ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Virski ribar Šime Dabičić iz mora u Kanalu Nove Povljane izvadio goluba ćukana, riblju grdosiju od 40 kilograma!
– Jedva sam je izvukao, a kada sam ribu napokon podignuo i položio na kaić, mislio sam da će kaić potonuti od njezine veličine i težine. Nikad veću ribu nisam uhvatio, a nije ni moj otac koji ribari cijeli život – prepričava dvadeset i šestogodišnji virski ribar Šime Dabičić svoj jutrošnji ulov u Kanalu Nove Povljane. U njegovu ribarsku mrežu uhvatio se golub ćukan, grdosija teška ravnih 40 kilograma koja nije baš čest gostu u ovom dijelu Jadrana. Ćukan, kažu znalci, više voli toplija i tropska mora, ali zna ga se zateći u južnom Jadranu. Ovaj u mreži virskog ribara možda je dolutao sjevernije, ili jednostavno nije imao sreće. Imali su je zato Dabičići.
Šime je s majkom Mirom Dabičić na njihovom kaiću Kušter 15 naziva „Pokora“ oko osam ujutro izašao na vjetrovito i nemirno more, a oko osam i pol, kada je izvlačio dvjestotinjak metara ribarske mreže, zapazio je nešto svijetlo i golemo.
– Primijetio sam na pola mreže nešto što se bjelilo. Izgledalo je veliko i teško, a kada sam to rekao materi, rekla mi je da mi je „teško u glavi“ – uz osmijeh kaže Šime. Ipak, ulov je bio pravi, kapitalac i zaista težak. Nikad većeg ili težeg, koliko nam je poznato, nije bilo u Viru zadnjih tridesetak godina. Najvećeg ćukana na Jadranu u posljednjih petnaest-dvadeset godina uhvatili su hvarski ribari iz Jelse, a taj je ćukan imao 42 kilograma. Šimin ulovljen na punti virskog naselja Bobovik „slabiji“ je tek za umjetnički dojam.
– Uglavnom hvatam manje ribe, jednom sam uhvatio hobotnicu od sedam kilograma, ali nikad ovoliku ribu – dodaje virski ribar čiji je otac Branko Dabičić, umirovljeni profesionalni virski ribar, vidio većeg ćukana, ali ga nije uspio izvaditi. Njihov ribarski biznis posljednjih šest-sedam godina vodi Šime, no tranširanje je ipak odradio iskusniji Branko. A kada se ćukan razrezao u svakom od peraja ili krila bilo je više od osam kilograma, oko dvadeset u ostatku trupa te još tri-četiri u manjim komadima.
– Ima oko dvadeset kilograma mesa za spremanje koje ćemo podijeliti prijateljima, a nešto ćemo i sami napraviti. Ostatak će dobiti galebovi – ukazuje Branko na sretan kraj ove virske priče. Sretan za ljude i ptice, ali ne i za ribe.
MORSKI SAMAC S BIČEM
Golub ćukan u ekstremnim slučajevima može narasti do 250 centimetara i dosegnuti osamdesetak kilograma težine, no uglavnom se love primjerci do deset, najviše petnaest kilograma. Tijelo ćukana je spljošteno s izduljenim bočnim perajama koja podsjećaju na krila, a ima izduljenu i ravnu njušku koja izgleda poput pačjeg kljuna. Svijetlo smeđe je boje s desetak sivo-plavih pruga po leđima. Hrani se školjkašima i rakovima, a uglavnom živi sam, ponekad i s manjim grupama. Rep mu je dugačak i oblika biča, dok se uz sam početak repa u kožnoj ovojnici nalazi velika i dobro razvijena bodlja. Cijenjen je u prehrani, a sprema se na lešo, u brudetu i pohano zadržavajući pritom sočnost.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





