Nekoliko godina nakon černobilske katastrofe uočili smo kod nas povećan broj karcinoma štitnjače i dojke te leukemija, rekao je dr. Andrija Hebrang za 24sata

Jedna od najvećih svjetskih katastrofa prije 35 godina pogodila je svijet. Eksplozija u nuklearnoj elektrani Černobil je 1986. promijenila naše živote.

Točan broj ljudi koji su umrli u danima i godinama nakon nesreće nije poznat. UN je 2005. objavio izvješće o 4000 mrtvih od posljedica radijacije u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji. Helikopteri su iznad reaktora ispuštali pijesak, olovo i ostale tvari za gušenje vatre i zaustavljanje radijacije.

Dok su vlasti u Černobilu pokušavale sanirati uništeni reaktor i zaustaviti širenje radijacije, cijela Europa uvela je mjere opreza. U Jugoslaviji je Savezni komitet za zdravlje također objavio da su analizama u beogradskom Institutu za nuklearne nauke “Boris Kidrič” utvrdili da je voda u gradskim vodovodima ispravna za piće te da ni rijeke u Hrvatskoj nisu kontaminirane.

Kako je situacija utjerala svima strah u kosti svjedoče i novine iz toga doba. Tako Večernji list u svibnju 1986. piše da su zbog novonastale situacije tržnice prazne, a prodavači su postali iznimno ljubazni kako bi privukli i ono malo kupaca što dolazi. Sve je to utjecalo i na cijene koje su drastično pale jer bi inače prodavači morali svu hranu baciti.

Najviše brige je bilo oko mlijeka pa je u prodavaonicama znalo nestati zaliha. Radile su se i analize povrća te je otkriveno da je salata iz zagrebačke okolice kontaminirana prije pranja, dok je dalmatinska salata bila ispravna.

Zagrebački Radio 101 je prvi u Jugoslaviji objavio informaciju o nuklearnoj katastrofi u Černobilu. Bilo je to 28. travnja, dva dana nakon katastrofe.

Alica Bauman je bila voditeljica Laboratorija za radioaktivnost biosfere Instituta za medicinska istraživanja u Zagrebu. Na austrijskom radiju čula je vijest o nesreći te potvrdila da su i mjerenja u Zagrebu pokazala znatna odstupanja. Informacije je, zahvaljujući kćeri koja je radila kao novinarka, objavila na Radiju 101 te upozorila građane da zatvore prozore i ne izlaze, jer je smatrala da treba zaštititi novorođenčad i malu djecu.

Nakon što je Alice Bauman objavila tu vijest, nazvali su je iz vrha tadašnjih vlasti i zaprijetili da će je staviti u zatvor jer je prekoračila svoja ovlasti. Ali vijest je već bila vani, u žiži javnosti, i shvatili su da bi njeno zatvaranje bilo kontraproduktivno. Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon, i to od akutnih bolesti ili od raka.

– Nekoliko godina nakon černobilske katastrofe uočili smo kod nas povećan broj karcinoma štitnjače i dojke te leukemija. I danas ljudi u Hrvatskoj obolijevaju od malignih bolesti zbog zračenja iz 1986. godine, ali je nemoguće dokazati da upravo u tome leži uzrok – rekao nam je prof. dr. Andrija Hebrang, koji je, kad je stigla vijest o Černobilu, bio specijalist radiolog u Kliničkoj bolnici Merkur.