Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Virski ribar Šime Dabičić iz mora u Kanalu Nove Povljane izvadio goluba ćukana, riblju grdosiju od 40 kilograma!

Objavljeno

-

– Jedva sam je izvukao, a kada sam ribu napokon podignuo i položio na kaić, mislio sam da će kaić potonuti od njezine veličine i težine. Nikad veću ribu nisam uhvatio, a nije ni moj otac koji ribari cijeli život – prepričava dvadeset i šestogodišnji virski ribar Šime Dabičić svoj jutrošnji ulov u Kanalu Nove Povljane. U njegovu ribarsku mrežu uhvatio se golub ćukan, grdosija teška ravnih 40 kilograma koja nije baš čest gostu u ovom dijelu Jadrana. Ćukan, kažu znalci, više voli toplija i tropska mora, ali zna ga se zateći u južnom Jadranu. Ovaj u mreži virskog ribara možda je dolutao sjevernije, ili jednostavno nije imao sreće. Imali su je zato Dabičići.

Šime je s majkom Mirom Dabičić na njihovom kaiću Kušter 15 naziva „Pokora“ oko osam ujutro izašao na vjetrovito i nemirno more, a oko osam i pol, kada je izvlačio dvjestotinjak metara ribarske mreže, zapazio je nešto svijetlo i golemo.

– Primijetio sam na pola mreže nešto što se bjelilo. Izgledalo je veliko i teško, a kada sam to rekao materi, rekla mi je da mi je „teško u glavi“ – uz osmijeh kaže Šime. Ipak, ulov je bio pravi, kapitalac i zaista težak. Nikad većeg ili težeg, koliko nam je poznato, nije bilo u Viru zadnjih tridesetak godina. Najvećeg ćukana na Jadranu u posljednjih petnaest-dvadeset godina uhvatili su hvarski ribari iz Jelse, a taj je ćukan imao 42 kilograma. Šimin ulovljen na punti virskog naselja Bobovik „slabiji“ je tek za umjetnički dojam.

– Uglavnom hvatam manje ribe, jednom sam uhvatio hobotnicu od sedam kilograma, ali nikad ovoliku ribu – dodaje virski ribar čiji je otac Branko Dabičić, umirovljeni profesionalni virski ribar, vidio većeg ćukana, ali ga nije uspio izvaditi. Njihov ribarski biznis posljednjih šest-sedam godina vodi Šime, no tranširanje je ipak odradio iskusniji Branko. A kada se ćukan razrezao u svakom od peraja ili krila bilo je više od osam kilograma, oko dvadeset u ostatku trupa te još tri-četiri u manjim komadima.

– Ima oko dvadeset kilograma mesa za spremanje koje ćemo podijeliti prijateljima, a nešto ćemo i sami napraviti. Ostatak će dobiti galebovi – ukazuje Branko na sretan kraj ove virske priče. Sretan za ljude i ptice, ali ne i za ribe.       

MORSKI SAMAC S BIČEM

Golub ćukan u ekstremnim slučajevima može narasti do 250 centimetara i dosegnuti osamdesetak kilograma težine, no uglavnom se love primjerci do deset, najviše petnaest kilograma. Tijelo ćukana je spljošteno s izduljenim bočnim perajama koja podsjećaju na krila, a ima izduljenu i ravnu njušku koja izgleda poput pačjeg kljuna. Svijetlo smeđe je boje s desetak sivo-plavih pruga po leđima. Hrani se školjkašima i rakovima, a uglavnom živi sam, ponekad i s manjim grupama. Rep mu je dugačak i oblika biča, dok se uz sam početak repa u kožnoj ovojnici nalazi velika i dobro razvijena bodlja. Cijenjen je u prehrani, a sprema se na lešo, u brudetu i pohano zadržavajući pritom sočnost.  

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) Svečana promocija časnika HVU „Dr. Franjo Tuđman“ i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva 

Objavljeno

-

By

Na Sveučilištu u Zadru danas je održana svečana promocija polaznika Programa za stjecanje kompetencija nastavnika – časnika Hrvatskoga vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman” i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, koji su ovaj program pohađali i uspješno završili u okviru Specijalizacije za vojne nastavnike letenja, realizirane u suradnji i organizaciji Središta za obuku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva „Rudolf Perešin” i Sveučilišta u Zadru putem Centra „Stjepan Matičević”.

Program je uspješno završilo 58 polaznika, a potvrdnice o završetku programa uručene su im u nazočnosti rektora Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josipa Faričića, prorektorice prof. dr. sc. Lene Mirošević, prorektora prof. dr. sc. Zvjezdana Penezića, dekana Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman” brigadira Gorana Huljeva i zapovjednika Središta za obuku HRZ-a „Rudolf Perešin” brigadira Davora Grena.

– Dobili ste moćan alat, jer je znanje moć, ali s njim i obvezu da znanje ne zadržite samo za sebe nego ga prenosite dalje. Da nema prijenosa znanja, naša ljudska civilizacija danas ne bi bila ovdje gdje jest. U ime novog zapovjednika Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, brigadira Ražova, zahvaljujem svima koji su sudjelovali u ovom projektu skoro već 30 godina. Ovo je osposobljavanje koje smo među prvima prošli brigadir Ražov, brigadir Huljev i ja. Vjerujem da je postavljen čvrst kamen temeljac za nastavak naše suradnje – rekao je brigadir Gren.

Brigadir Huljev rekao je kako sve više mladih ljudi želi postati pilotima, pa je sve više i polaznika koji završavaju program za nastavničke kompetencije, dok je rektor Faričić zahvalio voditeljici Centra „Stjepan Matičević” izv. prof. dr. sc. Daliborki Luketić, a posebno i njezinoj prethodnici i rektorici Sveučilišta u Zadru u dva mandata prof. dr. sc. Dijani Vican, koja je uspostavila suradnju Sveučilišta u Zadru i Hrvatske vojske, kao i svima koji su omogućili da se program provodi na najbolji mogući način.

– Vojska je jamac naše sigurnosti, sila koja u današnjim okolnostima odvraća potencijalnu ugrozu, osigurava da više nikada ne dođemo u situaciju da moramo braniti gole živote naših sugrađana. Ona je, međutim, i snaga koja nam pomaže u mirnodopskim prilikama, posebno pri potresima, poplavama, požarima i drugim ekstremnim situacijama, pa građani s razlogom imaju najviše povjerenja baš u nju. Važno je da hrvatski časnici i dočasnici ne budu samo u poziciji zapovijedati po funkciji koju obnašaju, nego zapovijedati s autoritetom koji ide sa znanjem i drugim kompetencijama. Pritom nije dobro da znanje ostane na enciklopedijskoj razini zbira teorija i činjenica, nego ga je potrebno prenositi mlađim naraštajima i prikladno primjenjivati. To je plemeniti cilj obogaćivanja vašega vojnog obrazovanja nastavničkim kompetencijama – istaknuo je rektor Faričić, nakon čega je uslijedila svečana predaja potvrdnica o završetku programa.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

BROJNI POZIVI IZ SUSJEDNIH ŽUPANIJA / U zadarskoj bolnici novi sustav za automatiziranu analizu sjemene tekućine

Objavljeno

-

By

Na Odjel za laboratorijsku dijagnostiku Opće bolnice Zadar uvodi se suvremeni sustav za automatiziranu analizu sjemene tekućine SCA CASA, kao jedne od osnovnih pretraga u dijagnostici muške plodnosti, ali i dijagnostike različitih uroloških bolesti. Ova analiza mjeri ukupan broj, koncentraciju, pokretljivost, vitalnost i morfologiju spermija.

Novi uređaj omogućuje računalno potpomognutu, standardiziranu analizu u skladu s najnovijim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije.

„Sve smo to dosada provodili – ručno. Taj je postupak složen i oduzima dosta vremena što je ograničavalo broj uzoraka na dva dnevno. Primjenom nove tehnologije znatno će se povećati broj analiza koje se mogu obaviti na dnevnoj bazi. Očekujemo kako će se liste čekanja prepoloviti. To je izuzetno važno jer je muška neplodnost, nažalost, sve češći problem današnjice. Postojao je on oduvijek, no o njemu se danas puno više govori i muškarci sve češće pristupaju ovoj dijagnostici“, kazala je voditeljica Odjela za laboratorijsku dijagnostiku, Irena Užović, spec. med. biokemije.

Za ovu je analizu u zadarskom laboratoriju nužna prethodna narudžba, osobno ili na broj 023/505-228 i tada se dobiju sve potrebne informacije o pripremi za samu pretragu.

Muškarci se javljaju ne samo iz Zadarske, već i iz Ličko-senjske te Šibensko-kninske županije. Uzorak sjemena se daje ili u prostoriji za uzorkovanje na samom Odjelu ili se donosi od kuće, ali u što kraćem roku (najduže 40 minuta) uz održavanje temperature uzorka.

Vrijednost sustava za automatiziranu analizu sjemene tekućine SCA CASA iznosi 81.353,75 eura, a sredstva je osiguralo Ministarstvo zdravstva.

