Connect with us

Hrvatska

Šare na sudu: "Tužiteljica i publika me zbunjuju!"

Objavljeno

-

Suđenje Slavko Šare (Foto: Ivan Katalinić)
Na Županijskom sudu u Zadru danas je nastavljen sudski postupak protiv Slavka Šare, bivšeg načelnika općine Galovac, Marijana Burčula, bivšeg donačelnika i Marina Ćose, bivšeg tajnika općine Galovac koji se terete da su se tijekom 2002. godine okoristili, nakon podizanja gotovog novca sa žiro-računa Općine Galovac i u više navrata vršili isplatu gotovine, a za to nije bilo nikakve valjane osnove, odnosno zlouporabu položaja i ovlasti te krivotvorenja službenih isprava.
Slavko Šare je obnašao dužnost načelnika općine Galovac do noći 22. svibnja ove godine, kada je, kako kaže, pod prisilom Uskoka napustio to radno mjesto, te ističe kako ostaje pri svom iskazu koje je dao 2007. godine.
Rafael Burčul, sadašnji donačelnik Galovca koji je bio vijećnik u Općini od 12. svibnja 2009. do 02. srpnja 2010. godine, ostao je kod izjave koju je dao 2005. godine u vezi ovog sudskog postupka te dodaje:
– Petar Burčul koji je danas predsjednik Općinskog vijeća, a sporne godine nije bio zaposlenik Općine Galovac, rekao je da s obzirom na funkciju koju je obnašao zna da se Općina Galovac ne smatra oštećenom, rekao je Rafael Burčul.
Prvooptuženi Slavko Šare protivi se iskazu Rafaela Burčula jer nije najavljen.
Saslušana je svjedokinja Olivera Plavšić, knjigovođa Općine Galovac koja je naglasila da je isplatnice koje su sporne kako bi se dokazalo krivotvorenje spisa, neke potpisala te naglašava kako na nekima ipak nije njezin potpis, iako je sličan njezinom:
– Na svim isplatnicama je moj rukopis osim u rubrikama “primatelj” na nekim od njih. Smatram da to nije moj potpis te sam se spremna pred vještakom ponovno potpisati, kako bi se utvrdilo da njegovo izvješće nije točno, jer u njemu piše da su to moji potpisi, rekla je Plavšić koja je naglasila kako nije sačinila ni popis novca na kraju 2002. godine jer blagajna nije bila kod nje. Kaže kako su jedan dan nepoznata dva čovjeka došli kod nje, uzeli sve općinske dokumente te ih vratili nakon par dana, ali kako ih danas ne bi mogla prepoznati, niti zna njihova imena.
Šare je kad dokaz upotrijebio neiskorišteni blagajnički izvještaj, prazan blok isplatnica kako bi se utvrdilo da su se isti koristili i onda kao dokumenti.
Svjedok Bartul Burčul nije pristupio raspravi, pa je prvooptuženi povukao prijedlog o njegovom svjedočenju, jer:
– Očito je da se čovjeku ne dolazi na sud zbog nas. Ne želi gledati sva ova lica, od kojih mu dolazi mučno, zaključio je Šare.
Tužiteljica je ipak zatražila da se svjedok privede i sasluša.
Vještak koji je vještačio potpise također je svjedočio o negiranju Olivere Plavšić da je ona potpisivala 3 isplatnice, predlaže da se izvrši dopuna vještačenja na način da se ista potpiše na više načina te da se uzme njezin preslik osobne iskaznice za usporedbu.
Prvooptuženi je postavljao pitanja vještaku, na koja je sutkinja Enka Moković zaključila da bi najbolje bila da Šare iznese svoju obranu jer je upitima i dokaznim prijedlozima zbunio sudsko vijeće, odvjetnike i zastupnike optužbe, na što on nije pristao. Nastavio se koristiti dokumentima iz arhive Općine Galovac koje se u pravilu ne bi trebale nalaziti u njegovom vlasništvu. Šare je istaknuo kako ga zastupnica optužbe dekoncentrira:
– Tužiteljica me opterećuje i zbunjuje, ne mogu normalno funkcionirati uz njezino uzastopno upadanje u riječ. I ova publika me zbunjuje, draga sutkinjo, žalio se Šare. Na to je predsjednica vijeća rekla kako nije on tu da zaključuje tko će prisustvovati ovom sudskom postupku. Prvooptuženi se žalio na vjerodostojnost vještaka, jer kako kaže:
– On nije znao pročitati ime potpisnika, pa mi je nejasno kako može utvrditi da se radi o tom čovjeku.
Tužitelj mu je na to odgovorio kako je za vještačenje potpisa potreban trag pisanja te da nije problem ako se potpis više puta fotokopira.
Slavko Nižić, branitelj drugooptuženog Marijana Burčula zatražio je da se pribave izvorne isplatnice koje bi po nalogu ispisao njegov branjenik.
Obrana Slavka Šare prigovorila je na izvješče grafičkog vještaka u cijelosti.
Predsjednici vijeća pristupit će trečeoptuženi Marin Ćoso, sutra u 9 sati kako bi dobio mogućnost uvida u spise, stoga se rasprava odgađa za sutra u 11 sati.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Slovenci uputili neobičan zahtjev zbog brojnih turista koji će ići prema Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama upozorila je tamošnje Ministarstvo uprave da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Predlaže da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane rade od kuće.

DARS, slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama, u dopisu je predložila tamošnjem Ministarstvu uprave da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane u svibnju rade od kuće.

Na taj način pokušali bi rasteretiti promet tijekom najkritičnijih dana kad je riječ o gužvama na cestama. Prvi je to takav DARS-ov apel.

DARS je upozorio Ministarstvo da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Navode da će se dnevnim putnicima do radnih mjesta pridružiti i turisti, a upravo je to razlog apela.

Istaknuli su da je prometno najkritičnije područje Ljubljane. Na temelju dosadašnjih iskustava, uvjereni su da bi rad od kuće u javnoj upravi doprinio boljoj protočnosti prometa u glavnom gradu.

Ministarstvo je dobilo niz datuma kada će stanje na cestama biti najgore. Slovenski N1 navodi da prema neslužbenim informacijama Ministarstvo ne planira poslušati DARS te da bi takvu odluku trebala donijeti Vlada.

“Tijekom prvosvibanjskih praznika očekujemo pojačan promet iz unutrašnjosti Slovenije prema turističkim središtima u slovenskoj Istri kao i dalje prema Hrvatskoj. Isti, ali u suprotnom smjeru, pojačan promet, uključujući i gužve, možemo očekivati ​​na kraju prvosvibanjskih praznika prema unutrašnjosti Slovenije”, kažu u PU Koper.

Prema iskustvu, već sada se mogu očekivati ​​gužve na autocesti, posebice na područjima gdje se izvode građevinski radovi.

Dakako, gužve se mogu očekivati ​​i na područjima gdje su redovite gužve zbog prometne infrastrukture, odnosno na dionici između Izole i Lucije, na Šmarskoj cesti te ispred bivših graničnih prijelaza s Hrvatskom, dodaju.

Odmah nakon praznika rada na ljubljanskoj obilaznici doći će do velikih prometnih gužvi zbog vjerskih blagdana, slobodnih dana i godišnjih odmora u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Hrvatskoj.

Stoga očekuje se kako će se velik broj turista iz zapadne Europe uputiti u Hrvatsku.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu