Hrvatska
Šare na sudu: "Tužiteljica i publika me zbunjuju!"

Na Županijskom sudu u Zadru danas je nastavljen sudski postupak protiv Slavka Šare, bivšeg načelnika općine Galovac, Marijana Burčula, bivšeg donačelnika i Marina Ćose, bivšeg tajnika općine Galovac koji se terete da su se tijekom 2002. godine okoristili, nakon podizanja gotovog novca sa žiro-računa Općine Galovac i u više navrata vršili isplatu gotovine, a za to nije bilo nikakve valjane osnove, odnosno zlouporabu položaja i ovlasti te krivotvorenja službenih isprava.
Slavko Šare je obnašao dužnost načelnika općine Galovac do noći 22. svibnja ove godine, kada je, kako kaže, pod prisilom Uskoka napustio to radno mjesto, te ističe kako ostaje pri svom iskazu koje je dao 2007. godine.
Rafael Burčul, sadašnji donačelnik Galovca koji je bio vijećnik u Općini od 12. svibnja 2009. do 02. srpnja 2010. godine, ostao je kod izjave koju je dao 2005. godine u vezi ovog sudskog postupka te dodaje:
– Petar Burčul koji je danas predsjednik Općinskog vijeća, a sporne godine nije bio zaposlenik Općine Galovac, rekao je da s obzirom na funkciju koju je obnašao zna da se Općina Galovac ne smatra oštećenom, rekao je Rafael Burčul.
Prvooptuženi Slavko Šare protivi se iskazu Rafaela Burčula jer nije najavljen.
Saslušana je svjedokinja Olivera Plavšić, knjigovođa Općine Galovac koja je naglasila da je isplatnice koje su sporne kako bi se dokazalo krivotvorenje spisa, neke potpisala te naglašava kako na nekima ipak nije njezin potpis, iako je sličan njezinom:
– Na svim isplatnicama je moj rukopis osim u rubrikama “primatelj” na nekim od njih. Smatram da to nije moj potpis te sam se spremna pred vještakom ponovno potpisati, kako bi se utvrdilo da njegovo izvješće nije točno, jer u njemu piše da su to moji potpisi, rekla je Plavšić koja je naglasila kako nije sačinila ni popis novca na kraju 2002. godine jer blagajna nije bila kod nje. Kaže kako su jedan dan nepoznata dva čovjeka došli kod nje, uzeli sve općinske dokumente te ih vratili nakon par dana, ali kako ih danas ne bi mogla prepoznati, niti zna njihova imena.
Šare je kad dokaz upotrijebio neiskorišteni blagajnički izvještaj, prazan blok isplatnica kako bi se utvrdilo da su se isti koristili i onda kao dokumenti.
Svjedok Bartul Burčul nije pristupio raspravi, pa je prvooptuženi povukao prijedlog o njegovom svjedočenju, jer:
– Očito je da se čovjeku ne dolazi na sud zbog nas. Ne želi gledati sva ova lica, od kojih mu dolazi mučno, zaključio je Šare.
Tužiteljica je ipak zatražila da se svjedok privede i sasluša.
Vještak koji je vještačio potpise također je svjedočio o negiranju Olivere Plavšić da je ona potpisivala 3 isplatnice, predlaže da se izvrši dopuna vještačenja na način da se ista potpiše na više načina te da se uzme njezin preslik osobne iskaznice za usporedbu.
Prvooptuženi je postavljao pitanja vještaku, na koja je sutkinja Enka Moković zaključila da bi najbolje bila da Šare iznese svoju obranu jer je upitima i dokaznim prijedlozima zbunio sudsko vijeće, odvjetnike i zastupnike optužbe, na što on nije pristao. Nastavio se koristiti dokumentima iz arhive Općine Galovac koje se u pravilu ne bi trebale nalaziti u njegovom vlasništvu. Šare je istaknuo kako ga zastupnica optužbe dekoncentrira:
– Tužiteljica me opterećuje i zbunjuje, ne mogu normalno funkcionirati uz njezino uzastopno upadanje u riječ. I ova publika me zbunjuje, draga sutkinjo, žalio se Šare. Na to je predsjednica vijeća rekla kako nije on tu da zaključuje tko će prisustvovati ovom sudskom postupku. Prvooptuženi se žalio na vjerodostojnost vještaka, jer kako kaže:
– On nije znao pročitati ime potpisnika, pa mi je nejasno kako može utvrditi da se radi o tom čovjeku.
Tužitelj mu je na to odgovorio kako je za vještačenje potpisa potreban trag pisanja te da nije problem ako se potpis više puta fotokopira.
Slavko Nižić, branitelj drugooptuženog Marijana Burčula zatražio je da se pribave izvorne isplatnice koje bi po nalogu ispisao njegov branjenik.
Obrana Slavka Šare prigovorila je na izvješče grafičkog vještaka u cijelosti.
Predsjednici vijeća pristupit će trečeoptuženi Marin Ćoso, sutra u 9 sati kako bi dobio mogućnost uvida u spise, stoga se rasprava odgađa za sutra u 11 sati.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




