ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Don Ante Dražina obranio doktorsku dizertaciju na sveučilištu Gregoriana u Rimu
Svećenik Zadarske nadbiskupije don Ante Dražina obranio je u petak, 5. prosinca, na Papinskom sveučilišta Gregoriana u Rimu doktorsku disertaciju iz područja biblijske teologije koja nosi naslov “Aiuto dello Spirito e preghiera, ardente aspettativa e speranza dei credenti. Studio esegetico-teologico di Rm 8,18-30 e Fil 1,18c-26” [Pomoć Duha i molitva, žarko iščekivanje i nada vjernika. Egzegetsko-teološko analiza Rim 8,18–30 i Fil 1,18c–26].

Uz mentora prof. dr. sc. Scotta N. Brodeura, DI, u ispitnom povjerenstvu bili su prof. dr. sc. Juan Manuel Granados Rojas, DI, kao cenzor te prof. dr. sc. Francisco Ramírez Fueyo, DI, kao predsjednik komisije.
Javnoj obrani doktorskog rada nazočili su don Antini roditelji, otac Anđelo i majka Marijana, te braća Marko i Božo. Prisutni su također bili mons. Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, don Tin Vidov, tajnik zadarskoga nadbiskupa, djelatnici Dikasterija za biskupe, te poglavari i kolege iz Papinskog zavoda Germanicum et Hungaricum gdje je don Ante proveo sedam godina za vrijeme svoga studija u Rimu. Nazočni su također bili i zadarski svećenici studenti don Mate Žilić i don Mario Karadakić.

Disertacija slijedi retoričko-literalnu metodu, sinkroničnog karaktera, koja analizira retoričku dispoziciju ulomka. Navedena metoda predstavlja analizu koja daje prednost tekstu, promatrajući ga u njegovoj punoj formaciji. Istraživanje je ograničeno na detaljno proučavanje ulomaka Rim 8,18–30 i Fil 1,18c–26 te njihova teološkog sadržaja. Imenica ἀποκαραδοκία pojavljuje se samo u Fil 1,20 i u Rim 8,19.
Stoga je cilj disertacije bio produbiti istraživanje njezina dvostrukog neposrednog konteksta, u kojima se pojavljuje i riječ „nada“ (ἐλπίς).

Kako bi se živjelo to žarko iščekivanje sve do punine spasenja koje uključuje preobrazbu smrtnog tijela u besmrtno, Bog nam daje teologalnu krepost – nadu. Upravo nada pomaže kršćanima da žive u tom žarkom iščekivanju. Te dvije kreposti idu zajedno, kao što ih nalazimo u oba teksta. Doista, Pavao, pišući za nekoliko godina razlike, snažnije naglašava ulogu nade te, opisujući je na taj način, vidljiva je i promjena njegova stila. Duh Sveti je glavni nositelj u oba teksta; pojavljuje se jednom u Fil 1,18c–26, a čak četiri puta u Rim 8,18–30.
Struktura disertacije je trodijelna i slijedi kronološki redoslijed poslanica: prvi se dio bavi Rim 8,18–30, a drugi Fil 1,18c–26. Treći dio naposljetku nudi usporedbu među odlomcima, naglašavajući zajedničke točke, sličnosti i razlike između njih. I prvi i drugi dio sastoje se svaki od tri poglavlja. Nakon općeg i pojedinačnog uvoda, početno poglavlje prvog i drugog dijela istražuje povijesnu, kulturnu, socioekonomsku i religijsku pozadinu poslanice koja se analizira.
Na isti način, poglavlja II i V donose detaljno čitanje – tzv. „close reading“ – odgovarajućeg teksta. Završna poglavlja prvog i drugog dijela posvećena su teološkim razmatranjima: treće poglavlje razrađuje teološke refleksije o ulomku Rim 8,18–30, a šesto poglavlje o ulomku Fil 1,18c–26.
Disertacija završava trećim i posljednjim dijelom, koji sadrži jedno poglavlje. U njemu je izrađena teološka sinteza dvaju analiziranih tekstova u prva dva dijela, ističući novosti pavlovske teologije prisutne u proučenim tekstovima.

Životopis don Ante Dražine
Don Ante Dražina rođen je 19. lipnja 1991. godine u Zadru. Nakon što je u rodnoj Gorici završio osnovnu školu, pohađa Klasičnu gimnaziju Ivana Pavla II. u Zadru i Nadbiskupsko sjemenište „Zmajević“.
Kao svećenički kandidat Zadarske nadbiskupije studirao je na Teologiji u Rijeci i boravio u Bogoslovnom sjemeništu Ivan Pavao II. u Rijeci. Od 2012. poslan je na Papinsko sveučilište „Gregoriana“ u Rim gdje boravi u Papinskom zavodu „Germanicum et Hungaricum“. Na istom sveučilištu je i diplomirao 2015. godine, nakon čega je zaređen za đakona.
Od početka školske godine 2015./16. vrši službu prefekta u Nadbiskupskom sjemeništu „Zmajević“ u Zadru i vjeroučitelja u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II. Zaređen je za svećenika 25. lipnja 2016. u katedrali sv. Stošije.

Od početka 2016. godine imenovan je v.d. rektora istog sjemeništa. Godine 2017. poslan je na postdiplomski studij Biblijske teologije na Papinsko sveučilište Gregoriana u Rimu na kojem postiže licencijat 2020. godine, nakon čega odmah nastavlja doktorat na navedenom studiju.
Godine 2021. privremeno je bio župni upravitelj župe sv. Stošije u Biogradu, a potom je imenovan ravnateljem Nadbiskupskog sjemeništa „Zmajević“ u Zadru. Također, istovremeno vrši službu povjerenika za duhovna zvanja i ministrante te bogoslove Zadarske nadbiskupije, te je asistent na Katedri biblijske teologije Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru.
U 2023. godini privremeno je imenovan upraviteljem župe Bibinje, a onda i ravnateljem Klasične gimnazije Ivana Pavla II. s pravom javnosti. U rujnu 2025. odlazi na službu u Dikasterij za biskupe pri Svetoj Stolici.
Foto: Privatna arhiva A. Dražine
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





