Connect with us

Tech

Zagrijavanje će pokrenuti potrese, vulkane i cunamije!

Objavljeno

14 godina prije

-

U svojoj novoj knjizi ‘Buđenje giganta’, koja bi se u prodaji trebala naći u travnju ove godine, ugledni stručnjak za vulkane Bill McGuire tvrdi da će globalno zagrijavanje kojem svjedočimo posljednjih desetljeća izazvati otapanje velikih ledenjaka i ledenih površina u polarnim područjima te otjecanje njihovih voda u oceane što će utjecati na Zemljinu koru i pokrenuti vulkanske i seizmičke aktivnosti, klizanje tla i cunamije.

Na samom početku knjige britanski znanstvenik ističe da se slična stvar već dogodila u prošlosti – nakon završetka posljednjeg ledenog doba prije više od 20 tisuća godina, geološke aktivnosti Zemlje naglo su porasle. Ovu promjenu uzrokovala je redistribucija vodene i ledene mase na površini našeg planeta.

– To može zvučati ludo, međutim, imamo puno dokaza koji govore u prilog takvoj tezi, rekao je u nedavnom intervjuu za Guardian Bill McGuire.

– Od ledenog doba prije 20-ak tisuća godina u kojem su veliki dijelovi sjeverne hemisfere bili prekriveni ledom do današnje situacije u kojoj ondje gotovo uopće nema leda, došlo je do velike promjene u klimi, a razine mora narasle su za 130 metara. Kada analiziramo ovo razdoblje, vidimo da je otapanje leda napunilo oceanske bazene i izazvalo reakcije u Zemljinoj kori. Količina leda na polovima se smanjila, voda se prelila u oceane pa su se pritisci na Zemlju promijenili što je izazvalo reakcije u kori – povećao se broj vulkanskih erupcija, potresa, klizanja zemljišta i sličnih stvari’, rekao je Bill McGuire i dodao: ‘Prije 20.000 godina više od 54 milijuna četvornih kilometara vode premjestilo se s polova u oceanske bazene. To je golema masa… Na višim geografskim širinama nestao je ledeni pokrov debeo nekoliko kilometara pa se kora ponovno uzdigla što je pokrenulo potrese. Voda koja je napunila oceane potisnula je koru prema dolje što je također pokrenulo vulkane i seizmičke aktivnosti. Dakle, tu je na djelu bilo veliko premještanje mase – rasterećivanje na jednom i opterećivanje na drugom dijelu Zemlje.

Bill McGuire ističe da postoje dokazi koji potvrđuju da su se ovi procesi uistinu odvijali. ‘Jedan dobar primjer je Skandinavija. Norveška, Švedska i Laponija inače nisu mjesta koja se obično povezuju s velikim potresima. One su prije 20.000 godina bile prekrivene s tri kilometra leda. Kada se led otopio, Zemljina kora se uzdigla za 300-tinjak metara što je pokrenulo velike potrese. U Laponiji su dosezali magnitudu 8. Ondje se i danas vide velike napukline u sedimentima glečera. Postoje odlični dokazi koji to potvrđuju. Ako pogledate primjer Islanda koji je bio potpuno prekriven ledom debelim više kilometara. Nakon ledenog doba u tom su području vulkanske aktivnosti povećane 50-ak puta jer je golema masa nestala s vulkana koji su prije bili zarobljeni pod ledom. Magma je mogla lakše izlaziti van. Osim toga, kako se smanjio pritisak, pod korom se moglo stvarati više magme. Nad mnogim se vulkanima još i danas nalazi dosta leda. Kada se on otopi, ponovno će se povećati vulkanske aktivnosti. Takve stvari su se događale u prošlosti pa nas očekuju i u budućnosti’, rekao je Bill McGuire i dodao da zbivanja u Skandinaviji također utječu na procese na sjeveru Atlantika. Vulkanske i seizmičke aktivnosti te stvaranje novih sedimenata moglo bi pokrenuti i velika klizanja zemljišta te cunamije.

