Connect with us

Svijet

Von der Leyen: Ulazak Ukrajine u EU ključno je sigurnosno jamstvo

Objavljeno

-

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je kako je pristupanje Ukrajine Europskoj uniji ključni dio budućih sigurnosnih jamstava za zemlju. Njezina izjava dolazi nakon razgovora europskih čelnika o mirovnim pregovorima koji su se našli u zastoju nakon što je Rusija optužila Ukrajinu za napad na privatnu rezidenciju Vladimira Putina, piše Euronews.

Pristupanje EU kao ključno sigurnosno jamstvo
Von der Leyen je nakon videopoziva s čelnicima Njemačke, Francuske i Poljske u sklopu Berlinskog formata istaknula kako članstvo u Uniji “samo po sebi predstavlja ključno sigurnosno jamstvo”. “U konačnici, prosperitet slobodne ukrajinske države leži u pristupanju EU-u”, objavila je na društvenim mrežama. “Pristupanje ne koristi samo zemljama koje se pridružuju; kao što pokazuju uzastopni valovi proširenja, koristi i samoj Europi.”

Njezini komentari uslijedili su nakon tjedna intenzivnih diplomatskih aktivnosti između američkih, ukrajinskih i europskih dužnosnika. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je nakon sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom izjavio da su sigurnosna jamstva između triju strana “gotovo dogovorena”.

Izazovi na putu prema Uniji
Iako se smatra ključnim, proces pristupanja EU nosi brojne izazove. Ulazak u članstvo zahtijeva opsežne reforme i jednoglasno odobrenje svih 27 država članica. Za Europsku komisiju, pristupanje Ukrajine predstavlja delikatan balans između provođenja procesa utemeljenog na zaslugama, koji je jednak za sve kandidate, i priznavanja izvanrednih okolnosti u kojima se zemlja nalazi usred pregovora.

Ukrajina se suočava i s otporom mađarskog premijera Viktora Orbana, koji uporno tvrdi da Kijev ne ispunjava kriterije za članstvo te umjesto toga predlaže tek blisko partnerstvo. Njegov veto ove je godine blokirao svaki napredak u pristupnim pregovorima.

Iako Europska komisija tvrdi da je Ukrajina tehnički spremna za napredak, frustracija zbog sporog tempa potaknula je rasprave o ukidanju pravila jednoglasnosti pri odlučivanju o proširenju, no ti prijedlozi zasad nisu zaživjeli.

Teret na EU
Unatoč zastoju u pregovorima zbog navodnih ukrajinskih napada na Putinovu rezidenciju, američki predsjednik izrazio je optimizam oko izgleda za mir, tvrdeći da je kraj rata u interesu obiju strana. Ipak, priznao je da pitanje mogućih teritorijalnih ustupaka Kijeva, uključujući ruske zahtjeve za kontrolom nad cijelom regijom Donbas, ostaje “vrlo teško” i neriješeno pitanje.

Trump je također nagovijestio da će Europa morati preuzeti najveći teret troškova sigurnosnih jamstava, ali je dodao da će i SAD pomoći. U međuvremenu, nizozemski tehnički premijer Dick Schoof najavio je da će se “Koalicija voljnih”, skupina zemalja koje podržavaju Ukrajinu, sastati sljedeći tjedan.

Zelenski je u ponedjeljak novinarima otkrio da je prijedlog da američka sigurnosna jamstva traju 15 godina, ali da Kijev traži njihovo produljenje. Ukrajinski predsjednik zalaže se za razdoblje od 30 do 50 godina, tvrdeći da bi to, s obzirom na desetljeće ruske agresije, bila prekretnica za Ukrajinu. “Bila bi to povijesna odluka”, rekao je.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Širi se novi soj korone, nazvan je po kukcu. Ovo su simptomi

Objavljeno

-

By

Pixabay

Novi soj covida, koji je dobio ime po kukcu, uskoro bi mogao postati dominantan u Ujedinjenom Kraljevstvu

Varijanta BA.3.2 dio je obitelji Omicron i nazvana je „Cikada” jer je gotovo četiri godine bila neaktivna, poput cikada koje mogu dugo mirovatI.

Ovaj soj pokazuje povećanu sposobnost zaobilaženja postojećeg imuniteta zahvaljujući oko 75 mutacija u svom spike proteinu – dijelu virusa koji koristi za ulazak u ljudske stanice.

Profesor Ravi Gupta sa Sveučilišta Cambridge, koji je savjetovao vladu tijekom pandemije, rekao je: „Ovo je drugačije od virusa (covida-19) s kojima smo se suočavali posljednje dvije godine.”, piše Express.

