Hrvatska
Kako to rade drugi? Koji su najčešći razlozi za priziv savjesti od Finske do Grčke i kako prolaze zahtjevi
Na dnevnom redu tekuće sjednice Hrvatskog sabora uskoro će se naći konačni prijedlozi izmjena dvaju zakona koji trebaju omogućiti dugo najavljivano reaktiviranje obveznog vojnog roka.
Budu li prihvaćene izmjene i dopune Zakona o obrani i Zakona o službi u oružanim snagama, od siječnja iduće godine prvi će ročnici početi pristizati u centre za obuku. Istodobno, onima koji to odbiju pozivajući se na priziv savjesti bit će omogućeno služenje tzv. civilne službe koje će, za razliku od dvomjesečnog obveznog vojnog roka, trajati tri ili četiri mjeseca.
“Osobama koje iz vjerskih ili moralnih razloga nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama dopušten je prigovor savjesti i obavljaju poslove u civilnoj zaštiti i jedinicama lokalne područne i regionalne samouprave. Civilna služba u civilnoj zaštiti traje tri mjeseca, a jedinicama lokalne područne i regionalne samouprave četiri mjeseca jer ti polaznici ondje provode osam sati, a ne 24 sata kao polaznici vojnog osposobljavanja”, kazao je ministar obrane Ivan Anušić.
U tri države zabranjen priziv savjesti
Hrvatska će time od sljedeće godine biti deseta članica Europske unije i dvadeseta europska država s obveznim vojnim rokom. Svih sadašnjih devet članica EU-a u kojima se provodi vojni rok imaju zakonom omogućen priziv savjesti. Od preostalih europskih država u trima je zabranjen – Azerbajdžanu, Turskoj i Ukrajini.
Dva najčešća razloga priziva savjesti
Dva su najčešća razloga priziva savjesti u vojnoj službi kada prizivatelji odbijaju uzeti oružje u ruke.
Prvi su vjerski razlozi, pogotovo izraženi u nekim kršćanskim zajednicama poput Jehovnih svjedoka i Adventista sedmog dana koji se strogo drže Božje zapovijedi ‘Ne ubij’.
Drugi razlozi, moralni ili etički, ne ovise nužno o vjerskom opredjeljenju, a temelje se na neprihvaćanju ikakve vrste nasilja i ubijanja. Pod taj se razlog mogu podvesti i ideološki, odnosno politički razlozi koji se navode u ljetos objavljenom godišnjem izvješću Europskog ureda za prigovor savjesti (EBCO) za 2024. godinu, koji se može pročitati OVDJE.
Pravni temelji prava na priziv savjesti nalaze se u brojnim međunarodnim aktima poput UN-ove Deklaracije o ljudskim pravima i također UN-ovog Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima te Europske konvencije o ljudskim pravima koje je donijelo Vijeće Europe.
U Izvješću EBCO-a navodi se da su “od ponovnog aktiviranja novačenja u Europi do razornih posljedica tekućih ratova, zaštita i osnaživanje prizivatelja savjesti hitniji nego ikad”. Posebno se ističu stalna kršenja tog prava u Rusiji, Ukrajini, Bjelorusiji i Turskoj, ali i dvjema članicama Europske unije – Cipru i Grčkoj.
Evo kakve su, prema spomenutom Izvješću, prakse priziva savjesti po pitanju (ne)služenja vojnog roka u deset članica EU-a – devet s obveznim vojnim rokom te u najvećoj članici, Njemačkoj, gdje se ozbiljno razmatra reaktiviranje obveznog vojnog roka suspendiranog 2011. godine.
AUSTRIJA
Pravo na priziv savjesti, odnosno civilno služenje vojnog roka zakonski je omogućeno od 1955. godine. Naspram vojnog roka koji traje šest mjeseci, civilno služenje za one s prizivom savjesti traje devet mjeseci. U Izvješću EBCO-a ne navode se podaci o broju zahtjeva za civilnim služenjem roka zbog priziva savjesti.
CIPAR
Prigovor savjesti priznat je 1992. godine. Vojna služba na Cipru traje 14 mjeseci, a civilna pet mjeseci duže.
Od 2019. do 2024. ukupno je podneseno 165 zahtjeva za služenjem civilnog roka, a odobreno ih je 106. Od toga je 66 zahtjeva bilo podneseno iz vjerskih razloga (odobreno je 46), dok je 99 zahtjeva (odobreno 60) podneseno iz ideoloških razloga.
EBCO navodi da resorno ciparsko ministarstvo nije navelo razloge odbijanja zahtjeva, tek je istaknulo kako u tim slučajevima “nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti o vjerskim ili ideološkim razlozima”.
