ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Dan pomoraca proslavljen misom u katedrali sv. Stošije i molitvom za pokojne pomorce
Dan pomoraca i ribara u Zadarskoj nadbiskupiji proslavljen je svečanim misnim slavljem na blagdan sv. Nikole, u subotu, 6. prosinca, koje je u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

U misi su sudjelovali pomorci, ribari, njihove obitelji te djelatnici u različitim pomorskim službama i institucijama u društvu.
Pred prostranstvima mora čovjek se osobito povjerava Božjoj ruci i obraća za pomoć sv. Nikoli, rekao je nadbiskup i potaknuo da misa bude zahvala za prijeđene plovne putove, molitva za sigurnu plovidbu i povjerenje u zagovor sv. Nikole koji svjedoči da Božja dobrota uvijek pronalazi put do nas.
Pomorci žive između odlazaka i povrataka, između nemira valova i čežnje za domom, rekao je mons. Zgrablić, dodavši da blagdan sv. Nikole podsjeća na sve koji rade daleko od očiju javnosti, često u tišini noći i ranim zorama.
Potaknuo je na molitvu da Gospodin pomorcima i ribarima udijeli snagu za dugotrajne plovidbe, razboritost u izazovnim trenucima i mirnu savjest koja se pouzdaje u Boga.

„U molitvi se sjećamo i njihovih obitelji, supruga, djece i roditelja koji nose teret razdvojenosti, nadajući se i moleći za sretan povratak. Koliko je vjere potrebno da se isprati onoga koga se voli na dugo putovanje; koliko povjerenja u Boga zahtijeva svaka plovidba; koliko strpljivosti traži svaka neizvjesnost! Upravo u tome prepoznajemo ljepotu njihovog poziva i žrtve.
Molimo da njihov rad bude blagoslovljen i siguran; da njihova obitelj osjeti radost zajedništva kad se vrate i da svi budemo osjetljiviji na potrebe onih koji se ne vide, ali puno doprinose našem životu“, potaknuo je mons. Zgrablić.
Osobito se sjetio stradalih i preminulih pomoraca. „Pozvani smo u molitvi, u jedinstvu srca i duha, sjetiti se svih koji su život završili na morima svijeta. Prisjetimo se stradalih pomoraca, ribara i svih ljudi koje je more prigrlilo u trenutku pogibelji. Molimo za sve koji su izgubili život u nesrećama u našim lukama i brodogradilištima. Molimo Gospodina da ih primi u svoje kraljevstvo ljubavi i mira, te da utješi njihove obitelji“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Za vrijeme mise u prezbiteriju je bila izložena relikvija sv. Nikole – sveta mana, tekućina koja se tijekom godine skuplja na relikviji sv. Nikole u Bariju, a potom se sabire i čuva kao znak Božje blizine i milosti.
„Mana sv. Nikole podsjeća da Bog i danas djeluje stvarno – poput kapljica koje se neprimjetno skupljaju, a nose utjehu i ohrabrenje. Sv. Nikola je bio izvor dobrote, sigurnosti i povjerenja za ljude te nas i njegova relikvija poziva da prepoznamo kako Božja milost neprestano izvire u našim životima, tjelesno, duhovno ili životno“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da je mana sv. Nikole slika Božje vjernosti. Ta relikvija je znak da svetac koji je štitio mornare u prošlosti i danas bdije nad njima i njihovim obiteljima.

Sv. Nikola biskup je svojom samozatajnošću, dobrotom i spremnošću na žrtvu postao uzor kršćanske ljubavi. Brinuo je za siromašne, bio osjetljiv za ljude na rubu egzistencije, čudesno je intervenirao u korist pomoraca u pogibelji. Sv. Nikola je, poput Kristovih učenika, besplatno primio i besplatno davao. Njegova dobrota bila je snažna, plodonosna i evanđeoska, poručio je nadbiskup, istaknuvši da nas sv. Nikola uči kako je „kršćanstvo uvijek konkretno: ono vidi potrebu i odgovara na nju, gleda koje dobro još može učiniti; ono se ne plaši prijeći granice svojih mogućnosti, jer zna da je Bog onaj koji daje snagu“.

Razmatrajući navješteno Evanđelje u kojem Isus neumorno obilazi gradove, donosi Radosnu vijest i liječi svaku bolest i nemoć, nadbiskup je rekao da to otkriva dubinu Božje blizine: „Bog ne promatra čovjeka izdaleka, ne ostaje u sigurnoj udaljenosti, nego hoda po našim prašnjavim putovima života, plovi po našim uzburkanim morima, ulazi u napore naših dana, u strahove koji se nakupe kao olujni oblaci. Isus se približava i vidi terete srca, neizrečene brige, skrovite rane“, ohrabrio je mons. Zgrablić, istaknuvši da riječ evanđeliste Mateja: „Sažali se nad mnoštvom jer bijahu izmučeni i ophrvani kao ovce bez pastira“, pokazuje kako Bog ne ostaje ravnodušan prema čovjeku.
„Isusova prva reakcija nije poučavanje, nego suosjećanje; njegova blizina nije zapovijed, nego dodir srca. Iz tog milosrđa rađa se poziv učenicima da budu radnici u žetvi u kojoj ima mnogo plodova, ali malo radnika. Kao da im Isus želi reći: pogledajte kako je svijet gladan smisla, blizine; ne čekajte da netko drugi učini prvi korak, nego vi izlazite ususret onima koji vas trebaju“, potaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da taj poziv Isus upućuje svakome od nas.

I u našem svijetu ljudi nose terete osamljenosti, izgubljenosti, nemira, tjeskobe. I danas se traže pastiri koji će ljude voditi k Bogu, čije će srce imati Kristov ritam milosrđa, rekao je predvoditelj slavlja.
„Kad poziva Dvanaestoricu i daje im vlast nad nečistim dusima, da liječe bolest, Isus ih osposobljava da nastave njegovo djelo. On ih šalje bez materijalnih sigurnosti, ugovora i osiguranja – jedino s povjerenjem u Božju providnost i s poslanjem da naviještaju dolazak Kraljevstva.
Njihova snaga ne izvire iz njih samih, nego iz Gospodina koji ih šalje; baš kao što ni ribar ne uspijeva snagom svojih mreža, niti pomorac samo vještinom upravljanja brodom, nego ovise o Božjim darovima razuma i razboritosti koje osoba posjeduje; ovisi o vjetru, strujama i Božjoj ruci koja nad svime bdije“, rekao je nadbiskup.

Osobito pomorci i ribari znaju „što znači biti izložen snazi prirode koja nadilazi čovjeka, biti udaljen od doma, ovisiti o tehnologiji, suočiti se s tišinom i samoćom koja čovjeku otkriva istinu o sebi, ali i s olujama koje ga uče kako krhkost nije samo slabost, nego i podsjetnik da je Bog jedina sigurna luka. Mnogi pomorci, možda i bez velikih riječi, žive evanđelje strpljivosti, vjernosti i ustrajne nade“, poručio je mons. Zgrablić.
„Isusove riječi „Približilo se kraljevstvo nebesko“ ne govore o udaljenoj budućnosti, nego o Božjoj blizini koja se već sada želi očitovati kroz nas. Kraljevstvo Božje približava se kad molimo za one koji plove; kad poštujemo i čuvamo more i prirodu; kad cijenimo rad onih koji ga poznaju bolje nego mi; kad pružamo ohrabrenje onima koji se bore s valovima vlastitog života; kad živimo s pouzdanjem da nismo sami, kad se usuđujemo vjerovati u nevidljivu, ali stvarnu Božju zaštitu“, istaknuo je nadbiskup Zgrablić.

Zahvalio je svima koji „pastoralnim zauzimanjem podržavaju i duhovno prate pomorce, ribare i sve koji žive od mora“ i Povjerenstvu za pomorce, ribare i turiste Zadarske nadbiskupije s predstojnikom don Markom Vujasinom koje je organiziralo taj molitveni susret.
Zamolio je zagovor sv. Nikole, da „budemo radnici Božje dobrote, pastiri koji se zauzimaju za sve što je Božje. Neka nas Dobri Pastir izmučenih i iscrpljenih, po zagovoru sv. Nikole, vodi kao svjetionik koji nikada ne gasi svoje svjetlo, da bismo doplovili u luku njegovog vječnog mira“, poručio je nadbiskup Zgrablić. Puk je blagoslovio s relikvijom sv. Nikole koja je iz Nikolinog svetišta u Bariju darovana župi Crno, a za tu je misu bila izložena u katedrali.

Nakon mise, u zajedništvu vjernika, mons. Zgrablić predvodio je molitvu odrješenja za pokojne pomorce i ribare na obali u luci na Poluotoku u Zadru, a don Marko Vujasin je u spomen na njih bacio vijenac u more.
Potom je nadbiskup blagoslovio brodove u pristaništu u luci, preporučivši u molitvi blagoslovljenu plovidbu svih brodova, plovila i zaštitu ljudi na moru.
I.G.
Foto: Ines Grbić




ZADAR / ŽUPANIJA
UZ 33. OBLJETNICU “MASLENICE” / Poziv građanima da dođu po zastavu u Gradsku upravu
Povodom 33. obljetnice VRO Maslenica ’93. Grad Zadar poziva građane da dođu po zastavu u Gradsku upravu
Zastave će se moći preuzeti danas, od 13 do 15 sati, u predvorju Gradske uprave na Narodnom trgu. Grad Zadar podijelit će građanima oko 500 zastava, a zastave će se dijeliti i sutra u jutarnjim satima.
Gradonačelnik Šime Erlić pozvao je građane da prigodno istaknu zastave RH i na taj način doprinesu obilježavanju jedne od ključnih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i policije u Domovinskom ratu.
– Vojno-redarstvena operacija Maslenica, u kojoj su oslobođena brojna naselja u zadarskom zaleđu, imala je presudan utjecaj na Zadar, smanjila neposredni agresorski pritisak na grad, osigurala vitalnu infrastrukturu i omogućila ponovno povezivanje sjeverne i južne Hrvatske. Obećali smo da ćemo građanima dijeliti zastave uoči svake važne obljetnice za Zadar i Hrvatsku i tko god želi može doći po svoju zastavu, kazao je Erlić te još jednom zahvalio hrvatskim braniteljima na žrtvi i hrabrosti u Domovinskom ratu.
ZADAR / ŽUPANIJA
„LUX IN VITRO“ / Premijera kratkog dokumentarnog filma “Staklene svjetiljke kroz vrijeme” u Muzeju antičkog stakla
Krajem listopada 2025. godine u Muzeju antičkog stakla u Zadru završen je projekt snimanja kratkog dokumentarnog filma naslova „LUX IN VITRO – Staklene svjetiljke kroz vrijeme“ kojega su osmislili te uz pomoć suradnika realizirali muzejski savjetnici dr. sc. Vedrana Jović Gazić i dr. sc. Berislav Štefanac.
Riječ je o kratkom (14′) filmu u kojem se kombiniraju eksperimentalni i dokumentarni elementi na temu primjene staklenih svjetiljki u prošlosti, njihove izrade, vrijednosti, važnosti i značenja u svakodnevnom životu.
Ideja o snimanju filma proistekla je iz višegodišnje znanstvene zaokupljenosti autora temom rasvjete i osvjetljivanja prostora u prošlosti, poglavito staklenim rasvjetnim tijelima. Svoje rezultate istraživanja tipologije i izrade staklenih svjetiljki prikazali su još 2018. godine projektom izložbe Staklene svjetiljke kroz vrijeme – staklene svjetiljke u Hrvatskoj od 1. do 19. stoljeća koja je tada prvi put predstavljena u Muzeju antičkog stakla u Zadru, a do danas je imala tri važna gostovanja, uz posljednje, četvrto još uvijek aktualno gostovanje u Dubrovačkim muzejima.
Snimanje filma provodilo se u nekoliko faza, u razdoblju od veljače 2025. g. do rujna 2025. g., a osim unutarnjih prostorija zgrade Muzeja antičkog stakla, obuhvaćene su i vanjske lokacije u gradu. Posebni efekti osvjetljivanja staklenim svjetiljkama postignuti su snimanjem u izvornim sakralnim prostorima crkve sv. Lovre i klaustra samostana sv. Frane, što je rezultiralo zanimljivim spojem povijesno-arheološke muzejske građe i sakralne arhitektonske baštine Zadra, u zajedničkoj temi osvjetljivanja životnog prostora u prošlosti.
Snimanje i post-produkcijsku obradu potpisuje VMC PRODUKCIJA iz Zadra, a projekt je u cijelosti financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Premijera filma zakazana je za 30. 01. 2026. godine (20,00h) u Muzeju antičkog stakla kao dio programa manifestacije Noći muzeja 2026.
ZADAR / ŽUPANIJA
POČAST JUNACIMA U BIJELIM KUTAMA / Znanstveno-stručni skup u Zadru: Sanitet u VRO Maslenica – herojstvo bez uzmaka
ZADAR, siječanj 2026. – Povodom obilježavanja 33. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica, u Zadru će se 21. siječnja 2026. godine održati znanstveno-stručni skup pod nazivom „Sanitet u VRO Maslenica (Gusar)“. Skup će se održati u Koncertnoj dvorani Kneževe palače, s početkom u 15:00 sati.
Ovaj značajan skup zajednički organiziraju braniteljske udruge proizašle iz Domovinskog rata, predvođene Udrugom hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.-91. (Podružnica Zadar), Udrugom ratnih veterana 7. domobranske pukovnije Zadar, Udrugom „Žene u Domovinskom ratu“ Zadar u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata i Hrvatskim liječničkim zborom Podružnica Zadar.
Povijesna istina i svjedočanstva s prve crte Cilj skupa je znanstveno valorizirati ulogu saniteta koji je u presudnim trenucima operacije Maslenica osiguravao opstanak i moral hrvatskih branitelja. Program je podijeljen u tri ključna dijela:
- Znanstveni dio: Analiza organizacije saniteta na Velebitskoj i zadarskoj bojišnici te raščlamba gubitaka i razotkrivanje manipulacija brojem žrtava.
- Stručna i ljudska dimenzija: Stvarna svjedočanstva liječnika, medicinskih sestara i tehničara koji su, riskirajući vlastite živote, pružali pomoć na samoj bojišnici.
- Suvremeni kontekst: Rasprava o utjecaju ratnog nasilja na nasljeđe i spremnosti na današnje sigurnosne izazove.
„Sanitet nije bio samo logistička potpora; to su bili ljudi koji su u zadarskom zaleđu ‘ispred tenka’ i u snijegu Velebita čuvali nadu i vjeru u pobjedu. Ovim skupom želimo osigurati da njihova žrtva i stručni doprinos ostanu trajno zabilježeni u hrvatskoj povijesti,“ poručuju organizatori.
Baština zadarskog zdravstva U svečanom dijelu programa, predavačima će biti uručeni posebni darovi – preslici diplome Julija Pinija, prvog promoviranog liječnika u Zadru i Hrvatskoj iz 1811. godine, čime se simbolično povezuje višestoljetna tradicija zadarske medicine s pobjedničkim sanitetom iz Domovinskog rata.
Pozivaju se svi zainteresirani građani i sudionici operacije da svojom nazočnošću uveličaju ovaj jubilej i odaju počast junacima u bijelim kutama.
-
magazin4 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije(NE)RADNI DAN / Evo gdje u spizu ove nedjelje…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeUZ DAN GRADA BIOGRADA / Ministar Šipić na otvorenju novog vrtića: “Demografska obnova počinje u obitelji i lokalnoj zajednici”
-
magazin4 dana prijeHoroskop za 17. siječnja 2026.






