U Zadru je početkom ožujka predstavljena Udruga Besida, neprofitna organizacija posvećena promicanju usmenog pripovijedanja i kulture. Riječ je o prvoj udruzi takve vrste na području grada Zadra i Zadarske županije, čiji je cilj razvijati i afirmirati umjetnost pripovijedanja kao važan oblik kulturnog, umjetničkog i edukativnog izražavanja.

Iza osnivanja udruge stoje pripovjedačice koje već godinama svojim radom, predanošću i ljubavlju prema pričama njeguju umjetnost usmenog pripovijedanja te aktivno doprinose kulturnom životu zajednice. Upravo iz tog dugogodišnjeg iskustva, zajedničke strasti prema pričama i želje za daljnjim razvojem ove umjetničke forme proizašla je ideja o osnivanju udruge.

Članice udruge polaze od uvjerenja da priče imaju snažnu društvenu i kulturnu vrijednost – one povezuju ljude, čuvaju kolektivno pamćenje i otvaraju nove perspektive razumijevanja svijeta. Stoga Besida želi postati prostor u kojem će se priče slušati, pripovijedati, učiti i dijeliti među svim generacijama – od djece i mladih do odraslih.

Udruga djeluje na području kulturnog, umjetničkog i edukativnog stvaralaštva s posebnim naglaskom na razvoj i afirmaciju umjetnosti pripovijedanja. Sjedište udruge nalazi se u Zadru, dok njezino djelovanje obuhvaća područje cijele Hrvatske.

Besida okuplja pripovjedače, umjetnike i stručnjake zainteresirane za žive pripovjedačke izvedbe, istraživanje usmenoknjiževne baštine i suvremene narativne prakse. Svoje ciljeve planira ostvarivati kroz organizaciju pripovjednih programa i javnih događanja, edukativne aktivnosti poput radionica, seminara i mentorstava te kroz prikupljanje, istraživanje i interpretaciju narodnih i autorskih priča.

Početak djelovanja Udruge obilježen je svečanim okupljanjem održanim u subotu, 7. ožujka, u Caffe galeriji Gina, prostoru koji je tijekom godina postao prepoznatljivo mjesto susreta umjetnika u Zadru. Okupljenima su se na početku obratile predsjednica udruge Željana Buljat i dopredsjednica Sanja Grgina, koje su zahvalile svima na dolasku i podršci te predstavile ideju i ciljeve udruge. Susret je dodatno obogaćen pripovijedanjem priča, čime je simbolično označen početak rada Udruge.

Uz izgradnju dvodijelne sportske dvorane, ovim projektom uredit će se i vanjski okoliš sa svim popratnim sadržajima.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih donijelo je Odluku o financiranju za Izgradnju dvodijelne sportske dvorane uz Osnovnu školu Šimuna Kožičića Benje u Zadru u vrijednosti od 2.176.460, 13 eura.
Uz ovaj projekt potrebno je osigurati prostor za kuhinju i blagovaonicu, a izgradnjom nove sportske dvorane, postojeća dvorana će dobiti funkciju male dvorane.

Sredinom veljače 2026. godine ugovoreni su radovi u vrijednosti od 1.599.482,44 eura bez PDV-a s tvrtkom Hausse d.o.o. iz Solina za energetsku obnovu OŠ Šimuna Kožičića Benje. Nositelj projekta je Grad Zadar, a projekt sufinancira Europska unija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (Mehanizam za oporavak i otpornost) s bespovratnim sredstvima u iznosu od 1.130.204,27 eura. Projekt bi trebao biti završen do 30. lipnja 2026. godine. 

Zgrada OŠ Šimuna Kožičića Benje nakon energetske obnove zadovoljit će zahtjeve za zgrade gotovo nulte kategorije (nZEB) i trebao bi se postići energetski razred A+.

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru otvorena je izložba „Arbanasi u fondu Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru”. Izložba donosi bogat izbor građe iz fonda Knjižnice – monografije, znanstvene i stručne publikacije, novinske članke, separate, plakate, fotografije, razglednice, zemljopisne karte, sitni tisak i multimedijalne materijale. Autori izložbe su knjižničari Tomislav Blažević i Mihaela Šimat.

Danas dio grada Zadra, nekada samostalno naselje, Arbanasi su osnovani u prvoj polovici osamnaestog stoljeća kada su se ovdje doselili Albanci iz kraja ispod Skadarskog jezera, s područja nekadašnje tzv. Turske Albanije. Prva seoba Arbanasa zabilježena je 1726. godine, kada je u Zadar doselilo 19 obitelji, a druga 1733. godine s doseljenjem 28 obitelji. Posrednici između doseljenika i tadašnje mletačke vlasti bili su katoličko svećenstvo te barski, a kasnije i zadarski nadbiskup msgr. Vicko Zmajević. Razlozi doseljavanja bili su očuvanje katoličke vjere i bijeg od bolesti, ponajprije epidemije kolere. Arbanasi su se uklopili u novu sredinu, a svoj su jezik očuvali sve do današnjih dana.

Talijanska okupacija Zadra nakon Prvog svjetskog rata obuhvatila je i područje današnjih Arbanasa. Ukida se Učiteljska škola, a u njezinim prostorima otvorena je tvornica duhana. Prestaju s radom knjižnice i čitaonice s hrvatskim predznakom te se provodi talijanizacija. Nakon Drugog svjetskog rata prostor Arbanasa postaje dio grada Zadra. Gradi se nova osnovna škola, a željeznička pruga dijeli Arbanase na dva dijela.

Izložba započinje s vedutom Zadra iz djela Panorama della Costa e delle Isole di Dalmazia, tiskanog 1850. godine, koja predstavlja jedan od najstarijih slikovnih prikaza Arbanasa. Tekst Stjepana Buzolića tiskan u Narodnom koledaru iz 1868. godine donosi opis: „Zadarski je Arbanas, zdrava, rumena i punana lica; hitra i vatrena pogleda; liepa, jedra i osrednja struka; ozbilnje, al i nježne, ljubezne ćudi. Brz u govoru, lahko ti se razpali, al i lakše umiri…”

Kroz odabrane naslove i dokumente prikazuje se povijest, kultura i identitet zadarskih Arbanasa, od njihova dolaska prije 300 godina do suvremenog razdoblja. Građa svjedoči o njihovu povijesnom razvoju, očuvanju jezika i običaja, kulturnoj memoriji te integraciji u urbani prostor Zadra.

– Materijala o Arbanasima je i previše. Očito se radi o tome da su svojim porijeklom, jezikom i različitošću privukli novinare, znanstvenike i umjetnike koji su to pisanom riječju iskazali. S druge strane, dio materijala potječe od samih Arbanasa, govori o njihovoj važnosti za cijelu zajednicu te pojedincima koji su nešto vrijedno napravili za ovaj grad, istaknuo je Serđo Dokoza.

Pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport Dina Bušić pohvalila je sve koji sudjeluju u organizaciji šezdesetak događaja kojima će se tijekom godine obilježiti ova velika obljetnica za Arbanase.

Izložba ostaje otvorena do petka, 20. ožujka 2026., u redovnom radnom vremenu Knjižnice.