Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Dan pomoraca proslavljen misom u katedrali sv. Stošije i molitvom za pokojne pomorce

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Dan pomoraca i ribara u Zadarskoj nadbiskupiji proslavljen je svečanim misnim slavljem na blagdan sv. Nikole, u subotu, 6. prosinca, koje je u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

U misi su sudjelovali pomorci, ribari, njihove obitelji te djelatnici u različitim pomorskim službama i institucijama u društvu.

Pred prostranstvima mora čovjek se osobito povjerava Božjoj ruci i obraća za pomoć sv. Nikoli, rekao je nadbiskup i potaknuo da misa bude zahvala za prijeđene plovne putove, molitva za sigurnu plovidbu i povjerenje u zagovor sv. Nikole koji svjedoči da Božja dobrota uvijek pronalazi put do nas.

Pomorci žive između odlazaka i povrataka, između nemira valova i čežnje za domom, rekao je mons. Zgrablić, dodavši da blagdan sv. Nikole podsjeća na sve koji rade daleko od očiju javnosti, često u tišini noći i ranim zorama.

Potaknuo je na molitvu da Gospodin pomorcima i ribarima udijeli snagu za dugotrajne plovidbe, razboritost u izazovnim trenucima i mirnu savjest koja se pouzdaje u Boga.

„U molitvi se sjećamo i njihovih obitelji, supruga, djece i roditelja koji nose teret razdvojenosti, nadajući se i moleći za sretan povratak. Koliko je vjere potrebno da se isprati onoga koga se voli na dugo putovanje; koliko povjerenja u Boga zahtijeva svaka plovidba; koliko strpljivosti traži svaka neizvjesnost! Upravo u tome prepoznajemo ljepotu njihovog poziva i žrtve.

Molimo da njihov rad bude blagoslovljen i siguran; da njihova obitelj osjeti radost zajedništva kad se vrate i da svi budemo osjetljiviji na potrebe onih koji se ne vide, ali puno doprinose našem životu“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Osobito se sjetio stradalih i preminulih pomoraca. „Pozvani smo u molitvi, u jedinstvu srca i duha, sjetiti se svih koji su život završili na morima svijeta. Prisjetimo se stradalih pomoraca, ribara i svih ljudi koje je more prigrlilo u trenutku pogibelji. Molimo za sve koji su izgubili život u nesrećama u našim lukama i brodogradilištima. Molimo Gospodina da ih primi u svoje kraljevstvo ljubavi i mira, te da utješi njihove obitelji“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Za vrijeme mise u prezbiteriju je bila izložena relikvija sv. Nikole – sveta mana, tekućina koja se tijekom godine skuplja na relikviji sv. Nikole u Bariju, a potom se sabire i čuva kao znak Božje blizine i milosti.

Mana sv. Nikole podsjeća da Bog i danas djeluje stvarno – poput kapljica koje se neprimjetno skupljaju, a nose utjehu i ohrabrenje. Sv. Nikola je bio izvor dobrote, sigurnosti i povjerenja za ljude te nas i njegova relikvija poziva da prepoznamo kako Božja milost neprestano izvire u našim životima, tjelesno, duhovno ili životno“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da je mana sv. Nikole slika Božje vjernosti. Ta relikvija je znak da svetac koji je štitio mornare u prošlosti i danas bdije nad njima i njihovim obiteljima.

Sv. Nikola biskup je svojom samozatajnošću, dobrotom i spremnošću na žrtvu postao uzor kršćanske ljubavi. Brinuo je za siromašne, bio osjetljiv za ljude na rubu egzistencije, čudesno je intervenirao u korist pomoraca u pogibelji. Sv. Nikola je, poput Kristovih učenika, besplatno primio i besplatno davao. Njegova dobrota bila je snažna, plodonosna i evanđeoska, poručio je nadbiskup, istaknuvši da nas sv. Nikola uči kako je „kršćanstvo uvijek konkretno: ono vidi potrebu i odgovara na nju, gleda koje dobro još može učiniti; ono se ne plaši prijeći granice svojih mogućnosti, jer zna da je Bog onaj koji daje snagu“.

Razmatrajući navješteno Evanđelje u kojem Isus  neumorno obilazi gradove, donosi Radosnu vijest i liječi svaku bolest i nemoć, nadbiskup je rekao da to otkriva dubinu Božje blizine: „Bog ne promatra čovjeka izdaleka, ne ostaje u sigurnoj udaljenosti, nego hoda po našim prašnjavim putovima života, plovi po našim uzburkanim morima, ulazi u napore naših dana, u strahove koji se nakupe kao olujni oblaci. Isus se približava i vidi terete srca, neizrečene brige, skrovite rane“, ohrabrio je mons. Zgrablić, istaknuvši da riječ evanđeliste Mateja: „Sažali se nad mnoštvom jer bijahu izmučeni i ophrvani kao ovce bez pastira“, pokazuje kako Bog ne ostaje ravnodušan prema čovjeku.

„Isusova prva reakcija nije poučavanje, nego suosjećanje; njegova blizina nije zapovijed, nego dodir srca. Iz tog milosrđa rađa se poziv učenicima da budu radnici u žetvi u kojoj ima mnogo plodova, ali malo radnika. Kao da im Isus želi reći: pogledajte kako je svijet gladan smisla, blizine; ne čekajte da netko drugi učini prvi korak, nego vi izlazite ususret onima koji vas trebaju“, potaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da taj poziv Isus upućuje svakome od nas.

I u našem svijetu ljudi nose terete osamljenosti, izgubljenosti, nemira, tjeskobe. I danas se traže pastiri koji će ljude voditi k Bogu, čije će srce imati Kristov ritam milosrđa, rekao je predvoditelj slavlja.

„Kad poziva Dvanaestoricu i daje im vlast nad nečistim dusima, da liječe  bolest, Isus ih osposobljava da nastave njegovo djelo. On ih šalje bez materijalnih sigurnosti, ugovora i osiguranja – jedino s povjerenjem u Božju providnost i s poslanjem da naviještaju dolazak Kraljevstva.

Njihova snaga ne izvire iz njih samih, nego iz Gospodina koji ih šalje; baš kao što ni ribar ne uspijeva snagom svojih mreža, niti pomorac samo vještinom upravljanja brodom, nego ovise o Božjim darovima razuma i razboritosti koje osoba posjeduje; ovisi o vjetru, strujama i Božjoj ruci koja nad svime bdije“, rekao je nadbiskup.

Osobito pomorci i ribari znaju „što znači biti izložen snazi prirode koja nadilazi čovjeka, biti udaljen od doma, ovisiti o tehnologiji, suočiti se s tišinom i samoćom koja čovjeku otkriva istinu o sebi, ali i s olujama koje ga uče kako krhkost nije samo slabost, nego i podsjetnik da je Bog jedina sigurna luka. Mnogi pomorci, možda i bez velikih riječi, žive evanđelje strpljivosti, vjernosti i ustrajne nade“, poručio je mons. Zgrablić.

„Isusove riječi „Približilo se kraljevstvo nebesko“ ne govore o udaljenoj budućnosti, nego o Božjoj blizini koja se već sada želi očitovati kroz nas. Kraljevstvo Božje približava se kad molimo za one koji plove; kad poštujemo i čuvamo more i prirodu; kad cijenimo rad onih koji ga poznaju bolje nego mi; kad pružamo ohrabrenje onima koji se bore s valovima vlastitog života; kad živimo s pouzdanjem da nismo sami, kad se usuđujemo vjerovati u nevidljivu, ali stvarnu Božju zaštitu“, istaknuo je nadbiskup Zgrablić.

Zahvalio je svima koji „pastoralnim zauzimanjem podržavaju i duhovno prate pomorce, ribare i sve koji žive od mora“ i Povjerenstvu za pomorce, ribare i turiste Zadarske nadbiskupije s predstojnikom don Markom Vujasinom koje je organiziralo taj molitveni susret.

Zamolio je zagovor sv. Nikole, da „budemo radnici Božje dobrote, pastiri koji se zauzimaju za sve što je Božje. Neka nas Dobri Pastir izmučenih i iscrpljenih, po zagovoru sv. Nikole, vodi kao svjetionik koji nikada ne gasi svoje svjetlo, da bismo doplovili u luku njegovog vječnog mira“, poručio je nadbiskup Zgrablić. Puk je blagoslovio s relikvijom sv. Nikole koja je iz Nikolinog svetišta u Bariju darovana župi Crno, a za tu je misu bila izložena u katedrali.

Nakon mise, u zajedništvu vjernika, mons. Zgrablić predvodio je molitvu odrješenja za pokojne pomorce i ribare na obali u luci na Poluotoku u Zadru, a don Marko Vujasin je u spomen na njih bacio vijenac u more.

Potom je nadbiskup blagoslovio brodove u pristaništu u luci, preporučivši u molitvi blagoslovljenu plovidbu svih brodova, plovila i zaštitu ljudi na moru.

I.G.

Foto: Ines Grbić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

ARBANASI KAO INSPIRACIJA / Nova izložba u Gradskoj loži

Objavljeno

-

By

Nilo Karuc, Rujan na Kolovarama,1998

Narodni muzej Zadar poziva na otvorenje izložbe Arbanasi kao inspiracija,  u subotu, 2. svibnja 2026. u 20 sati u Gradskoj loži

Tri zadarska umjetnika Nilo Karuc, Adam Marušić i Mirko Marušić na ovoj su izložbi  postavljeni zajednički kako bi kroz likovnu formu progovorili o nasljeđu zadarskih Arbanasa s kojima ih veže zajedničko porijeklo kao i prostor življenja i rada. Arbanasi, kao specifična mikrosredina koja njeguje slojevitu memoriju, identitet i migracijsko nasljeđe te  smještaj zajednice na pitoresknom dijelu grada tik uz more, zasigurno je utjecala na oblikovanje njihovih senzibiliteta, no nije ih stilski ni tematski uniformirala ni ograničila. Kroz zajedničku se izložbu autori predstavljaju osobnim narativima i prepoznatljivom umjetničkom poetikom, otvarajući pritom višeslojni dijalog koji proizlazi iz zajedničkog ishodišta.

Izložba je organizirana u sklopu obilježavanja manifestacije 300 godina postojanja zadarskih Arbanasa uz podršku Odbora manifestacije i Grada Zadra.

Izložba se može pogledati do 2. lipnja 2026.

Radno vrijeme Gradske lože: utorak-subota 10.00-20.00

Adam Marusic, Zuta gravitacija, 2024.
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE: Izv. prof. dr. sc. Arta Dodaj dobitnica Godišnje nagrade za znanost 

Objavljeno

-

By

Izv. prof. dr. sc. Arta Dodaj s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru dobitnica je Godišnje nagrade za znanost za područje društvenih znanosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za 2024. godinu.

U referentnoj godini izv. prof. dr. sc. Arta Dodaj ostvarila je više zapaženih rezultata u znanstvenom radu, među kojima se ističe objava čak 11 znanstvenih radova indeksiranih u bazama Web of Science i Scopus, razvrstanih u najviše kvartile. Prema bibliometrijskoj analizi znanstvene produkcije i konceptualne strukture istraživanja o online seksualnoj ucjeni, Arta Dodaj prepoznata je kao jedna od 20 najproduktivnijih znanstvenica u tom području, odnosno kao ključna znanstvenica iz Hrvatske u području istraživanja sekstinga.

Radovi su usmjereni prema istraživanju prirode, odrednica i ishoda sekstinga među mladima, kako u kontekstu normativnog seksualnog ponašanja, tako i u kontekstu rizičnih pojava.

Seksting se definira kao elektroničko ili mobilno slanje, postavljanje, dijeljenje ili prosljeđivanje seksualno eksplicitnih poruka, fotografija i/ili videozapisa. Dosadašnja istraživanja u Hrvatskoj karakterizirali su različiti nedostaci, koje je dr. Dodaj prevladala primjenom različitih do sada nedovoljno ispitanih konceptualnih i teorijskih modela.

Između ostalog, prikupljeni su podaci od više od osam tisuća adolescenata i mladih odraslih iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji omogućuju bolje razumijevanje dugoročnih trendova sekstinga, analizu različitih aspekata ponašanja, iskustava i utjecaja sekstinga na adolescente i mlade odrasle, a istovremeno pružaju reprezentativne uvide važne za validaciju istraživačkih rezultata. Znanstveni radovi provedeni su u okviru znanstveno-istraživačkog projekta „Priroda i odrednice sekstinga među adolescentima i mladima: kroskulturalno istraživanje (SextYouth)”, financiranog od Hrvatske zaklade za znanost, kojemu je dr. Dodaj bila voditeljica.

Rezultati istraživanja potvrđuju značaj brojnih socijalno-kognitivnih odrednica u razumijevanju sekstinga te važnost ne samo znanstvenog istraživanja, nego i društvenog djelovanja kako bi se odgovorilo na izazove koje donosi digitalno okruženje. Također, nalazi naglašavaju važnost obrazovanja koje ne ukazuje samo na negativne, nego i na pozitivne aspekte istraživanja seksualnosti na internetu, istovremeno ističući potencijalne rizike i pružajući informacije o sigurnom korištenju interneta u tom kontekstu.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“NA TRAGU TESLINIH VIZIJA” / Predavanje dr. sc. Nedjeljka Perića, prof. emeritusa u Matici hrvatskoj u Zadru

Objavljeno

-

By

Ogranak Matice hrvatske u Zadru i Zajednica tehničke kulture Zadarske županije priređuju predavanje dr. sc. Nedjeljka Perića, prof. emeritusa: „Na tragu Teslinih vizija: od inventivnosti do elektrifikacije i digitalizacije”.

Predavanje će se održati u srijedu 29. travnja, s početkom u 18:30, u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, na  adresi Don Ive Prodana 1.

Nedjeljko Perić, hrvatski inženjer elektrotehnike, diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu 1973., gdje je doktorirao 1989. Nakon diplome radio je u Elektrotehničkom institutu Rade Končar u Zagrebu. Od 1993. radi na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, gdje je redoviti profesor (od 1997.), predstojnik Zavoda za automatiku i procesno računarstvo (1996. – 1998. i 2000. – 2004.), prodekan (1998. – 2000) te dekan Fakulteta (2010. – 2014.); od 2020. profesor emeritus. Bavi se automatizacijom postrojenja i procesa.  Znanstveni i profesionalni rad profesora Perića, dulji od 50 godina, odvijao se u okviru domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata u kojima je djelovao kao voditelj, koordinator i istraživač.

Profesor Perić energično se zalagao za popularizaciju i promidžbu znanosti i struke u medijima, stručnoj javnosti, među studentima i kroz znanstvene i stručne udruge, a na dobrobit znanosti i gospodarstva. Bio je osnivač, predsjednik i član većeg broja domaćih strukovnih udruga (KoREMA, Energy Platform Living Lab, Hrvatska udruge za razvoj i primjenu vodikovih gorivih članaka…). Redoviti je član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ) od 1998., predsjednik Odbora za suradnju s gospodarstvo i regionalnu suradnju HATZ-a (od 2013.) te predsjednik Gospodarskog vijeća HATZ-a (od 2018.). Dao je veliki doprinos očuvanju i međunarodnoj prepoznatljivosti domaćeg znanstveno-stručnog časopisa Automatika. Bio je predsjednik ili član većeg broja organizacijskih i programskih odbora domaćih i međunarodnih skupova (preko 40) te urednik nekoliko zbornika radova. Dobio je brojna priznanja, plakete i nagrade za svoj rad, kao što su: Srebrna plaketa „Josip Lončar” FER-a za doktorsku disertaciju (1989.); Prva nagrada SOUR-a „Rade Končar” za znanstveno-stručni rad (1989.); Zlatna plaketa „INOVA ’93” za iznimno vrijedno tehnološko unaprjeđenje; Zlatna plaketa „Josip Lončar” FER-a za svekoliko unaprjeđenje nastave, znanstveno-istraživačkog rada i organiziranja fakulteta – najznačajnija nagrada FER-a (2005.); Godišnja državna nagrada za znanost (2007.); Nagrada “Fran Bošnjaković” Sveučilišta u Zagrebu (2009.); Nagrada „Nikola Tesla” Hrvatske sekcije IEEE (2013.); Nagrada za životno djelo „Moć znanja” HATZ-a (2018.).

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu