ZADAR / ŽUPANIJA
Program Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA
Muzej antičkog stakla u Zadru već sedamnaestu godinu zaredom sudjeluje u manifestaciji ”Noć Muzeja” koju organizira Hrvatsko muzejsko društvo. I ove godine su pripremili bogat program za sve zainteresirane posjetitelje; uz besplatan ulaz i vrijedne majstore staklopuhače imaju i popust na suvenire i publikacije, izložbe, radionice za djecu i bogatu lutriju te dvije premijere – predstavljanje novog muzejskog časopisa za djecu i premijernu projekciju kratkog dokumentarnog filma. Evo najave:

Zadar dobiva jedinstven časopis za djecu i mlade: predstavljanje Kamenčića u Noći muzeja
U sklopu nacionalne manifestacije Noć muzeja, u petak 30. siječnja 2026. u 19:00 sati, u Muzeju antičkog stakla u Zadru bit će održano predstavljanje prvog broja časopisa KAMENČIĆI, jedinstvenog časopisa o arheologiji, muzejima i kulturnoj baštini za djecu i mlade, prvog takve vrste u Hrvatskoj.
Kamenčići su pionirski muzejski projekt koji na suvremen, razigran i stručno utemeljen način približava najmlađima svijet arheologije, muzejski rad i kulturnu baštinu. Časopis spaja znanost i igru, ilustraciju i pripovijedanje, stvarajući na taj način novi komunikacijski most između muzeja i djece.
Prvi broj Kamenčića donosi bogat i vizualno atraktivan sadržaj: arheološke teme s terena, priče iz muzeja, ilustrirane likove, igre, kvizove i mozgalice. Logično je usmjeren na antičko staklo i baštinu zadarskog područja, a buduća izdanja donijet će nove teme, susrete s brojnim stručnjacima i njihove zanimljive priče o arheološkim istraživanjima i muzejskom radu.
Časopis će predstaviti urednice i autorice koncepta muzejska savjetnica Anamarija Eterović Borzić i kustosica pedagoginja Petra Govorčin te ilustrator Duje Šegvić.
Predstavljanje uključuje upoznavanje s časopisom, nagradnu igru te kreativnu radionicu „Mali urednici Kamenčića”, u kojoj će djeca imati priliku osmisliti vlastite priče, crteže i ideje te se upoznati s procesom nastanka časopisa.
Urednice časopisa i autorice programa su muzejska savjetnica Anamarija Eterović Borzić i kustosica pedagoginja Petra Govorčin.

Nakon toga u 20:00 sati nastavljamo s programom s premijernim prikazivanjem kratkog dokumentarnog filma „LUX IN VITRO – Staklene svjetiljke kroz vrijeme”.
„LUX IN VITRO” projekt kratkog dokumentarnog filma
Krajem listopada 2025. godine u Muzeju antičkog stakla u Zadru završen je projekt snimanja kratkog dokumentarnog filma naslova „LUX IN VITRO – Staklene svjetiljke kroz vrijeme” kojega su osmislili te uz pomoć suradnika realizirali muzejski savjetnici dr. sc. Vedrana Jović Gazić i dr. sc. Berislav Štefanac.
Riječ je o kratkom (14′) filmu u kojem se kombiniraju eksperimentalni i dokumentarni elementi na temu primjene staklenih svjetiljki u prošlosti, njihove izrade, vrijednosti, važnosti i značenja u svakodnevnom životu.
Ideja o snimanju filma proistekla je iz višegodišnje znanstvene zaokupljenosti autora temom rasvjete i osvjetljavanja prostora u prošlosti, poglavito staklenim rasvjetnim tijelima. Svoje rezultate istraživanja tipologije i izrade staklenih svjetiljki prikazali su još 2018. godine projektom izložbe Staklene svjetiljke kroz vrijeme – staklene svjetiljke u Hrvatskoj od 1. do 19. stoljeća koja je tada prvi put predstavljena u Muzeju antičkog stakla u Zadru, a do danas je imala tri važna gostovanja, uz posljednje, četvrto još uvijek aktualno gostovanje u Dubrovačkim muzejima.
Snimanje filma provodilo se u nekoliko faza, u razdoblju od veljače 2025. g. do rujna 2025. g., a osim unutarnjih prostorija zgrade Muzeja antičkog stakla, obuhvaćene su i vanjske lokacije u gradu. Posebni efekti osvjetljavanja staklenim svjetiljkama postignuti su snimanjem u izvornim sakralnim prostorima crkve sv. Lovre i klaustra samostana sv. Frane, što je rezultiralo zanimljivim spojem povijesno-arheološke muzejske građe i sakralne arhitektonske baštine Zadra, u zajedničkoj temi osvjetljivanja životnog prostora u prošlosti.
Snimanje i post-produkcijsku obradu potpisuje VMC PRODUKCIJA iz Zadra, a projekt je u cijelosti financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
I ove godine uz našeg majstora staklopuhača Marka Štefanca imamo gosta staklopuhača Bojana Podhraškog, koji će od 20:00 do 22:00 sata posjetiteljima demonstrirati izradu replika antičkog stakla.
Staklopuhačica Antonija Gospić uz konzervatoricu-restauratoricu Ivanu Matković posjetiteljima će na plameniku demonstrirati izradu perli i minijaturnih bočica od 20:00 do 22:00 sata.
Izložba „MEMENTO MORI”, privremena gostujuća izložba Arheološkog muzeja u Splitu postavljena u prizemlju Muzeja moći će se razgledati od 18:00 do 00:00 sati.
Svi posjetitelji Muzeja antičkog stakla u Zadru i ove godine imaju priliku osvojiti jednu od 10 bogatih nagrada koje se kriju među gratis ulaznicama koje će se dijeliti na ulazu u Muzej.
Sve posjetitelje očekuje popust od 20 % na cjelokupnu ponudu suvenira i publikacija
Ulaz u Muzej je besplatan, a radno vrijeme je od 18:00 do 00:00 sati.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





