ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) HAZU / Predstavljen zbornik radova “Arheologija pećina na zadarskom području”
U Zavodu za povijesne znanosti HAZU predstavljen je zbornik radova “Arheologija pećina na zadarskom području – recentna istraživanja: povodom 120 godina arheoloških istraživanja u speleološkim objektima na zadarskom području”.

Zbornik je nastao na temelju znanstvenog kolokvija održanog 2019. godine, a ujedno je i posveta preminuloj suurednici Martini Dubolnić Glavan, koja je inicirala održavanje skupa. Zbornik je objavljen u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zavoda za povijesne znanosti u Zadru i Sveučilišta u Zadru.
Arheološka istraživanja podzemlja na zadarskom se području provode od početka 20. stoljeća te ih je do danas proveden veliki broj s izvrsnim rezultatima. Zbornik, iako pretežno arheološki, uključuje i rezultate raznih specijalističkih istraživanja poput bioarheologije, etnoarheologije, povijesti, religije, antropologije, geologije, paleontologije i speleologije, čime se ističe sve izraženija interdisciplinarnost same arheološke znanosti.

Upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru prof. dr. sc. Tado Oršolić ispričao je izostanak voditelja, akademika Nenada Cambija, koji zbog obiteljskih razloga nije mogao doći na predstavljanje, ali je pročitao njegovo pismo upućeno nazočnima.
– Špilje i pećine tvorevine su koje je čovjek iskorištavao jer su pružale zaštitu i povremeni boravak, najprije za puko preživljavanje, a kasnije kao kultna i religijska mjesta u kojima je doživljavao bliski kontakt s Majkom Zemljom te su u njima do danas ostali tragovi boravka. U pećinama se rodila umjetnost, nekada i visoke vrsnoće pa je ovaj zbornik poticaj za daljnje istraživanje svega što se u takvim objektima događalo, poručio je akademik Cambi.

Prorektorica Sveučilišta u Zadru izv. prof. dr. sc. Ivana Lončar istaknula je kako je Odjel za arheologiju jedan od najstarijih i najznačajnijih odjela Sveučilišta u Zadru, a njegov osnutak izravna je posljedica bogate i dugotrajne tradicije arheoloških istraživanja i nalazišta na zadarskom području i šire.
– Drukčiji od drugih, više na terenu nego u predavaonicama, spajajući tradiciju i inovativnost, zadarski Odjel za arheologiju nudi obećanje izvrsnosti i veliku raznolikost istraživanja koja sežu od podmorskih dubina do antičkih ostataka pod našim nogama, pa čak i pećina, čemu danas svjedočimo. U tom je smislu ovaj interdisciplinarni zbornik vjeran odraz svega onoga što zadarska arheologija jest. S posebnim pijetetom i zahvalnošću želimo se spomenuti glavne urednice, drage kolegice i suradnice, doktorice znanosti Martine Dubolnić Glavan koja nas je prerano napustila i kojoj smo iznimno zahvalni na suradnji i na ovoj vrijednoj ostavštini, rekla je prorektorica Lončar.
O samom zborniku i posebnostima istraživanja speleoloških objekata govorili su ravnateljica Arheološkog muzeja Zadar i predsjednica Planinarskog društva Paklenica dr. sc. Morana Vuković, urednik zbornika, pročelnik Odjela za arheologiju prof. dr. sc. Dario Vujević te upravitelj Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara u Zagrebu dr. sc. Siniša Radović.

– Organizirano istraživanje pećina započelo je osnivanjem Planinarskog društva Liburnija 1899. godine te njegovog speleološkog odsjeka nekoliko godina kasnije. Don Luka Jelić okupio je arheologe i istraživače te formirao znanstveni odbor za istraživanje špilja. Osobito se inzistiralo na povijesnoj vrijednosti speleoloških objekata, što je ostavilo traga i u djelovanju Planinarskog društva Paklenica kao sljednika Liburnije. Aktivni smo u širenju svijesti o značaju speleoloških objekata za arheologiju, a Dubolnić Glavan bila je jedna od glavnih karika u tom nastojanju, koja je svoje aktivnosti utkala u speleologiju i planinarstvo.
Istraživači provode važna istraživanja speleoloških objekata na zadarskom području. Takvih istraživanja bilo je i ranije, ali bez sustavnog objavljivanja podataka o provedenim istraživanjima. Vjerujem da će se to ovim zbornikom promijeniti, istaknula je Vuković.
Urednik Vujević na kraju je zahvalio svim autorima koji su imali strpljenja čekati da se ovaj zbornik objavi te otvorio mogućnost objave nastavka, budući da je u međuvremenu došlo do puno novih i važnih spoznaja u ovom području.

ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





