Tech
Zagrijavanje će pokrenuti potrese, vulkane i cunamije!
U svojoj novoj knjizi ‘Buđenje giganta’, koja bi se u prodaji trebala naći u travnju ove godine, ugledni stručnjak za vulkane Bill McGuire tvrdi da će globalno zagrijavanje kojem svjedočimo posljednjih desetljeća izazvati otapanje velikih ledenjaka i ledenih površina u polarnim područjima te otjecanje njihovih voda u oceane što će utjecati na Zemljinu koru i pokrenuti vulkanske i seizmičke aktivnosti, klizanje tla i cunamije.
Na samom početku knjige britanski znanstvenik ističe da se slična stvar već dogodila u prošlosti – nakon završetka posljednjeg ledenog doba prije više od 20 tisuća godina, geološke aktivnosti Zemlje naglo su porasle. Ovu promjenu uzrokovala je redistribucija vodene i ledene mase na površini našeg planeta.
– To može zvučati ludo, međutim, imamo puno dokaza koji govore u prilog takvoj tezi, rekao je u nedavnom intervjuu za Guardian Bill McGuire.
– Od ledenog doba prije 20-ak tisuća godina u kojem su veliki dijelovi sjeverne hemisfere bili prekriveni ledom do današnje situacije u kojoj ondje gotovo uopće nema leda, došlo je do velike promjene u klimi, a razine mora narasle su za 130 metara. Kada analiziramo ovo razdoblje, vidimo da je otapanje leda napunilo oceanske bazene i izazvalo reakcije u Zemljinoj kori. Količina leda na polovima se smanjila, voda se prelila u oceane pa su se pritisci na Zemlju promijenili što je izazvalo reakcije u kori – povećao se broj vulkanskih erupcija, potresa, klizanja zemljišta i sličnih stvari’, rekao je Bill McGuire i dodao: ‘Prije 20.000 godina više od 54 milijuna četvornih kilometara vode premjestilo se s polova u oceanske bazene. To je golema masa… Na višim geografskim širinama nestao je ledeni pokrov debeo nekoliko kilometara pa se kora ponovno uzdigla što je pokrenulo potrese. Voda koja je napunila oceane potisnula je koru prema dolje što je također pokrenulo vulkane i seizmičke aktivnosti. Dakle, tu je na djelu bilo veliko premještanje mase – rasterećivanje na jednom i opterećivanje na drugom dijelu Zemlje.
Bill McGuire ističe da postoje dokazi koji potvrđuju da su se ovi procesi uistinu odvijali. ‘Jedan dobar primjer je Skandinavija. Norveška, Švedska i Laponija inače nisu mjesta koja se obično povezuju s velikim potresima. One su prije 20.000 godina bile prekrivene s tri kilometra leda. Kada se led otopio, Zemljina kora se uzdigla za 300-tinjak metara što je pokrenulo velike potrese. U Laponiji su dosezali magnitudu 8. Ondje se i danas vide velike napukline u sedimentima glečera. Postoje odlični dokazi koji to potvrđuju. Ako pogledate primjer Islanda koji je bio potpuno prekriven ledom debelim više kilometara. Nakon ledenog doba u tom su području vulkanske aktivnosti povećane 50-ak puta jer je golema masa nestala s vulkana koji su prije bili zarobljeni pod ledom. Magma je mogla lakše izlaziti van. Osim toga, kako se smanjio pritisak, pod korom se moglo stvarati više magme. Nad mnogim se vulkanima još i danas nalazi dosta leda. Kada se on otopi, ponovno će se povećati vulkanske aktivnosti. Takve stvari su se događale u prošlosti pa nas očekuju i u budućnosti’, rekao je Bill McGuire i dodao da zbivanja u Skandinaviji također utječu na procese na sjeveru Atlantika. Vulkanske i seizmičke aktivnosti te stvaranje novih sedimenata moglo bi pokrenuti i velika klizanja zemljišta te cunamije.
Prema britanskom vulkanologu, preraspoređivanje golemih masa moglo bi utjecati i na brzinu rotacije Zemlje te duljinu trajanja dana. ‘To se može usporediti s klizačima koji skupljaju ruke kako bi se brže okretali na ledu ili ih šire kako bi usporili’, objasnio je Bill McGuire.