DANSKA
Priziv savjesti u Danskoj je zakonom reguliran od 1917. godine. Vojni i civilni rok traju jednako – četiri mjeseca. Profesionalnim vojnicima ne priznaje se pravo na priziv savjesti. Oni koji služe civilni rok primaju iste novčane naknade kao i redovni vojni ročnici u prosječnom iznosu od 1.900 eura mjesečno.
Od 2020. do 2024. podnesena su 54 zahtjeva za civilnim služenjem vojnog roka zbog prigovora savjesti, a odobreno je 46. Razlozi se ne navode.
ESTONIJA
Priziv savjesti u oružanim snagama ozakonjen je 1991. godine. Vojni rok u Estoniji traje osam mjeseci, iznimno 11, dok civilna služba traje 12 mjeseci. U spomenutom izvješću ne navode se podaci o broju podnesenih zahtjeva za oslobađanjem od vojne službe zbog priziva savjesti.
FINSKA
U Finskoj je priziv savjesti u zakon uglavljen od 1931. godine. Vojni rok ondje traje 165 dana, a civilna služba dvaput duže. Prošle godine podneseno je 2.292 zahtjeva za civilnu službu i 3.457 zahtjeva za tzv. dopunsku službu i svi su bili odobreni.
U Izvješću se citira finski ministar obrane koji je u veljači prošle godine upozorio na “poplavu zahtjeva za civilnim služenjem roka pozivanjem na priziv savjesti” dodajući kako se traži pravni način da se ta poplava smanji. Izvješća govore da vojni časnici odvraćaju regrute od podnošenja zahtjeva za premještaj u alternativne oblike službe. U Finskoj postoje i oni koji čak odbijaju i civilno služenje roka, a naziva ih se “potpunim prigovaračima”. Oni mogu biti osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 173 dana, što je polovica trajanja civilne službe.
GRČKA
U Grčkoj je priziv savjesti priznat zakonom od 1997. godine. Vojna služba traje 12 mjeseci, a civilna 15 mjeseci. EBCO upozorava da se prizivatelji savjesti u Grčkoj često podvrgavaju istragama i diskriminiranju ako se pozovu na ideološke ili političke, a ne vjerske razloge priziva savjesti.
“Nastavljaju se kažnjavanja određenih kategorija prizivatelja savjesti, čime se krši međunarodno pravo”, stoji u Izvješću.
Tamo je lani podneseno 109 zahtjeva za civilnim služenjem roka, a odobreno je 105. Od toga je 101 zahtjev bio iz vjerskih, a osam iz ideoloških razloga.
LATVIJA
Latvija je priziv savjesti ozakonila 1990. godine, a vojni i civilni vojni rok vremenski su izjednačeni te oba traju 11 mjeseci
“Posljednjih godina zaprimljen je mali broj zahtjeva, ali samo je jedan ispunjavao uvjete utvrđene zakonom o nacionalnoj obrambenoj službi i obvezujućim propisima Vlade”, stoji u odgovoru latvijske vlade Odboru UN-a za ljudska prava.
Također su naveli da je Služba za novačenje lani zaprimila dva zahtjeva za zamjenu služenja vojnog roka civilnom službom od kojih je odobrila jedan. U drugom slučaju podnositelj zahtjeva oslobođen je vojne službe, ali iz zdravstvenih razloga.
LITVA
I Litva je pravo na priziv savjesti ozakonila 1990. godine. Vojni rok ondje traje devet, a civilni 10 mjeseci. U Izvješću nema podataka o broju vojnih obveznika koji su se pozvali na priziv savjesti.
ŠVEDSKA
U Švedskoj pravo na priziv savjesti u vojnoj službi postoji od 1920. godine. I vojna i civilna služba traju jedanaest mjeseci.
Godine 2022. podneseno je 107 zahtjeva za služenjem civilnog roka zbog priziva savjesti, u 2023. 106 zahtjeva, a lani 145 zahtjeva.
Od lanjskih 145 zahtjeva 106 je podneseno prije poziva u vojnu službu, 24 zahtjeva podnijeli su ročnici tijekom služenja vojnog roka, a njih 15 priziv savjesti osvijestili su nakon vojne službe.
NJEMAČKA
U Njemačkoj, koja je 2011. godine suspendirala obvezni vojni rok, ali ga planira ponovno uvesti iduće godine, priziv savjesti je zakonski omogućen 1949. godine. Prema tamošnjem Zakonu o civilnoj službi, u slučaju izvanrednog stanja ili rata osobe koje se pozivaju na priziv savjesti mogu biti pozvane u civilnu službu. Prilikom uvođenja u vojnu evidenciju, novaci se moraju očitovati o eventualnom prizivu savjesti i podnijeti zahtjev. Vijesti kažu da se sve više Nijemaca poziva na priziv savjesti. Lani je zaprimljeno 2.468 zahtjeva, među kojima i 136 zahtjeva aktivnih vojnih osoba.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