Kako se bilježi rastući broj parova koji se bore s neplodnošću, dugoročan je plan Opće bolnice Zadar osnivanje Centra za potpomognutu oplodnju.

Od 2002. godine se provode postupci homologne unutartjelesne oplodnje (IUI). U posljednjih 5 godina radi se prosječno oko 65 inseminacija godišnje, a broj kontinuirano raste. U 2025.godini do 30. studenog obavljena su čak 83 IUI postupka.

Uvođenjem nove opreme i novih metoda OB Zadar nastavlja s ulaganjima u suvremenu medicinsku dijagnostiku te pokazuje spremnost podizanja sustava na višu razinu.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Više od milijun eura za sedam novih sanitetskih vozila: Zadarska županija ulaže u bržu i sigurniju zdravstvenu skrb

Objavljeno

-

By

Svečanom primopredajom, Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije (ZHMZŽ) dobio je sedam novih vozila namijenjenih za sanitetski prijevoz. Ova značajna investicija izravno će unaprijediti kvalitetu i sigurnost usluge koju Zavod pruža pacijentima.

Primopredaji su nazočili župan Josip Bilaver i ravnateljica Zavoda, Ivana Šimić sa suradnicima. Zavod za hitnu medicinu je zaprimio sedam novih, suvremeno opremljenih sanitetskih vozila. Ukupna vrijednost nabave iznosi 1.049.825,00 eura, a vozila su opremljena po najsuvremenijim propisima i standardima za sanitetski prijevoz.

“Drago mi je da danas svjedočimo isporuci sedam vozila za koje je izdvojeno preko milijun eura. Dakle, riječ je o značajnom ulaganju koje je financirala Zadarska županija. Sljedeće godine očekujemo isporuku još osam dodatnih vozila za hitnu pomoć, što znači ukupno 15 vozila u dvije godine. Kontinuirano ulažemo u zdravstveni sustav i opremu naših ustanova. Cilj nam je osigurati najviše standarde u prijevozu pacijenata, a ova vozila, opremljena po najsuvremenijim propisima, to i jamče,” istaknuo je župan Bilaver.

Župan je najavio daljnju podršku, uključujući i nove izvore financiranja.

“U rebalansu ovogodišnjeg proračuna izdvojeno je 300.000 eura za poboljšanje materijalnog stanja i opremanja djelatnika, ali i opremanja vozila. Osim ulaganja u opremu, nama je jako važno da imamo savjesne i odgovorne djelatnike, a upravo time se možemo pohvaliti i na tome čestitam cjelokupnom rukovodstvu Zavoda i svima koji su sudjelovali u izvrsno odrađenoj sezoni.

Ova ulaganja znače da će zdravstvena sigurnost svih naših građana u budućnosti biti na jednoj vrlo visokoj razini. Nastavit ćemo s podrškom, a od 2027. godine u dogovoru s lokalnim turističkim zajednicama planiramo i podizanje turističke pristojbe, pri čemu će turisti plaćati od 70 centi do 1 eura više po noći, ovisno o mjestu boravka. Ta sredstva planiramo namjenski utrošiti, između ostalog, i za ulaganje u zdravstveni standard — obnovu voznog parka, opremu i ambulante — što će u konačnici značiti sigurnost ne samo turista, nego i svih građana naše županije,” poručio je župan.

Ravnateljica Ivana Šimić istaknula je važnost ulaganja za bolje uvjete djelatnika i pacijenata.

“Zahvaljujem našem osnivaču, Zadarskoj županiji, što prepoznaje važnost kontinuiranog ulaganja u opremanje voznog parka. Osim veće sigurnosti i udobnosti za pacijente, nabavom smo našim djelatnicima osigurali adekvatne uvjete rada, što je preduvjet za kvalitetno pružanje usluge.

Nabavkom ovih vozila, a s obzirom na njihove performanse, uvelike će se olakšati rad našim djelatnicima sanitetskog prijevoza te će se olakšati i prijevoz našim korisnicima. Naime, mi na godišnjoj razini radimo velike kilometraže i obavljamo preko 33.000 sanitetskih prijevoza. Dakle, ovo je jako bitno ulaganje u resurse koji su u skladu s najsuvremenijim specifikacijama i standardima za opremanje ovakvih vrsta vozila u Hrvatskoj,” naglasila je ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije.

Nova vozila odmah će biti stavljena u funkciju, čime će se olakšati dosadašnji rad zadarskog Saniteta te osigurati brža i efikasnija usluga.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu