih mjesta te autocestama i brzim cestama gdje su dopuštene brzine osjetno veće.
Kako piše portal Revija HAK, zakon propisuje da vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge sudionike u prometu.
Kad se iza vozila koje se kreće brzinom koja je manja od najveće dopuštene ili je manja od brzine prometnog toka vozila na tom dijelu ceste te se nakupi kolona vozila koja ga ne mogu sigurno preteći, vozilo se mora na prvom pogodnom mjestu isključiti iz prometa i propustiti kolonu iza sebe.
Kazna za nepoštovanje tih odredbi je 130 eura. Kada je pak brzina kretanja vozila manja od polovice najveće dopuštene, vozač takvog vozila mora uključiti sve pokazivače smjera. Kazna za nepoštovanje te odredbe je 30 eura.
Važno je također znati i kako se brzina kretanja vozila na cesti uz normalne prometne uvjete ne smije ograničiti ispod 30 kilometara na sat.
Hrvatska
Ide li Hrvatska prema recesiji?

Turizam je Hrvatskoj ove godine donio očekivano povećanje inozemnih prihoda, ali s druge strane vrijednost robnog izvoza, kad se gledaju kvartalni podaci, pada još od posljednjeg tromjesečja prošle godine, a raste i minus što ga Hrvatska ima u robnoj razmjeni sa svijetom.
Uz, to prva tri mjeseca primjene Zakona o trgovini kojom je zabranjen rad trgovina nedjeljom, pokazuju da su kretanja po pitanju prihoda u trgovini, potpuno ista kao i u prvom polugodištu kad su trgovine radile svaku nedjelju. Sve to pokazuju podaci Hrvatske narodne banke o platnoj bilanci za prvo polugodište, među ostalima izvozu i uvozu roba i usluga, ali i informacije Porezne uprave o fiskaliziranim računima za prvih devet mjeseci ove godine.
Već tri kvartala, u odnosno na isto razdolje u prethodnoj godini, u Hrvatskoj pada vrijednost i robnog izvoza i robnog uvoza, unatoč inflaciji i rastu cijena, što jasno sugerira da već od jeseni prošle godine usporavaju gospodarske aktivnosti i da Hrvatska moguće ide prema recesiji, piše Novi list.
U drugom tromjesečju ove godine, prema informaciji HNB-a, vrijednost robnog izvoza bila je 4,7 milijardi eura i manja je za 453 milijuna eura, odnosno za gotovo deset posto u odnosu na isti kvartal prošle godine. Kad se gleda cijelo prvo polugodište, hrvatski je izvoz nekoliko desetak milijuna eura veći nego lani i to zahvaljujući tome što je u prva tri mjeseca bilježio rast. U drugom tromjesečju pala je i vrijednost izvoza, ali je taj pad blaži oko 3,5 posto, pa je u drugom kvartalu Hrvatska ostvarila minus u robnoj razmjeni sa svijetom koji je veći od onoga što je sama izvezla, što znači da je prihod od izvoza bio upola manji od vrijednosti robnog uvoza. Dio pada vrijednosti u robnoj razmjeni s inozemstvom moglo bi se tumačiti padom cijena energenata, ali s obzirom na to da je Hrvatska puno veći uvoznik nego izvoznik energije, a uvoz je ipak sporije padao, jasno je da stabiliziranje cijena energenata nije glavni razlog trenda pada izvoza.
Kretanje u glavnim hrvatskim izvoznim tržištima Njemačkoj i Italiji, već je donijelo očekivanu posljedicu, usporavanje hrvatske industrije što prema kraju godine, možda već u trećem i četvrtom kvartalu najavljuje recesiju, koju su već projicirali pojedini analitičari, piše Novi list.
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
STIGAO ULTRAZVUČNI UREĐAJ NAJVIŠE KLASE! / Zadarska Pedijatrija uz bok najvećima!
-
magazin4 dana prije
FOTOGALERIJA / Prva jesenska Subotnja špica u Zadru
-
Hrvatska3 dana prije
GRADOVI ZABRANJUJU NAJAM ROMOBILA / Samo ove godine u Hrvatskoj na romobilu poginula jedna osoba; 40 teško, 67 lakše ozlijeđenih
-
magazin6 dana prije
FOTOGALERIJA / REZERVIRAJTE SVOJE MJESTO! Restorani Foša i Kapric u petak u Andrioli u Preku!