Na primjedbu voditelja da je situacija danas ipak drukčija nego što je bila nakon prošlog ledenog doba kada su veliki dijelovi Zemlje bili prekriveni kilometarskim slojevima leda, Bill McGuire je odgovorio: ‘Mada danas u Skandinaviji ili sjevernoj Kanadi nema tri kilometra ledenog pokrova, ima ga na Grenlandu i na zapadnoj Antarktici. Led je još uvijek tu. Razine mora neće porasti 120 metara, međutim, brzina njihova dizanja može se u najmanju ruku usporediti s brzinom nakon ledenog doba. Imamo priliku vidjeti da se ove stvari već zbivaju. Grenland se već počeo uzdizati. Težina leda na Grenlandu toliko je velika da je njegov srednji dio trenutačno ispod razine mora. Kada bi se sav taj led otopio, Grenland bi izgledao kao atol s morem u sredini. Međutim, kada led nestane, kora će se ondje ponovno uzdići. To se neće dogoditi u ovom stoljeću, no s vremenom ipak hoće. U narednim desetljećima već bismo mogli vidjeti neke seizmičke reakcije i klizanja zemljišta na Grenlandu’, objasnio je.
Bill McGuire kaže da sada nije moguće znati kada ćemo početi bilježiti ozbiljne reakcije niti koliki će njihovi razmjeri biti, no ističe primjer Aljaske koja je već izgubila kilometre ledenog pokrova u posljednjih stotinjak godina. ‘Ondje smo već zabilježili porast seizmičkih aktivnosti, a moguće je da će uskoro uslijediti i veći potresi magnitude 7. Na Aljasci se povećao i broj klizanja zemljišta.’
Bill McGuire priznaje da je teško predvidjeti kada će uslijediti veliki potresi i velike erupcije vulkana, no ističe da će to u najvećoj mjeri ovisiti o tome što ćemo poduzeti da zaustavimo globalno zagrijavanje. ‘Nakon zaključaka konferencije u Durbanu prema kojima nećemo puno uspjeti napraviti u narednih desetak godina, ja sam prilično pesimističan… Ne vidim kako možemo izbjeći opasan porast temperature od dva stupnja Celzijusa. Neki modeli čak predviđaju porast od četiri stupnja do 2060. ili 2070. To na višim geografskim širinama znači porast od 15 stupnjeva. Ledeni pokrivač na Grenlandu neće izdržati porast od 15 stupnjeva… Htio sam upozoriti ljude da je Zemlja sustav koji je puno složeniji nego što smo mislili te da klimatske promjene neće djelovati samo na oceane i atmosferu, već i na samu Zemlju što će dovesti do neočekivanih posljedica’, upozorio je autor knjige Buđenje giganta.
Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) izdalo je izviješće pod nazivom “Vozila na europskim cestama” koje otkriva brojne podatke o automobilima koji kruže europskim cestama.
Izvješće uključuje ključne podatke, poput prosječne starosti vozila, vrste snage vozila, vlasništva i još mnogo toga te smo odlučili izdvojiti one najzanimljivije.
Tako možemo vidjeti kako je na cestama EU-a 2022. prometovalo je 252 milijuna automobila, što je povećanje od 1% u odnosu na prethodnu godinu. Prema istom izviješću, u Hrvatskoj je te godine prometovalo 2.06 milijuna automobila.
Prodaja električnih vozila u EU-u je dosegla najvišu razinu svih vremena 2022., ali ona i dalje čine tek 1,2% svih automobila na cestama EU-a. U našoj zemlji je taj podatak još i manji, odnosno udio električnih automobila iznosi tek 0,3 posto. Na području cijele EU najviše je benzinaca (50,6 %), a slijede dizelaši (40,8 %). Kod nas je taj borj obrnuti te je na našim cestama više vozila na dizel (56 %), a nakon toga slijede vozila na benzin (39 %).
Što se tiče starosti automobila, najstariji vozni park imaju Grci (prosjek 17,3 godine) i Estonci (16,6 godina), dok najnovije automobile voze u Luksemburgu (7,9 godina), te Danskoj i Austriji (8,9 godina). Što se Hrvatske tiče, prema podacima ACEA-e, prosječan automobil na našim cestama star je 13,3 godina.
Hrvati i broj automobila
Kada je u pitanju broj automobila, Poljska ima najveći broj automobila na 1000 stanovnika u Europi, čak 703, dok je Latvija na začelju ljestvice s 410 automobila na 1000 stanovnika. Nakon Poljaka slijede Luksemburžani (695), Talijani (681), a na visokom četvrtom su Hrvati s čak 664 automobila na 1000 stanovnika. Dodajmo i da je prosjek EU-a 574 automobila na 1000 stanovnika.
Na cestama EU prometuje više od 30 milijuna kombija, što je povećanje od 1,5% u odnosu na prethodnu godinu. Francuska prednjači s najvećim brojem kombija u prometu. Više od 6,5 milijuna kamiona sada je na cestama EU-a, što je povećanje od gotovo 2% u odnosu na prethodnu godinu. U prosjeku, kamioni ostaju najstariji od svih vrsta vozila sa 14 godina. Na cestama EU sada prometuje preko 720 000 autobusa. Električni modeli čine više od 10% autobusa u tri zemlje EU (Irska, Luksemburg i Nizozemska).
Izvješće pokazuje da, iako zakonodavni ciljevi mogu pomoći u usmjeravanju promjena, ovo je samo dio slagalice za dekarbonizaciju cestovnog prometa. Europi je potreban širok skup okvirnih uvjeta, kao što su infrastruktura za punjenje te kupnja i porezni poticaji, kako bi se potaknula potražnja za novim modelima i napunila vozila na europskim cestama najčišćim i najzelenijim modelima.
WhatsApp navodno razvija novu značajku koja prikazuje nedavno aktivne kontakte u obliku popisa. Značajka je trenutno u fazi testiranja i vjerojatno će biti uvedena u budućem ažuriranju.
Prema najnovijim vijestima, WhatsApp ima još jednu značajku koja vam može pomoći da odlučite kome ćete prvom poslati poruku, piše India Today.
Ova bi se značajka mogla pokazati korisnom ako želite provjeriti tko je nedavno bio aktivan na platformi za razmjenu poruka i najvjerojatnije će prvi odgovoriti na vaše poruke ili pozive.
Ova bi značajka također mogla poboljšati korisničko iskustvo i ukloniti potrebu za pojedinačnom provjerom statusa aktivnosti svakog kontakta.
Ovo nije jedina značajka koju WhatsApp testira kako bi vas potaknuo na interakciju s vašim kontaktima.
Ranije izvješće govorilo je da bi WhatsApp mogao korisnicima početi predlagati kontakte s kojima bi trebali razgovarati. Ti bi kontakti bili oni s kojima korisnik nije razgovarao dugo vremena.
Obje značajke trenutno se testiraju i mogli bismo ih vidjeti u budućem ažuriranju aplikacije.
Novo dobno ograničenje stupilo je na snagu u četvrtak u Europskoj uniji. Nova minimalna dob od 13 godina također je najavljena za korisnike u Ujedinjenom Kraljevstvu u veljači. Usluga za razmjenu poruka – koju je Meta kupila prije deset godina – navodi na svojoj web stranici da promjene osiguravaju “minimalnu dob za WhatsApp na globalnoj razini”.
Međutim, donja dobna granica izazvala je kritike – zagovornici dječjih prava u Ujedinjenom Kraljevstvu tvrde da ona dodatno izlaže mlade ljude opasnostima interneta.
U priopćenju od četvrtka, grupa za kampanju Smartphone Free Childhood sa sjedištem u Velikoj Britaniji pozvala je WhatsApp da promijeni novu politiku. “WhatsApp stavlja dobit dioničara na prvo mjesto, a sigurnost djece na drugo”, rekla je Daisy Greenwell, suosnivačica grupe.
“Smanjenje dobne granice ignorira sve glasnije zvonce za uzbunu koje oglašavaju znanstvenici, liječnici, učitelji, stručnjaci za sigurnost djece, roditelji i stručnjaci za mentalno zdravlje zbog štetnosti korištenja društvenih medija za djecu”, rekla je Greenwell.
Vicky Ford, britanska zastupnica iz vladajuće Konzervativne stranke i članica ključnog vladinog odbora za obrazovanje, nazvala je odluku o snižavanju minimalne dobi bez prethodnog razgovora s roditeljima ‘neodgovornom’, izvijestila je PA Media.
Glasnogovornik WhatsAppa rekao je u petak za CNN:: ‘Svim korisnicima dajemo opcije da kontroliraju tko ih može dodati u grupe i, kada prvi put primite poruku s nepoznatog broja, dajemo vam opciju da blokirate i prijavite račun’. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Meta pod paljbom
Meta se u prošlosti našla pod kritika zbog nastojanja da smanji dobna ograničenja na svim platformama u Sjedinjenim Državama. Prošle je godine tvrtka rekla da planira smanjiti minimalnu dob za svoju aplikaciju za virtualnu stvarnost s 13 na 10 godina, unatoč pritisku američkih zakonodavaca da takve usluge ne plasiraju mlađim korisnicima.
CNN je također izvijestio prošle godine da je izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg osobno i više puta osujetio inicijative koje su imale za cilj poboljšati dobrobit tinejdžera na Facebooku i Instagramu, platforma koje su također u vlasništvu Mete.
Ponekad je Zuckerberg izravno nadglasavao neke od svojih najviših rukovoditelja, koji su se zalagali za veću zaštitu adolescenata, prema internoj komunikaciji objavljenoj u sklopu tužbe protiv tvrtke, prenosi tportal.
No, u priopćenju za medije od četvrtka – nevezno uz promjene WhatsAppove dobne politike u Europi – Meta je rekla da testira značajke za zaštitu mladih od opasnosti ‘seksualnog iznuđivanja’ i ‘zloupotrebe intimnih slika’. Nadaju se da će nove značajke ‘potencijalnim prevarantima i kriminalcima otežati pronalaženje i interakciju s tinejdžerima’.
Predatori seksualnog iznuđivanja (engl. sextortion) obično varaju mlade žrtve tako oni povjeruju da razgovaraju s ljudima svoje dobi. Nagovaraju ih da pošalju eksplicitne fotografije i videa, a kasnije prijete da će objaviti te slike ako im se ne uplati određena svota.
SVEČANA VEČERA U ESPLANADI / Zadarska županija u vodiču Gault&Millau Croatia 2024
Budite oprezni: Povlači se još jedan proizvod iz trgovina
OBAVIJEST: Teslina ulica u ponedjeljak bez vode!
PROGRAM / Od 22. do 27. travnja Sveučilište u Zadru s brojnim aktivnostima sudjeluje u Festivalu znanosti
ŽUPANIJSKI DANI / U subotu predstavljanje projekta „Jedimo zdravo“
Županijski dani: Mjerenje tlaka i razine šećera u krvi
DRŽAVNI TURNIR – Tisuću mažoretkinja na Višnjiku
PROGRAM / Od 22. do 27. travnja Sveučilište u Zadru s brojnim aktivnostima sudjeluje u Festivalu znanosti
Ne ignorirajte simptome: Ovo su znakovi da ste pod velikim stresom
Otkriven tajni plan Kate i princa Williama za njezin oporavak
Legendarni psiholog prije 57 godina otkrio formulu 7-38-55, a to je i danas tajna emocionalno inteligentnih ljudi
VIDEO / Ivan Ive Županović predstavlja novu pjesmu “Pitanja je sto”
POČINJE TUNA, SUSHI & WINE FESTIVAL / Danas gala večera u Arsenalu, u subotu Elena Stella, u nedjelju Urban. Donosimo detaljan program…
(VIDEO) “TKO TO TAMO PJEVA” / Zadranka Karla Miletić u hit-showu oduševila vokalom
(FOTO/VIDEO) VESLAČKO NATJECANJE / Izvrsni rezultati VK Pag na “PAG OPEN 2024. – Coastal Beach Sprint”
-
ZADAR / ŽUPANIJA15 sati prijePROGRAM / Od 22. do 27. travnja Sveučilište u Zadru s brojnim aktivnostima sudjeluje u Festivalu znanosti
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije(IZBORI 2024.) PREFERENCIJALNI GLASOVI / Donosimo top ljestvicu najpopularnijih političara u IX. izbornoj jedinici…
-
magazin2 dana prijeHoroskop za 18. travnja 2024.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Izborna noć u Zadru