„Otkriven je u Ujedinjenom Kraljevstvu, njegova učestalost raste i očekujem da će postati dominantan soj. BA.3.2 trenutačno se testira”, dodao je Gupta. „Proučavamo ga u kontekstu izbjegavanja imuniteta i imuniteta koji svi imamo.”

Cikada u 23 zemlje

Varijanta Cikada nastala je iz omikron soja koji se pojavio 2021., a prvi put je otkrivena u Južnoj Africi 2024., nakon čega se činilo da je nestala.

Gupta smatra da je veliki broj mutacija nastao jer se virus razvijao u jednom pacijentu više od godinu dana. Taj „nulti pacijent” nije mogao eliminirati virus zbog oslabljenog imuniteta, što se može dogoditi kod osoba s HIV-om ili onih koje uzimaju lijekove protiv raka.

Sada, nakon razdoblja mirovanja, Cikada se proširila u 23 zemlje i širi se SAD-om. javlja Forbes.

Gupta je rekao: „Ova nova varijanta otkrivena je i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Neki su proveli analize koje sugeriraju da bi mogla biti češća među malom djecom. Djeca često dobivaju infekcije, ali to bi moglo biti povezano s činjenicom da nikada nisu bila izložena cjepivima protiv covida.

„To sada istražujemo u laboratoriju kako bismo utvrdili zašto. Problem je što se radi o infekciji koja se brzo širi. Na kraju uvijek dođe do ranjivih osoba.”

Simptomi

Simptomi su slični kao kod drugih nedavnih varijanti i uključuju grlobolju, kašalj, začepljen nos, umor, glavobolju i temperaturu. Međutim, ovaj soj kod nekih ljudi uzrokuje i probavne tegobe poput mučnine ili proljeva, prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

CDC navodi da su između studenoga 2025. i siječnja 2026. tjedni udjeli varijante BA.3.2 porasli na oko 30 posto svih sekvenciranih slučajeva covida u Danskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj.

Ipak, zasad nije zabilježen ukupni porast broja slučajeva u odnosu na prethodne godine.

Nastavi čitati

Svijet

Europska komisija poslala važan poziv svim građanima Unije: “Situacija je vrlo ozbiljna”

Objavljeno

-

By

Europska komisija pozvala je građane da rade od kuće, manje voze i lete te da države članice hitno ubrzaju razvoj obnovljivih izvora energije, upozoravajući na dugotrajnu energetsku krizu uzrokovanu sukobom u Zaljevu.

U govoru koji podsjeća na početak pandemije koronavirusa, europski povjerenik za energiju Dan Jørgensen izjavio je da se Europa suočava s “vrlo ozbiljnom situacijom” bez jasnog kraja, javlja Politico.

“Čak i ako mir nastupi već sutra, u dogledno vrijeme nećemo se vratiti u normalu“, rekao je nakon izvanrednog sastanka ministara energetike 27 država članica EU-a.

Što više možete učiniti da uštedite nafti, posebno dizelu i zrakoplovnom gorivu, to bolje“, dodao je, potvrđujući da Bruxelles želi potaknuti građane na smanjenje putovanja.

Rad od kuće, par-nepar vožnja,…

Pozvao je države članice da slijede preporuke Međunarodne agencije za energiju, koje uključuju rad od kuće gdje god je to mogućesmanjenje ograničenja brzine na autocestama za deset kilometara na sat, poticanje korištenja javnog prijevozaizmjenično korištenje osobnih vozila, povećanje dijeljenja prijevoza te učinkovitiju vožnju.

Dugoročno, pozvao je države EU-a da snažnije ulažu u obnovljive izvore energije, naglasivši da je „ovo trenutak da konačno preokrenemo situaciju i postanemo energetski neovisni“.

Razgovori ministara završili su bez konkretnih mjera, no Jørgensen je najavio da će Europska komisija uskoro predstaviti paket mjera na razini EU-a.

Naftni šok

Njegove izjave dolaze u trenutku rastućih strahova od velike energetske krize, potencijalno ozbiljnije od naftnog šoka iz 1970-ih, s mogućim globalnim ekonomskim posljedicama sličnim onima tijekom pandemije.

Od početka napada SAD-a i Izraela na Iran prije više od mjesec dana, cijene nafte i plina porasle su i do 70 posto, dok je oko petine svjetske opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom ostalo blokirano u Perzijskom zaljevu.

Na sastanku se raspravljalo o državnim potporama, povećanju udjela obnovljivih izvora i nuklearne energije radi jačanja energetske sigurnosti, kao i o prijedlogu Komisije za povećanje uporabe biogoriva. Nordijske zemlje istaknule su potrebu zaštite energetske infrastrukture.

Prema diplomatskim izvorima, očekivanja od sastanka bila su skromna, a glavni cilj bio je koordinacija djelovanja među državama članicama.

Nastavi čitati

Svijet

Europa na udaru hladnog vala: Temperature naglo padaju, bit će i obilnog snijega

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nakon stabilnog i neuobičajeno toplog proljetnog vremena u mnogim dijelovima Europe, sprema se oštar podsjetnik da zima još nije gotova. Kako navodi Severe Weather Europe, u tijeku je velika promjena koja donosi hladnoću, snijeg i potencijalno štetni mraz u mnoge dijelove europskog kontinenta.

Nakon konačnog kolapsa polarnog vrtloga, očekuje se oštar pad temperature od 15 do 20 °C u dva dana. Promjena vremena počinje već danas, kada se visoki tlak uspostavlja iznad Sjevernog Atlantika. Za središnju Europu i Balkan prognozira se obilni snijeg kojeg bi na nekim područjima moglo napadati i više od 50 centimetara. Također, snijega bi moglo biti i u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva, Beneluxa, Njemačke, Francuske, Češke, Slovačke i Poljske. Severe Weather Europe objavio je i graf koji prikazuje oštru promjenu temperature i dugotrajnost hladnog bazena u Zagrebu.

Vremenska situacija, koja se formira u posljednjim danima ožujka, predstavlja klasičan kasnosezonski arktički upad u Europu. Nakon stratosferskog zagrijavanja početkom ovog mjeseca, došlo je do konačnog poremećaja i kolapsa polarnog vrtloga te pomicanja arktičkog zraka. On, potom, donosi produljeno razdoblje dinamičnijeg vremena sa zimskim uvjetima, snijegom i jakim mrazovima.

Polarni vrtlog naziv je za zimsku cirkulaciju nad sjevernom polutkom. Dijeli se na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Polarni vrtlog prolazi kroz oba sloja, ali s različitom snagom, oblikom i utjecajima. Jak polarni vrtlog može zadržati hladniji zrak u polarnim regijama, sprečavajući njegovo kretanje. To obično stvara blaže uvjete za veći dio Sjedinjenih Država, Europe i drugih područja srednje širine. Slabi polarni vrtlog, s druge strane, donosi hladno vrijeme. Sam poremećaj obično nastaje zbog porasta tlaka i temperature u stratosferi, odnosno stratosferskog zagrijavanja. Kada se pak polarni vrtlog poremeti ili uruši, više ne može u potpunosti zadržati hladni zrak te on bježi iz polarnih regija u srednje širine, prenosi Večernji list.

Sredinom ovoga tjedna, točnije nakon utorka te kroz srijedu i četvrtak, očekuje se kako će raširene oborine prelaziti iz kiše u snijeg. Naime, sustav povezan s niskim tlakom iznad sjeverne Europe napreduje jugoistočno preko zapadne Europe, donoseći značajan pad temperature. Do srijede hladni val doseže alpsku regiju, a do četvrtka dolazi i do razvoja niskog tlaka preko Italije prema Jadranskom moru. Obilne oborine sudarit će se s arktičkom zračnom masom te pretvoriti u snijeg, a očekuje se kako će nad Balkanom razviti uvjeti mećave.

Kako polarna fronta donosi značajnu hladnoću daleko na jug, snijega bi moglo biti od Ujedinjenog Kraljevstva do Francuske, no značajno više preko središnje Europe, Alpa i Balkana. Lokalno se očekuje 20 do 40 centimetara te značajno više u planinama. Primjerice, dio sjevernih Alpa mogao bi imati 75 do 100 centimetara novog snijega do nedjelje.

Najhladnija zračna masa bit će nad zapadnom Europom u srijedu i četvrtak, s jutarnjim minimumima do -2 °C nad Engleskom, sjevernom Engleskom, Walesom i Irskom. Više hladnoće razvit će se nad Francuskom i Beneluxom u četvrtak, s temperaturama koje padaju na -2 do -6 °C u mnogim regijama. Ta hladnoća trajat će u petak i subotu kada će krenuti slabjeti. Što se tiče središnje Europe, hladne temperature proširit će se preko Njemačke, alpske regije i Češke do četvrtka i petka, s lokalnim jutarnjim minimumima ispod -5 °C. Slični uvjeti vjerojatni su i nad sjevernim Balkanom, s nekoliko stupnjeva ispod nule oba dana. Uvjeti će ostati slični tijekom vikenda, s velikim hladnim bazenom koji stagnira nad Balkanom barem do nedjelje.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu