ZADAR / ŽUPANIJA
PRIOPĆENJE / Gradonačelnik Erlić o proračunu za 2025.: “Fokus na obitelj, mlade, socijalne mjere i razvoj grada!”
Gradonačelnik Šime Erlić predstavio je danas prijedlog Proračuna Grada Zadra za 2025. godinu vrijedan 150,4 milijuna eura. Riječ je, ističe gradonačelnik Erlić, o stabilizacijskom i razvojnim proračunu kojim se nakon dugog razdoblja blokade osigurava kontinuitet rada Gradske uprave i pokretanje ključnih projekata.
Uoči „proračunske“ sjednice Gradskog vijeća Grada Zadra u sljedeći ponedjeljak, gradonačelnik Zadra Šime Erlić održao je danas konferenciju za novinare na kojoj je predstavio ključne stavke prijedloga proračuna čiji su sastavni dio i svi proračunski prijedlozi DOMINO-a te nezavisnih vijećnika Ivice Žuvele i Denisa Barića.
„Ostalo nam je malo više od tri mjeseca do kraja godine i ovaj proračun se praktički donosi za zadnjih stotinjak dana 2025., ali on u sebi sadrži i obveze iz cijele ove godine, obzirom da je Grad do sada funkcionirao sukladno Odluci o financiranju nužnih rashoda. Ukoliko se Proračun izglasa nama predstoji pozitivan presing kako bi utrošili proračunska sredstva za sve planirane programe. Ukratko, ulažemo u ono nužno svim proračunskim korisnicima i u ono što ljudima znači kvalitetniji život svaki dan. Sad nam je prioritet završiti započete projekte i provesti socijalne programe, ali i pripremiti prijedlog proračuna za 2026. godinu.“ – kazao je u uvodu Erlić. Govoreći o rekordnom proračunu koji iznosi 150 milijuna eura naveo je povoljnu makroekonomsku situaciju koja se odražava i kroz investicije gospodarskog sektora, porast dijela poreznih davanja koji odražava rekordan broj s više od 42 tisuće zaposlenih u Zadru, rast turističkih brojeva, ali i upozorio na inflaciju i rast cijena koji utječu na rast troškova.
Glavne odrednice proračuna su ulaganja u obitelj i mlade, učinkovitiji promet, ozelenjivanje i uređenje javnih prostora, razvoj sportske infrastrukture te ubrzanje provedbe EU projekata, naveo je zadarski gradonačelnik i istaknuo neke od proračunskih stavki: „U području obrazovanja i predškolskog odgoja proračun donosi izgradnju tri nova vrtića (Pčelica, Crvene kuće, Smiljevac), nove prostore u Jazinama 2, Ričinama i na Kolovarama, gradnju osnovne škole na Crvenim kućama i projekte za škole na Plovaniji i Bilom brigu. Osigurana su sredstva za energetsku obnovu škola Stanovi i Šimuna Kožičića Benje, nabavku učeničkih radnih materijala, povećanje broja skupina produženog boravka te rast osnovice plaća zaposlenih u vrtićima i satnice pomoćnicima u nastavi“ – najavio je, a od socijalnih programa posebno naglasio novu mjeru koju je predložio DOMINO-ov vijećnik Biloglav, a podržali i nezavisni vijećnici Žuvela i Barić – trajni mjesečni dodatak za umirovljenike vrijedan 2 milijuna eura godišnje, za što je samo do kraja 2025. osigurano 475 tisuća eura.
Među projektima koji se odnose na uređenje zelenih i javnih prostora, na konferenciji za novinare istaknuta je druga faza gradnje Parka uz Ulicu Kažimira Zankija, projektiranje novog parka na Plovaniji i dodatno ozelenjivanje i novi sustavi navodnjavanja zbog čega su osigurana dodatna sredstva komunlanoj tvrtki Nasadi. Posebno je gradonačelnik najavio početak provedbe projekta Zeleni otoci kojim će se, tijekom dvije godine, u Zadru posaditi 1700 stabala i 1440 sadnica nižeg raslinja i pritom naglasio kako će se do kraja ovog mandata u potpunosti posvetiti sadnji zelenila, uređenju parkovnih i zelenih površina te uređenju i čistoći grada.
Ulaganja u sportsku infrastrukturu uključuju početak gradnje olimpijskog bazena na Višnjiku, uređenje Bagatovog igrališta, rekonstrukciju igrališta na Smiljevcu i dovršetak igrališta na Sinjoretovu, uz redovite potpore sportskim klubovima i udrugama kao i osiguranje sredstava za povećanje plaća trenera u 27 različitih sportova.
U novim projektima modernizacije prometne infrastrukture ističe se rekonstrukcija i gradnja više novih prometnica, projektiranje javnih garaža na Bilom brigu i Voštarnici, širenje biciklističkih staza i nogostupa te ozelenjivanje prometnih koridora.
Sastavni dio prijedloga Proračuna čine i svi prijedlozi vijećnika DOMINO-a te nezavisnih vijećnika Ivice Žuvele i Denisa Barića. DOMINO je taj prijedlog uvrstio Stalnu postavu izložbe “Zadar u Domovinskom ratu”, osiguranje 150 novih mjesta u vrtićima do kraja 2025. kao i trajni mjesečni dodatak umirovljenicima s mirovinama nižim od prosjeka u RH te žurno raspisivanje izbora za vijeća Mjesnih odbora koje su predložili i vijećnici Barić i Žuvela. Vijećnik Barić uveo je u proračunski prijedlog dodatne mjere u program socijalne skrbi – izradu Studije korištenja javne infrastrukture za osobe s invaliditetom i financiranje djelatnosti gerentodomaćica na otocima. Također, njegov prijedlog za sufinanciranjem izvannastavnih aktivnosti za djecu u obiteljima koje koriste dječji doplatak dodatno je podržao svojim prijedlogom i vijećnik Žuvela. On je također u ovaj proračunski prijedlog uvrstio izradu dokumentacije za zadarski Muzej košarke, izradu aplikacije za veću transparentnost proračuna kao i rad pisarnice gradske uprave tijekom poslijepodnevnih sati jedan dan u tjednu.
Gradonačelnik je posebno naglasio važnost suradnje u Gradskom vijeću: „Svi prijedlozi vijećnika DOMINO-a, Denisa Barića i Ivice Žuvele prihvaćeni su i ugrađeni u proračun, a važno je napomenuti kako su i svi predlagatelji međusobno podržali svaki pojedini prijedlog. Time pokazujemo da Zadar treba zajednički proračun i suradnju za dobrobit svih građana. Nakon usvajanja ovog proračuna odmah krećemo s pripremama za proračun 2026. godine, kako bi bio predložen što ranije i omogućio nam snažniji razvojni iskorak.“
Konačno, gradonačelnik je najavio i kako će se na skoroj sjednici Gradskog vijeća u Dnevnom redu naći i prijedlozi odluka o davanju suglasnosti trgovačkim društvima Eko d.o.o. i Vodovod d.o.o. za dugoročne kredite kojima se osiguravaju financijski preduvjeti za dovršetak dva kapitalna projekta – CGO Biljane Donje (15 milijuna eura) i Aglomeracija Zadar – Petrčane (13 milijuna eura), kao i društvu Tržnica d.o.o. za projekt Revitalizacije tržnice Poluotok (350 tisuća eura).
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





