Connect with us

Svijet

Pola Europe priprema se za rat, vidi se po brošurama za građane. Neke države objavile su čitave ‘knjižurne’

Objavljeno

-

N1 / screenshots

Proljetos je Europska komisija pozvala građane da pripreme komplet za hitne slučajeve u slučaju kriza ili rata, dovoljan za preživljavanje 72 sata bez ikakve opskrbe.

Mnoge države članice Europske unije već su u proljeće 2022. godine reagirale objavljujući ili revidirajući dotad postojeće brošure i letke s uputstvima za kućanstva u slučaju kriznih stanja. Bilo je to nedugo nakon što je otpočeo rat u Ukrajini koji je posljedično izazvao energetsku krizu u Europi te nakon dugo vremena unio psihozu rata na Stari kontinent.

Nadovezalo se to i na pandemiju covida-19 kada je za vrijeme ‘lockdowna’ građanima preporučeno da imaju kućne zalihe namirnica i potrepština.

Hrvatska objavila dva letka za građane

Proljetošnja strategija koju je predstavila Europska komisija sastoji se od 30 konkretnih akcija koje bi članice EU-a trebale poduzeti radi poboljšanja pripravnosti za potencijalne buduće krize, od prirodnih katastrofa i industrijskih nesreća do kibernetičkih i vojnih napada.

Glavna je preporuka građanima bila (i jest) da za hitne i izvanredne slučajeve kod kuće imaju pripremljen trodnevni ili desetodnevni komplet za preživljavanje u kojemu bi uz hranu, vodu, osnovne higijenske i medicinske potrepštine te priručna sredstva poput baterijske lampe ili otvarača konzervi trebale biti i preslike osobnih dokumenata.

Kod nas je Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a Republike Hrvatske na svojim mrežnim stranicama još ranije objavilo dva letka s uputama za građane. Jedan je naslovljen Komplet za preživljavanje, a drugi Obiteljski plan i mogu se vidjeti OVDJE i OVDJE.

“Države različito pripremljene”

Članice EU-a različito su reagirale na poziv Europske komisije i različito shvatile moguće prijetnje. Štoviše, neke poput Njemačke shvatile su je vrlo ozbiljno, čak dramatično. Pa je, primjerice, njemački Ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama nedavno revidirao svoju brošuru “Priprema za krize i katastrofe” dodavši rečenicu koja kaže da se “čak ni rat više ne čini nemogućim kao što je bio prije nekoliko godina”.

Slične ozbiljne i opširne priručnike za građane objavile su i skandinavske i baltičke zemlje – FinskaPoljska, pa Rumunjska, Češka… Mahom one koje su geografski blizu ili graniče s Rusijom, koja se očito smatra jedinim mogućim protivnikom u slučaju rata.

Proljetos je, nakon objave smjernica Europske komisije, jedan visoki neimenovani dužnosnik EU-a izjavio za Euronews da je “razina pripremljenosti diljem Unije, među državama članicama, vrlo različita” i da se “među državama članicama pripremljenost definitivno shvaća na različite načine”.

Što piše u brošurama?

Zavirili smo u ‘krizne’ priručnike desetak zemalja koje su, očito, najozbiljnije shvatile ‘prijeteću opasnost’ odnosno potrebu za “pripravnošću” (preparedness) koja se značenjski ponajviše odnosi na moguću ratnu prijetnju.

Sadržaj brošura nismo posebno analizirali jer u svima uglavnom piše isto. No iz obima sadržaja i količine informacija, pa čak i samog dizajna tih priručnika, jasno se vidi kolika je u kojoj zemlji razina ‘pripravnosti’ ali i straha od mogućeg rata.

Radi lakšeg razumijevanja, objavljujemo poveznice na engleske verzije svih brošura.

NJEMAČKA

Link na priručnik.

Njemački priručnik za “krize i preživljavanje” ima čak 68 stranica. Uz sve detaljno opisane situacije i savjete građanima za pripravnost u slučaju elementarnih nepogoda i drugih kriza, spominje se i mogući rat.

“U Njemačkoj doživljavamo da krize remete naše uobičajene dnevne rutine. Ekstremni vremenski događaji sve su češći. Kibernetički napadi, dezinformacije ili sabotaže dovode do napada na infrastrukturu, javno mnijenje i solidarnost. Čak se ni rat više ne čini nemogućim kao što je bio prije nekoliko godina”, piše u brošuri.

ŠVEDSKA

Link na priručnik.

Osim popisa namirnica i potrepština koje valja imati u kućanstvu u slučaju izvanrednih situacija, u lani objavljenu švedsku brošuru uvrštene su i tablete joda za slučaj nuklearne nesreće.

“Živimo u neizvjesnim vremenima. Oružani sukobi se trenutno vode u našem kutku svijeta. Terorizam, kibernetički napadi i kampanje dezinformiranja koriste se za potkopavanje i utjecaj na nas. Da bismo se oduprli tim prijetnjama, moramo biti ujedinjeni. Ako Švedska bude napadnuta, svatko mora dati svoj doprinos u obrani njezine neovisnosti – i naše demokracije”, piše u uvodu te brošure otisnute na 32 stranice.

Dvije stranice dalje istaknuta je motivacijska poruka: “Ako Švedska bude napadnuta, nikada se nećemo predati. Svaka drugačija tvrdnja je lažna.”

POLJSKA

Link na priručnik.

“Prijetnje s kojima se Poljska suočava značajno su porasle u posljednjih nekoliko godina. Dezinformacije, kibernetički napadi, hibridne prijetnje, neprijateljsko ometanje i sabotaža koriste se za destabilizaciju zemlje. Rat na našim istočnim granicama također utječe na naš osjećaj sigurnosti”, piše u poljskoj brošuri otisnutoj na 54 stranice.

POLJSKA BROŠURA
gov.pl

FINSKA

Link na priručnik.

Finska je radi uštede svoj priručnik za građane objavila samo u digitalnom obliku. U rubrici “Vojni sukobi i civilna zaštita” među ostalim piše: “Finska je oduvijek bila spremna i za najgoru moguću prijetnju, rat. Pripravnost i održavanje obrane imaju za cilj stvaranje preventivne mjere kako bi se izbjegla vojna prijetnja Finskoj. Neprijateljske strane mogu ugroziti nacionalnu sigurnost širokim rasponom zlonamjernih aktivnosti, čak i bez upotrebe vojne sile. Ova vrsta hibridne akcije ne znači da će situacija kulminirati vojnim sukobom. Intenzivnije situacije također se mogu riješiti.”

FINSKA BROŠURA
suomi.fi

DANSKA

Link na priručnik.

Danski priručnik nije posebno dizajniran i objavljen je na ‘samo’ šest stranica. Ratna prijetnja, odnosno sukob izrijekom s ne spominju. U uvodu piše: “Danska je u osnovi sigurna i zaštićena zemlja. Živimo u jednom od najnaprednijih i najdigitaliziranijih društava na svijetu s dobro razvijenom i integriranom infrastrukturom, što znači da imamo stabilan pristup osnovnim potrepštinama poput struje, vode, grijanja, komunikacija i hrane.”

ESTONIJA

Link na priručnik.

U estonskom priručniku na 52 stranice građane se upozorava na mogući informacijski rat, a ima i poglavlje naslovljeno “Što učiniti kao civil u zoni skoba”.

ESTONIJA BROŠURA
kriis.ee

LATVIJA

Link na priručnik.

U latvijskoj ‘kriznoj’ brošuri za građane na 25 stranica među ostalim stoji dramatično upozorenje. “Ako zemlji zaprijeti vanjski neprijatelj, Kabinet ministara proglasit će izvanredno stanje, a oružane snage zajedno s relevantnim službama poduzet će zaštitne mjere. Latvija će biti zaštićena! Svaka informacija o predaji ili nepružanju otpora je lažna vijest! Zajedno s NATO saveznicima zaštitit ćemo svakoga od vas!”

LITVA

Link na priručnik.

U litvanskoj brošuri “Ako rat i krize dođu što trebam učiniti” na 24 stranice rat se spominje desetak puta u poglavljima “Što učiniti u slučaju krize ili rata” te “Što morate zanti ako bude proglašena mobilizacija”.

LITVA BROŠURA
mppd.lrv.lt

ČEŠKA

Link na priručnik.

U češkoj kriznoj brošuri naslovljenoj “72 sata – Kako se pripremiti za krizne situacije i zajednički ih pobijediti” na dvadesetak stranica potencijalni rat se ne spominje, samo uobičajene preporuke građanima za krizne situacije.

ČEŠKA BROŠURA
72h.gov.cz

RUMUNJSKA

Link na priručnik.

Rumunjski priručnik za slučaj krize ili rata objavio je tamošnji Centar za euroatlantsku krizu otpornosti. Na 32 stranice među ostalim se navodi kako prema dostupnim analizama “velike krize u Rumunjskoj nisu neizbježne”.

“Ipak, prirodne katastrofe, kibernetički napadi, ratovi ili financijske krize događaji su koji se stalno manifestiraju na globalnoj razini i koji, izravno ili neizravno, kroz nastale posljedice, mogu utjecati i na našu zemlju”, stoji također u toj brošuri.

Slične slovačke i mađarske brošure s uputama za građane u slučaju kriza i rata nismo pronašli.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša

Objavljeno

-

By

Severe Weather

Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.

Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.

Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Super El Nino
Severe Weather

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.

Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.

Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.

Nastavi čitati

Svijet

NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi

Objavljeno

-

By

Windy.com/ilustracija

Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.

Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.

Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.

„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.

Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.

„Od UK-a do istočne Europe“

U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.

Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.

Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.

No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.

Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“

Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.

„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.

Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?

Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.

Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.

Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.

Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.

Tračak nade

Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.

Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.

Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.

Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.

Nastavi čitati

Svijet

Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?

Objavljeno

-

By

Pexels

Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”

Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.

No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).

I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.

“Nijedan par ne smije biti odbijen”

Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.

Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg BätzingParovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.

Svi su pozvani slijediti Isusa

Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance

Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.

“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.

Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu