Odbrojavanje do početka nove 2024. samo što nije počelo. Nova godina u Španjolskoj započinje konzumiranjem dvanaest bobica grožđa prije ponoći – jedna bobica za svaki otkucaj sata

Gotovo svaka zemlja ima barem jedan specijalitet bez kojega je obilježavanje Nove godine nezamislivo. Običaji se razlikuju od kulture do kulture, no svaka od njih ima svoje neizostavne namirnice za koje se vjeruje da donose sreću, zdravlje, bogatstvo i uspjeh u sljedećih dvanaest mjeseci.

Donosimo vam pregled namirnica koje se diljem svijeta tradicionalno konzumiraju za blagostanje i sreću u novoj godini.

Voće

Nova godina u Španjolskoj započinje konzumiranjem dvanaest bobica grožđa prije ponoći – jedna bobica za svaki otkucaj sata, sa zadnjim zrnom točno u ponoć. Svaka bobica predstavlja drugi mjesec, a simbolizira sreću u nadolazećoj godini. Primjerice, ako bobica grožđa koja se konzumira treća po redu bude malo kisela, ožujak bi mogao biti problematičan mjesec. Ova tradicija zaživjela je još davne 1909. godine u regiji Alicante, kada su vinari inicirali trend uzgoja kasnih sorti grožđa. Ideja se zatim proširila u Portugal te bivše španjolske i portugalske kolonije, kao što su Venezuela, Kuba, Meksiko, Ekvador i Peru.

Slična vjerovanja postoje i s drugim voćem, poput grejpa, mandarine, lubenice i nara koji se u grčkim domovima razbija pred ulaznim vratima kako bi njegove sjemenčice štitile dom, a u obitelj donosile novac i prosperitet. Na novogodišnjem stolu svakako bi se trebale naći i smokve kao simbol plodnosti.

Lisnato povrće

Kuhano zeleno povrće, uključujući kupus, lisnati kelj, kelj i blitvu se na Novu Godinu konzumira u mnogim zemljama iz sasvim jednostavnog razloga – njihovo zeleno lišće izgleda kao presavijeni novac i simbolizira ekonomski naklonjenu sudbinu. Danci tako jedu kelj posut šećerom i cimetom, Nijemci kiseli kupus, a u Južnoj Americi jede se lisnati kelj.

Pšenica i tjestenina

Pšenica je oduvijek bila simbol blagostanja, uspjeha i plodnosti. Variva od pšenice, popečci, ali i slatka jela od kuhane pšenice samo su neka od jela bez kojih je blagdanska trpeza u prošlosti bila gotovo nezamisliva.

Zanimljivo je i staro vjerovanje sa otoka Sicilije koje govori da će u novoj godini nesreća zadesiti sve one koji za Novu Godinu jedu makarone ili bilo koju drugu vrstu tjestenine osim lazanja.

Mahunarke

Vjeruje se kako mahunarke, uključujući grah, grašak i leću simboliziraju priljev novca, bogatstvo i bolji standard. Njihova sitna zrna nakon kuhanja podsjećaju na kovanice i jedu se s očekivanjem bolje financijske budućnosti.

U Italiji je poslije ponoći uobičajeno jesti cotechino con lenticchie, odnosno kobasice sa zelenom lećom, ali i druga jela od crvene, zelene i smeđe leće. Nijemci pak kombiniraju mahunarke i svinjsko meso, obično leću ili juhu od graška s kobasicom.

U Brazilu, prvi obrok u novoj godini je obično juha od leće ili leća s rižom, dok se u Japanu tijekom prva tri dana nove godine jede skupina simboličnih jela koja uključuju i slatki crni grah kuro-mame.

Riba

Bakalar je još od Srednjeg vijeka popularna blagdanska hrana. Dugo prije hlađenja i modernog transporta, sušeni bakalar mogao je dospjeti u svaki dio Europe i svijeta, pa se tradicionalno jede posvuda. Haringa se također tradicionalno konzumira u ponoć u Poljskoj i Njemačkoj, a Nijemci često kuhaju i šarana. U Švedskoj se za Novu godinu obično poslužuje smorgasbord s različitim ribljim specijalitetima, kao što je salata od plodova mora. Japanci u novogodišnjoj noći konzumiraju ikru haringe za veću plodnost, škampe za dugovječnost i sušene sardine za dobru žetvu.

Svinjetina

Postoji vjerovanje da svinja predstavlja napredak. Pečeni odojak posluživan je na Kubi, u Španjolskoj, Portugalu, Mađarskoj i Austriji. Šveđani uživaju u kuhanim svinjskim nogama, Nijemci u pečenoj svinjetini i kobasicama, a Talijani i Amerikanci također prate tradiciju obroka bogatih mastima, što predstavlja bogatstvo i prosperitet.

Slastice

Slastice i drugi kolači sastavni su dio novogodišnjih blagdana širom svijeta, a posebno je čest kolač u obliku kruga ili prstena. Italija ima svoj chiacchiere, a u Poljskoj, Mađarskoj i Nizozemskoj vole jesti uštipke. Nizozemska ima ollie bollen, kolač od dizanog tijesta, punjen jabukom, grožđicama, i suhim voćem.

U nekim kulturama, uobičajeno je da se u kolač sakrije novac ili nakit, što će primatelju donijeti sreću u novoj godini. Meksikanci imaju rosca de Reyes, kolač u obliku prstena ukrašen kandiranim voćem s iznenađenjem unutra. U Grčkoj se peče vasilopita, kolač sa skrivenim novčićem. U ponoć ili dan nakon Nove godine, kolač se izreže, s prvim komadom za svetog Vasilija, a ostatak se podijeli gostima po starosti. Švedska i Norveška imaju slične rituale kod kojih se sakrije cijeli badem u puding od riže, a onomu tko ga nađe zajamčena je velika sreća u novoj godini.

Koje namirnice treba izbjegavati?

Osim navedene hrane za sreću, postoje i namirnice koje bi za Novu Godinu bilo dobro izbjegavati. Jastog se tako smatra lošom idejom jer se kreće unatrag, a to si u novoj godini zasigurno ne želimo. Piletina je isto tako loš izbor jer kokoš ruje unatrag, što predstavlja žaljenje i kajanje. Druga teorija tvrdi da se perad izbjegava jer bi sreća mogla odletjeti.

Sada kada znate što biste trebali jesti, a što izbjegavati, sjetite se i da je u Hrvatskoj važno poslužiti hranu na stol prije ponoći kako bi si osigurali blagostanje. Novoj godini nazdravite u krugu najmilijih, po mogućnosti s posljednjim kapljicama pjenušca. Vjerovanja govore kako je taj posljednji gutljaj iz boce ključ za odličnu novu godinu, prenosi portal Vitamini.hr.

Zdravstveni stručnjak objasnio je zašto se velik broj ljudi razbolio uoči Nove godine diljem svijeta.

Ako ste uspjeli izbjeći zarazu uoči Nove godine, gotovo sigurno poznajete nekoga tko nije imao tu sreću. Bilo da je riječ o prijateljima, članovima obitelji ili kolegama na poslu, stječe se dojam da su svi kašljali ili kihali.

Iako bolest nije idealan način za početak Nove godine, dobra je vijest da ovaj “misteriozni virus“ uglavnom ne traje dugo, iako se pojedini simptomi mogu zadržati i do dva tjedna.

Ian Bad, glavni farmaceut, objasnio je o čemu je riječ.

“Ono što viđamo u vijestima, često nazvano ‘misteriozni virus’ ili brzo šireća infekcija grla i dišnih putova, u potpunosti se podudara s onim što primjećuju liječnici i zdravstvene institucije. Riječ je o adenovirusu, skupini čestih respiratornih virusa koji su široko rasprostranjeni“, rekao je.

Što je adenovirus

Adenovirusi mogu izazvati širok spektar bolesti, od obične prehlade do simptoma sličnih gripi. Iako su infekcije kod ljudi često blage ili umjerene, mogu biti i teške, osobito ako se ne liječe kod starijih osoba ili osoba s oslabljenim imunosnim sustavom.

Bad navodi da sve više ljudi primjećuje simptome i javlja se svom izabranom liječniku. U čemu je razlika između adenovirusa te prehlade ili gripe?

“U usporedbi s prehladom, adenovirus češće može izazvati povišenu tjelesnu temperaturu, a simptomi mogu trajati dulje“, objašnjava Bad.

Za razliku od gripe, za adenovirus trenutačno ne postoji cjepivo. Zbog hladnog vremena više ljudi obolijeva jer se više vremena provodi u zatvorenim prostorima i u bliskom kontaktu s osobama koje mogu biti nositelji virusa.

Simptomi adenovirusa

Najčešći simptomi adenovirusa uključuju:

simptome slične prehladi ili gripi, poput kašlja, curenja nosa, povišene temperature i groznice

bol u grlu

povećane limfne žlijezde

akutni bronhitis, odnosno upalu dišnih putova u plućima

upalu uha

upalu pluća

konjunktivitis, poznat i kao crveno oko

akutni gastroenteritis, odnosno upalu želuca ili crijeva praćenu proljevom, povraćanjem, mučninom i bolovima u trbuhu