Connect with us

Hrvatska

Amandmani na prijedlog proračuna

Objavljeno

-


Hrvatski sabor danas nastavlja sjednicu raspravom i glasovanjem o amandmanima na prijedlog državnog proračuna za 2011. godinu. Nakon toga će glasovati o proračunu. Proračun je za vladajuće realan, nije spasonosan, ali nije ni katastrofalan, omogućava održiv socijalni mir pa svatko zna što može očekivati i pripremiti se za iduću godinu. A smatra se i početkom konsolidacije javnih financija u poslijekriznom razdoblju. Istodobno on je za oporbu nerazvojan, štetočinski, gura nas još dublje u krizu, neprihvatljiv i regionalno i nacionalno.
Vlada je na prošlotjednoj sjednici odbila svih 30-ak amandmana koje su na prijedlog državnog proračuna podnijeli HSP-ov zastupnik Daniel Srb i nezavisni zastupnik Zoran Vinković te četiri Vinkovićeva amandmana na financijski plan Hrvatskih cesta.
Ministar financija Ivan Šuker tada je objasnio da 17 amandmana koje je podnio Srb nije u skladu sa zakonom te da njima nisu predviđeni i izvori financijskih sredstava. Kroz te amandmane, vrijedne oko 13 milijuna kuna, Srb traži da Vlada smanji izdavanja iz proračuna za općine s većinskim srpskim stanovništvom i izjednači ih s izdavanjima (250.000 kuna) koje dobivaju ostale općine na ratom stradalim područjima.
Vinković je amandmanima vrijednima 204 milijuna kuna uglavnom tražio više novca za projekte koji se odnose na Đakovo i Slavoniju (rodilišta, projekt zatvorene jahaonice Ergele Đakovo itd.). Amandmanima je tražio i preraspodjelu 60-ak milijuna kuna unutar financijskog plana Hrvatskih cesta. Predloženim državnim proračunom za iduću godinu Vlada predviđa prihode od 107,4 milijarde kuna i rashode od 122,3 milijarde kuna, uz deficit od 14,9 milijarda kuna, to jest 4,3% BDP-a.
U strukturi troškova najveći se dio odnosi na mirovine, 35,1 milijardu kuna, što je 163 milijuna kuna više nego ove godine, te za zaposlene, 22,6 milijarda kuna, ili 0,1% više nego ove godine. U idućoj je godini za naknade Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje predviđeno 20,2 milijarde kuna, ili oko 480,7 milijuna kuna manje nego ove godine. Znatan fiskalni učinak na proračun imaju i troškovi vezani uz prilagodbu Europskoj uniji od 1,9 milijarda kuna.
Na više proračunskog novca u idućoj godini mogu računati ministarstva obrane, pravosuđa i turizma te Ured predsjednika, a manje je novca iz proračuna predviđeno za ministarstva zdravstva, mora i financija te za Vladu RH i Hrvatski sabor. Najveći proračunski korisnik je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, na što otpada 38,8 milijarda kuna, a za Ministarstvo zdravstva iz proračuna je za iduću godinu predviđeno 25,6 milijarda kuna, ili 2,7% manje nego ove godine.
Iz proračuna će se najviše smanjiti izdavanja za Ministarstvo financija, s ukupnim iznosom od 23,9 milijarda kuna, ili 25,3% manje nego ove godine,prenosi HRT.

 

Hrvatska

Britanci objavili dramatično upozorenje: Ovo je početak kraja ljetovanja na Mediteranu

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Ugledni britanski portal The Telegraph navodi da svi znakovi upućuju na to da će do kraja ovog stoljeća popularnost Mediterana kao privlačnog odredišta za ljetni odmor pasti.

Kao glavni razlog za to The Telegraph navodi ekstremne vrućine i toplinske valove koji postaju standard u ovom dijelu Europe, a mogli bi dovesti do toga da klima postane neugodna za ugodan odmor.

To se već događa. Grčka je sada doživjela najraniji toplinski val. U Kataloniji se već u vrijeme oko Uskrsa upozoravalo da se racionalno troši voda zbog rekordne suše. Sicilija je još 2021. bilježila temperature više od 48 stupnjeva, a sada je jedan sicilijanski objekt odbijao goste zbog nestašice vode.

Neki ljudi tvrde da je Europa uvijek doživljavala ovakve sezonske toplinske valove, što je istina. No, ranije nisi bili ni toliko vrući niti toliko česti. Copernicus Climate Change Service navodi da je deset najtoplijih godina zabilježeno od 2000. godine na ovamo.

Pixabay/ilustracija

Čekaju nas novi temperaturni rekordi

Klimatske promjene su, naravno, globalni problem, za koji se znanstvena zajednica slaže da je pogoršan ljudskim pretjeranim zagađivanjem od industrijske revolucije. Po svemu sudeći, stvari bi se mogle dodatno zahuktati.

Peter Stott, bivši voditelj Met Officea, još 2021. je prognozirao da bi temperature na Mediteranu uskoro mogle prijeći 50 stupnjeva.

“Čini se da bi ovo ljeto moglo pružiti još rekordnih temperatura”, rekao je za The Telegraph Rosie Mammatt, doktorand i stručnjak za meteorologiju na Sveučilištu Reading.

Porast temperatura prvo će pogoditi one u južnoj Europi. Stopa smrtnosti povezana s vrućinom u Europi porasla je 30 posto od razdoblja 2003.-12. do 2013.-22., prema izvješću Lanceta.

Dulja, toplija i suša ljeta također uzrokuju suše, koje zauzvrat utječu na poljoprivredu i proizvodnju hrane, oštećuju infrastrukturu i uništavaju staništa. Sredozemno more se zagrijava brže od globalnog prosjeka, a predviđa se da će do 2100. porasti i do jednog metra.

Ovisnost o turizmu

Britanski portal piše da, uzimajući sve ove čimbenike u obzir, nije trivijalno već sada razmišljati gdje ćete na odmor 2043. godine. Turizam je iznimno važan mediteranskim zemljama – čini 18 posto BDP-a u Grčkoj, 12 posto u Španjolskoj, 10,5 posto u Italiji. Vlade ovih zemalja već razmišljaju o tome što će klimatske promjene značiti za njihova gospodarstva.

I dok se Mediteran zagrijava, odmarališta diljem Alpa imala su manje količine snijega posljednjih zima, pa se su mnoga odnjih počela okretati prema modelu ljetnog turizma. To znači više wellness opcija, više turizma za promatranje zvijezda, više kulturnih festivala i tako dalje.

Još jedna posljedica bit će i produženje sezone, a uskršnji odmor te sredina svibnja i listopada postat će sve popularnija razdoblja za odmor, zbog čega neke tvrtke već prilagođavaju svoje kalendare.

“Više ne organiziramo planinarska putovanja u Španjolskoj i Portugalu tijekom najtoplijih mjeseci srpnja i kolovoza, a dodali smo više izleta izvan sezone u travnju i listopadu kako bismo ljudima olakšali izbjegavanje ekstremnih temperatura. Također smo dodali zimska putovanja u mjesta poput Grčke i Hrvatske”, Radek Nowak iz Intrepid Travela.

Trenutno je Mediteran jedna od najpoželjnijih ljetnih destinacija, no zbog sve većih temperatura, evakuacija zbog požara i drugih posljedica zagrijavanja, turisti će neizbježno početi gledati drugdje.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / Voda proizvedena u Hrvatskoj povučena s tržišta! Provjerite jeste li je kupili

Objavljeno

-

By

Pixabay

S tržišta se povlači izvorska voda proizvedena u Hrvatskoj, izvijestili su u petak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje.

Riječ je o izvorskoj vodi Studena od 1,5 litre, i to tri šarže: rok valjanosti 07/2024, serija 7B01000091, signatura na bočici XXL206YY7B; rok valjanosti 08/2024, serija 7B01000092, signatura na bočici XXL213YY7B; rok valjanosti 08/2024, serija 7B01000093, signatura na bočici XXL222YY7B.

Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Slovenije priopćila je kako je riječ o vodi distriburanoj iz Hrvatske u Sloveniju. Proizvođač je Studenac iz Lipika, a distributer Radenska, prenosi Danica.hr.

Konzumiranje vode predstavlja potencijalan rizik za potrošače jer je uočeno “vizualno senzorno odstupanje”. Dakle, voda baš i ne izgleda najbolje. Povučena je iz Slovenije, a tamošnjim potrošačima se savjetuje da je ne piju, već vrate na mjesto kupnje.

Nije poznato je li koja od tih serija izvorske vode Studene od 1,5 litre završila i na tržištu Hrvatske. Zato se kupcima preporučuje oprez i da dobro pogledaju oznake i rok trajanja ako su je već kupili.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

SVEČANO OBILJEŽAVANJE U ŠUMI BREZOVICA Hrvatska obilježava Dan antifašističke borbe

Objavljeno

-

By

Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja kao državni blagdan u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, prve antifašističke postrojbe u ovom dijelu Europe koja simbolizira početak organiziranog otpora protiv fašizma i nacizma.

U spomen-parku Brezovica kraj Siska, u subotu će se održati središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe u spomen na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica osnovan Prvi sisački partizanski odred.

Osnivanje odreda, šiji su zapovjednici bili Vlado Janić-Capo i Marijan Cvetković, simbolizira početak organiziranog otpora u Hrvatskoj protiv fašizma i nacizma u Drugom svjetskom ratu.

Među 77 boraca našli su se i Mika Špiljak te Nada Dimić. Osnivanje odreda uslijedilo je nakon napada Njemačke na Sovjetski Savez, čime je započela intenzivna antifašistička borba na ovim prostorima.

Antifašistički ustanak, koji je započeo u Sisku, postupno se širio cijelom Hrvatskom.

Više od 500.000 hrvatskih građana aktivno je sudjelovalo u narodnooslobodilačkoj borbi, dajući svoj doprinos pobjedi nad fašizmom.

U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju formirane su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.

Središnjim obilježavanjem, na kojemu će prisustvovati državni vrh i predstavnici antifašističkih i drugih udruga, odat će se počast hrvatskim antifašistima koji su tijekom Drugog svjetskog rata svoje živote položili za slobodu, omogućivši Hrvatskoj da se svrstava među pobjednike Drugog svjetskog rata u borbi protiv nacizma i fašizma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu