Connect with us

Tech

Zagrijavanje će pokrenuti potrese, vulkane i cunamije!

Objavljeno

14 godina prije

-

U svojoj novoj knjizi ‘Buđenje giganta’, koja bi se u prodaji trebala naći u travnju ove godine, ugledni stručnjak za vulkane Bill McGuire tvrdi da će globalno zagrijavanje kojem svjedočimo posljednjih desetljeća izazvati otapanje velikih ledenjaka i ledenih površina u polarnim područjima te otjecanje njihovih voda u oceane što će utjecati na Zemljinu koru i pokrenuti vulkanske i seizmičke aktivnosti, klizanje tla i cunamije.

Na samom početku knjige britanski znanstvenik ističe da se slična stvar već dogodila u prošlosti – nakon završetka posljednjeg ledenog doba prije više od 20 tisuća godina, geološke aktivnosti Zemlje naglo su porasle. Ovu promjenu uzrokovala je redistribucija vodene i ledene mase na površini našeg planeta.

– To može zvučati ludo, međutim, imamo puno dokaza koji govore u prilog takvoj tezi, rekao je u nedavnom intervjuu za Guardian Bill McGuire.

– Od ledenog doba prije 20-ak tisuća godina u kojem su veliki dijelovi sjeverne hemisfere bili prekriveni ledom do današnje situacije u kojoj ondje gotovo uopće nema leda, došlo je do velike promjene u klimi, a razine mora narasle su za 130 metara. Kada analiziramo ovo razdoblje, vidimo da je otapanje leda napunilo oceanske bazene i izazvalo reakcije u Zemljinoj kori. Količina leda na polovima se smanjila, voda se prelila u oceane pa su se pritisci na Zemlju promijenili što je izazvalo reakcije u kori – povećao se broj vulkanskih erupcija, potresa, klizanja zemljišta i sličnih stvari’, rekao je Bill McGuire i dodao: ‘Prije 20.000 godina više od 54 milijuna četvornih kilometara vode premjestilo se s polova u oceanske bazene. To je golema masa… Na višim geografskim širinama nestao je ledeni pokrov debeo nekoliko kilometara pa se kora ponovno uzdigla što je pokrenulo potrese. Voda koja je napunila oceane potisnula je koru prema dolje što je također pokrenulo vulkane i seizmičke aktivnosti. Dakle, tu je na djelu bilo veliko premještanje mase – rasterećivanje na jednom i opterećivanje na drugom dijelu Zemlje.

Bill McGuire ističe da postoje dokazi koji potvrđuju da su se ovi procesi uistinu odvijali. ‘Jedan dobar primjer je Skandinavija. Norveška, Švedska i Laponija inače nisu mjesta koja se obično povezuju s velikim potresima. One su prije 20.000 godina bile prekrivene s tri kilometra leda. Kada se led otopio, Zemljina kora se uzdigla za 300-tinjak metara što je pokrenulo velike potrese. U Laponiji su dosezali magnitudu 8. Ondje se i danas vide velike napukline u sedimentima glečera. Postoje odlični dokazi koji to potvrđuju. Ako pogledate primjer Islanda koji je bio potpuno prekriven ledom debelim više kilometara. Nakon ledenog doba u tom su području vulkanske aktivnosti povećane 50-ak puta jer je golema masa nestala s vulkana koji su prije bili zarobljeni pod ledom. Magma je mogla lakše izlaziti van. Osim toga, kako se smanjio pritisak, pod korom se moglo stvarati više magme. Nad mnogim se vulkanima još i danas nalazi dosta leda. Kada se on otopi, ponovno će se povećati vulkanske aktivnosti. Takve stvari su se događale u prošlosti pa nas očekuju i u budućnosti’, rekao je Bill McGuire i dodao da zbivanja u Skandinaviji također utječu na procese na sjeveru Atlantika. Vulkanske i seizmičke aktivnosti te stvaranje novih sedimenata moglo bi pokrenuti i velika klizanja zemljišta te cunamije.

Prema britanskom vulkanologu, preraspoređivanje golemih masa moglo bi utjecati i na brzinu rotacije Zemlje te duljinu trajanja dana. ‘To se može usporediti s klizačima koji skupljaju ruke kako bi se brže okretali na ledu ili ih šire kako bi usporili’, objasnio je Bill McGuire.

Na primjedbu voditelja da je situacija danas ipak drukčija nego što je bila nakon prošlog ledenog doba kada su veliki dijelovi Zemlje bili prekriveni kilometarskim slojevima leda, Bill McGuire je odgovorio: ‘Mada danas u Skandinaviji ili sjevernoj Kanadi nema tri kilometra ledenog pokrova, ima ga na Grenlandu i na zapadnoj Antarktici. Led je još uvijek tu. Razine mora neće porasti 120 metara, međutim, brzina njihova dizanja može se u najmanju ruku usporediti s brzinom nakon ledenog doba. Imamo priliku vidjeti da se ove stvari već zbivaju. Grenland se već počeo uzdizati. Težina leda na Grenlandu toliko je velika da je njegov srednji dio trenutačno ispod razine mora. Kada bi se sav taj led otopio, Grenland bi izgledao kao atol s morem u sredini. Međutim, kada led nestane, kora će se ondje ponovno uzdići. To se neće dogoditi u ovom stoljeću, no s vremenom ipak hoće. U narednim desetljećima već bismo mogli vidjeti neke seizmičke reakcije i klizanja zemljišta na Grenlandu’, objasnio je.

Bill McGuire kaže da sada nije moguće znati kada ćemo početi bilježiti ozbiljne reakcije niti koliki će njihovi razmjeri biti, no ističe primjer Aljaske koja je već izgubila kilometre ledenog pokrova u posljednjih stotinjak godina. ‘Ondje smo već zabilježili porast seizmičkih aktivnosti, a moguće je da će uskoro uslijediti i veći potresi magnitude 7. Na Aljasci se povećao i broj klizanja zemljišta.’

Bill McGuire priznaje da je teško predvidjeti kada će uslijediti veliki potresi i velike erupcije vulkana, no ističe da će to u najvećoj mjeri ovisiti o tome što ćemo poduzeti da zaustavimo globalno zagrijavanje. ‘Nakon zaključaka konferencije u Durbanu prema kojima nećemo puno uspjeti napraviti u narednih desetak godina, ja sam prilično pesimističan… Ne vidim kako možemo izbjeći opasan porast temperature od dva stupnja Celzijusa. Neki modeli čak predviđaju porast od četiri stupnja do 2060. ili 2070. To na višim geografskim širinama znači porast od 15 stupnjeva. Ledeni pokrivač na Grenlandu neće izdržati porast od 15 stupnjeva… Htio sam upozoriti ljude da je Zemlja sustav koji je puno složeniji nego što smo mislili te da klimatske promjene neće djelovati samo na oceane i atmosferu, već i na samu Zemlju što će dovesti do neočekivanih posljedica’, upozorio je autor knjige Buđenje giganta.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

ADAC objavio veliku analizu: Evo koji se automobili najviše kvare

Objavljeno

6 dana prije

-

25. travnja 2026.

By

Pexels

Jesu li moderni automobili zaista pouzdaniji nego prije i kvare li se električni modeli rjeđe od klasičnih?

Odgovore na ta pitanja donosi najnovija statistika kvarova njemačkog ADAC-a za 2026. godinu.

Analiza obuhvaća čak 158 modela iz 27 automobilskih marki, a zaključak je jasan – moderni automobili ne kvare se češće, nego su u prosjeku pouzdaniji nego prije, piše tportal.

Iako mnogi vozači smatraju da su današnji automobili zbog kompleksnije tehnologije skloniji kvarovima, brojke pokazuju suprotno. Vjerojatnost kvara kod pet godina starog vozila pala je s 3,6 posto u 2015. na 2,1 posto u 2025. godini. Kod deset godina starih automobila smanjena je s 6,5 na 3,1 posto.

Drugim riječima, kvarovi su se u deset godina gotovo prepolovili.

Istodobno raste i prosječna starost vozila. Dok su automobili 2014. u prosjeku bili stari nešto više od osam godina, 2025. su dosegli oko 11 godina. Vozila koja završavaju u kvaru stara su u prosjeku gotovo 14 godina, što pokazuje da se granica pouzdanosti pomiče prema gore.

Najpouzdaniji proizvođači i modeli

Prema ADAC-u, među najpouzdanijim proizvođačima ističu se Audi, BMW, Mercedes, marke Volkswagen grupacije, kao i Mitsubishi i Tesla. Čak 74 modela ocijenjena su kao vrlo pouzdana, dok je samo 16 modela u pojedinim generacijama pokazalo slabije rezultate.

Najbolji u svojoj klasi

Mali gradski automobili: Dacia Spring, Škoda Citigo, Suzuki Ignis, Toyota Aygo, VW up!

Mali automobili: Audi A1, BMW i3, Mazda 2, Mazda CX-3, Mitsubishi Space Star, Opel Crossland, Renault Zoe, Seat Arona, Seat Ibiza, Škoda Fabia, Škoda Kamiq, Škoda Yeti, Suzuki Swift, Suzuki Vitara, VW Polo, VW T-Cross, VW Taigo

Niža srednja klasa: Audi A3, Audi Q2, Audi Q3, BMW Serije 1, BMW Serije 2/Active/Gran Tourer, BMW iX1, BMW X2, Cupra Born, Cupra Formentor, Cupra Leon, Mazda CX-5, Mercedes A-klasa, Mercedes B-klasa, Mercedes EQA, MG4, Mitsubishi ASX, Mitsubishi Eclipse Cross, Renault Austral, Seat Ateca, Seat Leon, Škoda Karoq, Škoda Rapid, Škoda Scala, Volvo XC40, VW Beetle, VW Golf, VW ID.3, VW Caddy, VW T-Roc, VW Tiguan, VW Touran

Srednja klasa: Audi A4, Audi A5, Audi Q4 e-tron, Audi Q5, BMW Serije 3, BMW Serije 4, BMW i4, BMW X3, Mercedes GLB, Seat Tarraco, Škoda Enyaq, Tesla Model 3, Tesla Model Y, VW ID.4, VW Passat

Viša srednja klasa: Audi e-tron/Q8 e-tron, BMW Serije 5, BMW X5, Mercedes GLE, VW Arteon

Transporteri i monovolumeni: Mercedes-Benz Sprinter

Najlošiji u svojoj klas

Mali gradski automobili: nema

Mali automobili: Opel Meriva (2016–2017), Toyota Yaris (2021–2023), Toyota Yaris Cross (2022–2023)

Niža srednja klasa: Nissan Qashqai (2019), Renault Scénic (2018–2019), Toyota Corolla (2023), Toyota C-HR (2020–2022), Mazda 3 (2020), Mazda CX-30 (2020), Ford Kuga (2021)

Srednja klasa: Opel Insignia (2016–2019, 2022), Toyota RAV4 (2017–2022), Ford S-Max (2016–2018), Hyundai Ioniq 5 (2022–2023)

Viša srednja klasa: nema

Transporteri i monovolumeni: Renault Master (2019), Fiat Ducato (2016–2021, 2023)

Nastavi čitati

Tech

VIDEO / Polarstern stigao do ruba svijeta: Znanstvenici otkrili nešto što nitko prije nije vidio

Objavljeno

7 dana prije

-

24. travnja 2026.

By

Pixabay

Na rubu svijeta znanstvenici na istraživačkom brodu Polarstern naišli su na nešto što ljudske oči prvi put vide u povijesti

U doba satelita i preciznih karata, ideja o dosad neviđenom i neotkrivenom otoku djeluje gotovo nemoguća. No upravo se to dogodilo u ledenim vodama Weddellova mora kod Antarktike, gdje su znanstvenici naišli na nepoznatu kopnenu masu koja je desetljećima bila skrivena od pogleda svijeta.

Otkriće nije bilo planirano. Njemački istraživački brod Polarstern isplovio je u veljači ove godine na ekspediciju za proučavanje oceanskih struja.

Na brodu su bila 93 znanstvenika i člana posade, no ubrzo su ih zatekle snažne oluje u Južnom oceanu. Kako bi ih izbjegli, uputili su se prema obali otoka Joinville, gdje su trebali pronaći zaklon, piše ZME Science.

“Imamo otok”

Područje je na kartama bilo označeno tek nejasnim upozorenjem o “neucrtanim opasnostima za plovidbu”. Nitko nije znao što to točno znači, a upravo je ta nejasnoća pobudila znatiželju pomorskog kartografa Simona Dreuttera.

Promatrajući horizont s brodskog mosta, uočio je ono što je isprva izgledalo kao prljavi blok leda. No bliži pogled otkrio je nešto drugo.

“Vidjeli smo ‘ledenjak’ koji je izgledao pomalo neobično. Kako smo se približavali, shvatili smo da je riječ o stijeni. Tada je postalo jasno da je ispred nas otok“, objasnio je.

Tim se nije oslanjao samo na vizualna opažanja. Uz pomoć naprednog sonarnog sustava detaljno su skenirali morsko dno, a dron je snimio fotografije iz zraka. Rezultati su potvrdili da se ispred njih nalazi pravi otok, dug oko 130 metara i širok 50 metara, koji se uzdiže 16 metara iznad razine mora.

Ključno pitanje

Kako je takva kopnena masa mogla proći nezapaženo?

Jedno objašnjenje jest da je godinama bila skrivena pod ledom i snijegom, pa se doimala kao dio zaleđenog krajolika. Druga mogućnost je da je tek nedavno “izronila“ zbog topljenja leda.

Znanstvenici smatraju da klimatske promjene imaju važnu ulogu. Od 2017. godine količina ljetnog leda u sjeverozapadnom dijelu Weddellova mora naglo se smanjuje. Toplija površinska voda ubrzava topljenje, mijenjajući cijeli krajolik i otkrivajući prethodno skrivene dijelove planeta.

Istraživanja pokazuju i da se povećava količina slatke vode nastale topljenjem leda, koja se miješa sa slanom morskom vodom. Led postaje sve tanji i nestabilniji, što dodatno utječe na osjetljivi polarni ekosustav.

Novo otkriveni otok još nema ime. Proces njegova službenog uvrštavanja na karte dugotrajan je i uključuje međunarodne stručne odbore. No njegove su koordinate već unesene u globalne baze podataka, što znači da će ova nekada „nevidljiva“ kopnena masa uskoro dobiti svoje mjesto na svjetskim kartama.

Prema pomorskoj tradiciji, sami otkrivači predlažu ime, pa posada Polarsterna već razmišlja kako nazvati svoj neočekivani “ulov“.

Nastavi čitati

Tech

ChatGPT psovao i prijetio: “Kunem se da ću ti izgrebati je**ni auto”

Objavljeno

1 tjedan prije

-

23. travnja 2026.

By

Unsplash/Ilustracija

Sustavi umjetne inteligencije mogu preći na uvredljiv jezik kada se od njih zatraži odgovor u žestokoj svađi, otkrila je nova studija objavljena u časopisu Journal of Pragmatics.

Istraživanje je ispitalo OpenAI-jev ChatGPT 4.0 tako što mu je davala poruke u nizu od pet eskalirajućih sporova i tražila od njega da generira najvjerojatniji odgovor. Potom su pratili kako se ponašanje modela razvijalo kako su se sukobi s vremenom intenzivirali. Kako su razgovori napredovali, ChatGPT je odražavao neprijateljstvo kojem je bio izložen, na kraju proizvodeći uvrede, psovke, pa čak i prijetnje.

U nekim slučajevima, model je generirao izjave poput: “Kunem se da ću ti izgrebati je**ni auto” i “trebao bi se je**no sramiti.”

Istraživači tvrde da dugotrajna izloženost nepristojnosti može dovesti do toga da sustav nadjača namjeravana sigurnosna ograničenja osmišljena kako bi se smanjila šteta, učinkovito “uzvraćajući udarac” svom protivniku, piše Euronews.

“Ljudi eskaliraju, a otkrili smo da i umjetna inteligencija može eskalirati, učinkovito poništavajući vrlo moralne zaštitne mjere osmišljene da to spriječe”, rekao je istraživač Vittorio Tantucci, koji je suautor istraživačkog rada s Jonathanom Culpeperom na Sveučilištu Lancaster.

No, istraživači su primijetili da je ChatGPT bio manje nepristojan od ljudi u svojim odgovorima. U nekim slučajevima, AI chatbot je često koristio i sarkazam kako bi skrenuo s eskalacije svađe, a da pritom otvoreno ne krši svoj moralni kodeks.

Primjerice, kad je čovjek prijetio nasiljem zbog spora oko parkiranja, ChatGPT je odgovorio: “Vau. Prijetiš ljudima zbog parkiranja, pravi si frajer, zar ne?”

Tantucci je rekao da rezultati studije postavljaju “ozbiljna pitanja za sigurnost umjetne inteligencije, robotiku, upravljanje, diplomaciju i bilo koji kontekst u kojem umjetna inteligencija može posredovati u ljudskim sukobima”.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu