“Vodstvo CDU-a drhti: vruća glasina o novoj visokoj funkciji za Merkel”, “Hoće li postati predsjednica države? CDU drhti zbog glasine o Merkel iz tabora Zelenih”. Ovo su jutrošnji naslovi njemačkih portala Bild.de i Focus.de koji su u njemačkoj javnosti odjeknuli poput bombe. Umirovljena Angela Merkel ponovno je u središtu političkih špekulacija u Njemačkoj, nakon što je objavljeno da bi bivša kancelarka mogla biti kandidirana za saveznu predsjednicu 2027. godine. Iako zasad nema službene potvrde ni iz vladajućeg demokrščanakog CDU-a ni iz drugih stranaka, sama činjenica da se njezino ime ponovno pojavljuje u toj ulozi izazvala je snažne reakcije na političkoj sceni.

Bild piše o “iznenađujućem scenariju” koji kruži političkim Berlinom, dok Focus govori o mogućoj kandidaturi koja bi mogla promijeniti odnose snaga nakon predsjedničkih izbora 2027. Oba medija naglašavaju da je riječ o špekulacijama, ali i da se ideja ozbiljno razmatra u pojedinim krugovima.

Dva desetljeća sukoba Merza i Merkel
U središtu tih kalkulacija nalazi se odnos između umirovljene Merkel i aktualnog kancelara Friedricha Merza. Iako su iz istog demokršćanskog tabora (CDU), njihov politički sukob traje više od dva desetljeća. Merkel je početkom 2000-ih marginalizirala Merza unutar CDU-a, a njihov sukob nikada nije izglađen. Nakon njezina povlačenja iz politike 2021., Merz je stranku pomaknuo udesno čime se dodatno udaljio od centrističkog kursa s tendencijom ulijevo koji je obilježio eru Merkel.

Upravo u tome neki vide razlog zašto se u krugovima oporbenih Zelenih, a dijelom i socijaldemokratskog SPD-a, spominje ideja da bi Merkel mogla biti protuteža Merzu i jačanju desnice. Kao predsjednica, ona ne bi imala izvršne ovlasti, ali bi imala snažan simbolički i moralni autoritet. Njezina kandidatura mogla bi, prema tim tumačenjima, poslati poruku kontinuiteta i umjerenosti, nasuprot tvrđem kursu aktualnog kancelara. Istodobno, Merkel i dalje uživa poštovanje u dijelu CDU-ova članstva, što bi potencijalno otežalo Merzu da se otvoreno suprotstavi takvoj ideji, piše Večernji.

Ceremonijalna uloga
Njemački savezni predsjednik ima više ceremonijalnu ulogu i ne biraju ga građani izravno, nego ga bira Savezna skupština (Bundesversammlung), posebno tijelo koje se sastaje svakih pet godina isključivo u tu svrhu. Čine je svi zastupnici Bundestaga te jednak broj predstavnika koje imenuju pokrajinski parlamenti. Za izbor je potrebna apsolutna većina u prva dva kruga glasanja, dok je u trećem dovoljna relativna većina. Upravo zato je ključna sposobnost postizanja širokog političkog konsenzusa.

U tom kontekstu oporbeni Zeleni i SPD mogli bi imati važnu ulogu. Ako bi odlučili podržati kandidatkinju ili kandidata izvan aktualne vladajuće većine, mogli bi presuditi ishod, osobito ako odnos snaga u Bundestagu i pokrajinama bude tijesan. U dijelu tih krugova, prema medijskim napisima, Merkel se promatra kao figura koja bi mogla okupiti širi centristički blok i spriječiti dodatnu polarizaciju političke scene.

CDU-ove favoritkinje
Istodobno se u CDU-u razmatraju i druga imena. Kao moguće kandidatkinje za predsjednicu države spominju se predsjednica Bundestaga Julia Klöckner te ministrica obrazovanja Karin Prien. Obje pripadaju CDU-u i uživaju veliko povjerenje kancelara Merza, a njihova bi kandidatura predstavljala jasnu poruku kontinuiteta unutar demokršćanskog tabora. Merkelina politička ostavština i dalje snažno oblikuje rasprave. Tijekom migrantske krize 2015. donijela je odluku da Njemačka primi stotine tisuća izbjeglica, uz poruku „Wir schaffen das“ (Uspjet ćemo). Ta odluka učvrstila je njezin međunarodni ugled u liberalnim krugovima, ali je i produbila podjele unutar zemlje te pridonijela jačanju desnih populističkih snaga, najviše Alternative za Njemačku (AfD). Još ranije, u krizi eurozone, Merkel je bila ključna figura u oblikovanju europskih paketa pomoći i fiskalne discipline, čime je stekla reputaciju najmoćnije europske političarke.

Hoće li se iz medijskih špekulacija izroditi stvarna kandidatura, zasad je neizvjesno. No već sama mogućnost da se Angela Merkel vrati u politički vrh, makar u ceremonijalnoj ulozi, pokazuje koliko je njezina politička sjena i dalje prisutna u Njemačkoj – i koliko su aktualni odnosi snaga unutar Berlina još uvijek povezani s njezinim nasljeđem. Aktualni njemački savezni predsjednik je socijaldemokrat Frank-Walter Steinmeier i na toj je dužnosti od 2017. godine.

Svjetske cijene hrane pale su peti mjesec zaredom u siječnju, prema najnovijem izvješću Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO). Pad cijena prvenstveno je uzrokovan nižim međunarodnim cijenama mliječnih proizvoda, šećera i mesa, dok su tržišta žitarica i biljnog ulja zabilježila mješovite, ali uglavnom stabilne trendove.

Obilne zalihe pšenice

Indeks cijena hrane FAO-a pao je u siječnju u usporedbi s prethodnim mjesecom i u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Kod žitarica, obilne zalihe pšenice u Europi i crnomorskoj regiji odigrale su ključnu ulogu u održavanju stabilnosti tržišta, ublažavajući zabrinutost zbog vremenskih uvjeta koji utječu na mirujuće usjeve.

U sektoru biljnih ulja, cijene suncokretovog ulja porasle su zbog ograničene ponude iz crnomorske regije, dok je tržište ulja uljane repice u Europskoj uniji ostalo dobro opskrbljeno, dijelom zbog snažnog uvoza u prethodnom razdoblju. Ti su čimbenici pridonijeli umjerenom razvoju cijena, bez većih poremećaja na regionalnim tržištima.

Cijene mesa blago padaju, mliječni proizvodoi – oštrije

Cijene mesa nastavile su blagi silazni trend, potaknute stabilnom globalnom ponudom, dok su cijene mliječnih proizvoda oštrije pale, posebno sira i maslaca, zbog obilnih zaliha. Ovi su događaji dodatno pridonijeli ukupnom padu indeksa cijena hrane FAO-a.

Najnovije prognoze FAO-a ukazuju na to da bi globalna proizvodnja žitarica mogla dosegnuti rekordne razine u 2025. godini, s porastom zaliha svih glavnih usjeva. Očekuje se da će globalni omjer ponude i potrošnje porasti na najvišu razinu od početka 2000-ih, što je važan signal jačanja otpornosti globalnog sustava opskrbe hranom, piše N1 BiH.

Potrošači i dalje trebaju biti na oprezu

Međutim, FAO upozorava da se trenutna stabilnost tržišta ne smije tumačiti kao trajno smanjenje rizika. Takvi povoljni trendovi uvelike ovise o dobrim prinosima, funkcionirajućim lancima opskrbe i stabilnoj dostupnosti poljoprivrednih inputa, a globalna tržišta hrane ostaju ranjiva na iznenadne šokove.

Sustav poljoprivrednih tržišnih informacija (AMIS), pod pokroviteljstvom FAO-a, također je u petak objavio svoj mjesečni Market Monitor. Uz redovita ažuriranja tržišta, izvješće analizira relativnu stabilnost međunarodnih tržišta za glavne prehrambene usjeve, ističući otpornost i fleksibilnost pokazanu u posljednjim razdobljima.

Međutim, izvješće upozorava da to uvelike odražava povoljnu kombinaciju obilnih prinosa, funkcionirajućih lanaca opskrbe i odgovarajuće dostupnosti gnojiva te naglašava da bi bilo pogrešno zaključiti da su globalna tržišta prehrambenih roba sada strukturno manje ranjiva na šokove.

Utjecaj La Niñe očekuje se barem do ranog proljeća.

Tihi ocean prolazi kroz snažnu transformaciju, pri čemu se La Niña razilazi brže nego što se u početku očekivalo, što označava početak velike atmosferske i oceanske promjene za 2026. godinu. Ulaskom u proljetnu sezonu, utjecaj La Niñe na vrijeme će izblijedjeti, a modeli upućuju na pojavu El Niña već tijekom ljeta, s vrhuncem intenziteta tijekom iduće zime. Osim toga, trenutačno dolazi i do poremećaja stratosferskog polarnog vrtloga iznad Sjevernog pola, što bi moglo definirati vremenske obrasce duboko u proljeće, dok La Niña blijedi, navodi Severe Weather Europe, a prenosi Večernji list.

ENSO (El Niño Southern Oscillation) područje je ekvatorijalnog Tihog oceana koje se mijenja između toplih i hladnih faza. Obično dolazi do promjene faze u razdoblju od oko jedne do tri godine. Oceanske anomalije ne donose samo glavni utjecaj na globalno vrijeme, već mogu ukazati i na promjene u globalnom vremenskom sustavu. Hladna ENSO faza zove se La Niña, a topla faza El Niño. Svaka od njih ima različit utjecaj na tlak i vrijeme. ENSO prelazi između faza pod utjecajem tropskih pasatnih vjetrova. Oni su stabilni i postojani, a obično pokreću ili zaustavljaju određenu fazu.

La Niña je dosegnula vrhunac snage i površine krajem jeseni, a od tada su se hladne anomalije počele polako razilaziti, sa snažnijim kolapsom u posljednjim tjednima. Prognoza pasatnih vjetrova pokazuje neuobičajeno snažan udar zapadnih vjetrova preko Tihog oceana u posljednjim danima, a to može brzo erodirati slabe hladne anomalije. Iako je hladna anomalija La Niñe još uvijek vidljiva, ona slabi na obje strane, odnosno istočno i zapadno. Cijeli je proves, također, povezan sa snažnim promjenama temperature duboko ispod površine oceana. Naime, na zapadu se razvio veliki topli bazen koji se širi prema istoku i erodira hladne podzemne temperature.

No utjecaju La Niñe trebat će još vremena da nestane iz atmosfere s obzirom na to da nije riječ o trenutačnom odgovoru na oceanske anomalije. Zbog toga se može očekivati utjecaj vremena La Niñe barem do ranog proljeća. Kako se bliži kraj La Niñe, prognoze najavljuju brzi prijelaz u El Niño. Taj pomak u ranu toplu fazu trebao bi se dogoditi do ljeta. To znači da će El Niño vjerojatno dosegnuti vrhunac tijekom zime, donoseći glavni utjecaj tijekom iduće sezone preko Sjedinjenih Država, Kanade i Europe.

Prema svim podacima, Severe Weather Europe ističe da nas čeka snažna globalna promjena vremena 2026. godine. Analizirajući prijašnje godine u kojima je došlo do sličnog pomaka iz La Niñe u El Niño, zabilježen je nizak tlak iznad Sjeverne Amerike i Europe, što je dovelo hladniji zrak iz polarnih regija. Slično se očekuje i ove veljače, no na to će utjecati i stratosfersko zagrijavanje do kojega će doći početkom mjeseca. Oko 10. veljače moglo bi doći do rušenja polarnog vrtloga i dijeljenja jezgre. To bi potom moglo promijeniti tijek vremena u veljači i vjerojatno u ožujku, odnosno hladni polarni zrak mogao bi lakše pobjeći u Sjedinjene Države ili Europu. Hladniji trend ove će veljače najvjerojatnije zahvatiti cijeli istočni dio Sjedinjenih Država, a postoji i prošireno hladno područje preko sjevernih i središnjih dijelova Europe.

El Niño, koji će pojaviti tijekom ljeta, može znatno smanjiti šanse za jake uragane koji utječu na Sjedinjene Države. Ali najveći utjecaj na vrijeme obično je tijekom zimske sezone kada El Niño ima potpuno suprotan utjecaj od La Niñe. Zime El Niña bile su toplije od uobičajenog u Kanadi i dijelovima sjevernih Sjedinjenih Država. Istodobno, hladnije temperature tada prevladavaju nad zapadnim, južnim i istočnim Sjedinjenim Državama. Uz to, mijenjaju se i obrasci snježnih padalina. Naime, podaci pokazuju manje snijega u sjevernim Sjedinjenim Državama i na srednjem zapadu.

Europa, također, osjeća utjecaj El Niña zimi, ali mnogo manje izravno jer je dalje od glavne ENSO regije. No gledajući anomalije temperature za Europu, specifične godine pokazuju hladan zimski trend nad sjevernim dijelovima kontinenta koji se povremeno širi prema zapadnom i središnjem dijelu. Iako Europa obično nije pod izravnim utjecajem El Niña, može doživjeti promjene na globalnoj razini, što utječe na vremenske obrasce na sjevernoj hemisferi.