Prema britanskom vulkanologu, preraspoređivanje golemih masa moglo bi utjecati i na brzinu rotacije Zemlje te duljinu trajanja dana. ‘To se može usporediti s klizačima koji skupljaju ruke kako bi se brže okretali na ledu ili ih šire kako bi usporili’, objasnio je Bill McGuire.

Na primjedbu voditelja da je situacija danas ipak drukčija nego što je bila nakon prošlog ledenog doba kada su veliki dijelovi Zemlje bili prekriveni kilometarskim slojevima leda, Bill McGuire je odgovorio: ‘Mada danas u Skandinaviji ili sjevernoj Kanadi nema tri kilometra ledenog pokrova, ima ga na Grenlandu i na zapadnoj Antarktici. Led je još uvijek tu. Razine mora neće porasti 120 metara, međutim, brzina njihova dizanja može se u najmanju ruku usporediti s brzinom nakon ledenog doba. Imamo priliku vidjeti da se ove stvari već zbivaju. Grenland se već počeo uzdizati. Težina leda na Grenlandu toliko je velika da je njegov srednji dio trenutačno ispod razine mora. Kada bi se sav taj led otopio, Grenland bi izgledao kao atol s morem u sredini. Međutim, kada led nestane, kora će se ondje ponovno uzdići. To se neće dogoditi u ovom stoljeću, no s vremenom ipak hoće. U narednim desetljećima već bismo mogli vidjeti neke seizmičke reakcije i klizanja zemljišta na Grenlandu’, objasnio je.

Bill McGuire kaže da sada nije moguće znati kada ćemo početi bilježiti ozbiljne reakcije niti koliki će njihovi razmjeri biti, no ističe primjer Aljaske koja je već izgubila kilometre ledenog pokrova u posljednjih stotinjak godina. ‘Ondje smo već zabilježili porast seizmičkih aktivnosti, a moguće je da će uskoro uslijediti i veći potresi magnitude 7. Na Aljasci se povećao i broj klizanja zemljišta.’

Bill McGuire priznaje da je teško predvidjeti kada će uslijediti veliki potresi i velike erupcije vulkana, no ističe da će to u najvećoj mjeri ovisiti o tome što ćemo poduzeti da zaustavimo globalno zagrijavanje. ‘Nakon zaključaka konferencije u Durbanu prema kojima nećemo puno uspjeti napraviti u narednih desetak godina, ja sam prilično pesimističan… Ne vidim kako možemo izbjeći opasan porast temperature od dva stupnja Celzijusa. Neki modeli čak predviđaju porast od četiri stupnja do 2060. ili 2070. To na višim geografskim širinama znači porast od 15 stupnjeva. Ledeni pokrivač na Grenlandu neće izdržati porast od 15 stupnjeva… Htio sam upozoriti ljude da je Zemlja sustav koji je puno složeniji nego što smo mislili te da klimatske promjene neće djelovati samo na oceane i atmosferu, već i na samu Zemlju što će dovesti do neočekivanih posljedica’, upozorio je autor knjige Buđenje giganta.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Vozite li se s otvorenim prozorima kada udari vrućina? Zapamtite brzinu od 72 km/h – stručnjaci otkrivaju što se tada događa

Objavljeno

3 sata prije

-

19. lipnja 2026.

By

Mae Dulay on Unsplash / ILUSTRACIJA

U što se kunete tijekom toplinskih valova? U otvorene prozore automobila ili u klima-uređaj? Ako radije vozite s otvorenim prozorima, postoji nešto što biste svakako trebali znati.

Ljeti, kada sunce nemilosrdno zagrijava lim automobila, mnogi vozači suočavaju se s naizgled jednostavnom dilemom, koja je još izraženija tijekom toplinskih valova poput ovoga kojem svjedočimo ovih dana. Ima li više smisla spustiti prozore i pustiti svježi zrak u kabinu ili uključiti klima-uređaj?

Odgovor nije tako očit kao što biste možda pomislili, jer se ključ krije u jednom broju.

Granica od 72 kilometra na sat

Kada temperature porastu, većina vozača automatski poseže za jednim od dva rješenja. Neki se zaklinju u otvorene prozore jer vjeruju da tako štede gorivo, dok drugi bez razmišljanja uključuju klima-uređaj.

No istraživanja pokazuju da je istina negdje između.

Ključna prekretnica je brzina od 72 kilometra na sat. Ispod te granice vožnja s otvorenim prozorima uglavnom je ekonomičniji izbor. Strujanje zraka kroz vozilo pomaže rashladiti kabinu, a utjecaj na potrošnju goriva ostaje relativno malen.

Međutim, kada brzina prijeđe približno 72 km/h, situacija se počinje mijenjati. Otvoreni prozori značajno utječu na aerodinamiku vozila. Otpor zraka postaje veći, pa motor mora trošiti više energije kako bi automobil nastavio kretanje, prenosi Avto Magazin.

Zbog toga vožnja s otvorenim prozorima pri većim brzinama može rezultirati većom potrošnjom goriva nego korištenje klima-uređaja. Taj zaključak temelji se na istraživanju Društva automobilskih inženjera (SAE), koje je uspoređivalo utjecaj otvorenih prozora i klima-uređaja na potrošnju goriva.

Veća potrošnja goriva

Rezultati pokazuju da korištenje klima-uređaja može povećati potrošnju goriva za oko 10 posto. Na prvi pogled to se može činiti mnogo, no otvoreni prozori pri brzinama na autocesti mogu biti još skuplji izbor.

Zbog povećanog otpora zraka, potrošnja goriva može porasti i do 20 posto.

Naravno, istraživači naglašavaju da na konačni rezultat utječe niz čimbenika. Važno je, među ostalim, koliko je prozora otvoreno, kakva je aerodinamika konkretnog modela automobila, koliko dugo radi klima-uređaj te koristi li vozač samo ventilaciju bez hlađenja.

Ipak, brzina od 72 km/h ostaje najkorisnija smjernica za svakodnevnu vožnju.

Nije važna samo potrošnja goriva

Ljetne vrućine ne utječu samo na potrošnju goriva. Važan je i zrak koji udišemo tijekom vožnje.

U gradskom prometu, gdje vozila često stoje u kolonama, otvoreni prozori znače izravan kontakt s ispušnim plinovima automobila oko nas. Zrak koji ulazi u kabinu može sadržavati sitne čestice i druge štetne tvari koje ispuštaju vozila ispred nas.

Zbog toga stručnjaci često preporučuju drukčiji pristup u gradskoj vožnji. Ako su vrućine nepodnošljive, ima smisla uključiti klima-uređaj i prebaciti sustav na unutarnju recirkulaciju zraka.

Na taj način uređaj hladi zrak koji se već nalazi u kabini, umjesto da stalno uvlači novi zrak izvana. Time se smanjuje ulazak onečišćenog zraka u vozilo, a klima-uređaj obično radi učinkovitije jer hladi već prethodno rashlađeni zrak.

Što je najbolje rješenje?

Iako se rasprava o otvorenim prozorima i klima-uređaju ponavlja gotovo svakoga ljeta, istraživanja pokazuju da ne postoji univerzalno rješenje.

  • Pri sporijoj gradskoj vožnji (ispod 72 km/h) otvoreni prozori često su razuman i štedljiv izbor.
  • Pri većim brzinama (iznad 72 km/h) klima-uređaj može biti ekonomičnije rješenje zbog manjeg aerodinamičkog otpora.

Drugim riječima, sljedeći put kada sjednete u automobil tijekom toplinskog vala, sjetite se broja 72 km/h. On može odlučiti hoćete li uštedjeti gorivo ili ga nepotrebno trošiti.

Nastavi čitati

Tech

Stiže prvi TikTok automobil, evo kad će biti predstavljen

Objavljeno

2 tjedna prije

-

5. lipnja 2026.

By

Vlasnik TikToka, kineska tvrtka ByteDance, priprema ulazak u automobilsku industriju. U suradnji s proizvođačem automobila Seres razvija novi električni automobil koji bi na kinesko tržište trebao stići već ove godine.

Riječ je o potpuno novoj automobilskoj marki koja će se oslanjati na ByteDanceovu platformu umjetne inteligencije Volcano Engine. Prvi model trebao bi biti crossover, odnosno kombinacija SUV-a i limuzine, a proizvodit će se u Seresovoj tvornici u Chongqingu, piše Revija HAK.

Posebnost vozila bit će snažna integracija umjetne inteligencije. ByteDanceova tehnologija trebala bi služiti kao svojevrsni digitalni mozak automobila, omogućujući napredno glasovno upravljanje, personalizirane postavke i niz drugih AI funkcija unutar kabine.

Za realizaciju projekta osnovana je nova tvrtka pod nazivom Saidou. Prema dostupnim informacijama, prvi model bit će ponuđen u potpuno električnoj izvedbi, ali i u verziji s produživačem dometa.

Predstavljanje automobila očekuje se do kraja godine, a projekt već izaziva veliko zanimanje javnosti te je već dobio nadimak “TikTok automobilom”.

Nastavi čitati

Tech

Promjene na Facebooku, WhatsAppu, Instagramu – koje će se funkcije plaćati?

Objavljeno

3 tjedna prije

-

28. svibnja 2026.

By

Američki tehnološki gigant Meta planira uvesti nove pretplatničke verzije svojih najpopularnijih platformi – Facebooka, Instagrama i WhatsAppa.

Pod nazivima Facebook Plus, Instagram Plus i WhatsApp Plus korisnicima širom svijeta bit će ponuđene dodatne funkcije i ekskluzivni sadržaji, objavila je u srijedu glavna direktorica za proizvode kompanije Meta, Naomi Gleit, u videu objavljenom na Instagramu, piše Fenix Magazin.

Ovim potezom Meta nastoji smanjiti ovisnost o prihodima od oglašavanja i otvoriti nove izvore zarade kroz pretplatnički model poslovanja. Prema riječima Gleit, korisnici koji se pretplate na Instagram Plus i Facebook Plus dobit će pristup naprednim alatima za analizu, detaljnijim statistikama pregleda Instagram priča te dodatnim mogućnostima personalizacije profila.

WhatsApp Plus, s druge strane, fokusirat će se prvenstveno na personalizaciju korisničkog iskustva. Među najavljenim funkcijama nalaze se premium stikeri i prilagodljive melodije zvona. Meta zasad nije objavila potpuni popis funkcionalnosti koje će biti dostupne u okviru novih pretplatničkih paketa.

Iako službene informacije o cijenama još nisu potvrđene, više medija navodi kako bi pretplata za Instagram Plus i Facebook Plus trebala iznositi 3,99 američkih dolara mjesečno, odnosno oko 3,40 eura. Za WhatsApp Plus navodno je predviđena cijena od 2,99 dolara mjesečno.

Meta dugoročno planira objediniti sve Plus usluge pod jedinstvenim brendom nazvanim “Meta One”. Kompanija je još 2023. godine u Europi predstavila verzije Facebooka i Instagrama bez oglasa, kao odgovor na strože propise Europske unije o zaštiti privatnosti i korištenju podataka korisnika.

Europski korisnici od tada mogu birati između besplatne verzije platformi s personaliziranim oglasima i plaćene verzije bez reklama. Uvođenjem novih Plus paketa Meta sada dodatno širi svoju pretplatničku ponudu, nastojeći izgraditi održiviji poslovni model koji neće ovisiti isključivo o oglašavanju.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu