Hrvatska
CANDIDA AURIS / Superinfekcija gljivicom otpornom na lijekove stigla do Hrvatske
Superinfekcija gljivicom Candidom auris, otpornom na lijekove, stigla je do Hrvatske. U kolovozu je u KBC-u Split zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, a jučer je jedan slučaj potvrđen i u KBC-u Zagreb.
Godinama se širi europskim bolnicama
Riječ je o rezistentnoj gljivici koja se posljednjih godina širi europskim bolnicama i čini ozbiljnu prijetnju za pacijente i zdravstvene sustave. Španjolska, Grčka, Italija, Rumunjska i Njemačka – bile su većinski “domaćini” neželjene stanarke bolnica u posljednjem desetljeću.
Samo u 2023. godini evidentirano je 1346 slučajeva u 18 zemalja.
Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti poziva na hitne mjere kako bi se spriječilo globalno širenje.
Jučer je u KBC-u Zagreb kod pacijenta koji je premješten iz jedne europske bolnice postavljena sumnja na Candidu auris.
Ta otporna i opasna gljivica potkraj kolovoza otkrivena je i u KBC-u Split, zaražena su dva pacijenta.
Multirezistentna gljivična infekcija
“Iako se radi o multirezistentnom uzročniku koji je prvi put u našoj zemlji detektiran. To je gljivična infekcija koja se na žalost zadnih desetak godina širi Europom osobito recimo u Njemačkoj, Italiji, Grčkoj, Španjolskoj tako da uopće nije iznenađujuće da se sad u konačnici pojavila u Hrvatskoj”, rekla je Mirela Pavičić Ivelja, dr. med./predstojnica Klinike za infektologiju i pomoćnica ravnatelja za kvalitetu KBC Split.
Poduzeli su sve mjere liječenja, ali i prevencije. Gljivica se nije proširila, no svjesni su svih izazova.
Candida Auris
Infekciju Candidom auris iz Splita potvrdili su i u laboratoriju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
“Kada je nama soj dostavljen, mi već unutar 24 sata možemo dobiti točnu identifikaciju, naša identifikacija je imala točnost od 99,9 posto. Ovaj soj kojeg smo mi izolirali i dokazali osjetljivost pokazuje nam osjetljivost na ehinokondine tako da nije potpuno rezistentna”, rekla je Ana Čičmak, dr. med./voditeljica Odjela za mikologiju HZJZ.
Na rezistenciju utječe prekomjerna upotreba antibiotika. S druge strane, u bolnicama poduzimaju sve što mogu u borbi protiv opasnih gljivica i bakterija.
30-ak posto bolnih infekcija moguće spriječiti
“Recimo za prevenciju rezistenznih bakterija uzimamo nadzorne kulture i stavljamo pacijente u izolaciju, znači pazimo da se to ne proširi po bolnici. Ono što se radi znači 30-tak posto bolničkih infkcija je moguće spriječiti, znači na njih mi i djelujemo. Glavna mjera za sprečavanje bolničkih infekcija je higijena ruku”, istaknula je Ana Nikić Hecer, dr. med./pročelnica Zavoda za mikrobiologiju, parazitologiju i hospitalne infekcije KBC Sestre milosrdnice.
U prosjeku svaki 14 pacijent u hrvatskim bolnicama dobije neku od bolničkih infekcija. Sve preventivne mjere su dobrodošle jer je riječ o infekcijama koje mogu biti smrtonosne.
Što rade u slučaju dijagnoze?
Iz bolnice navode kako se već godinama koriste najsuvremenije metode identifikacije gljivičnih patogena, uključujući MALDI-TOF analizu i testiranje osjetljivosti na antifungalne lijekove, te da se pacijentima u riziku redovito uzimaju nadzorne kulture kako bi se mogući uzročnici otkrili u fazi kolonizacije, prije izbijanja bolesti.
U slučaju potvrde prisutnosti Candidozyme auris, naglašavaju u KBC-u, odmah se provode mjere kontaktne izolacije, dezinfekcije okoline i nadzor kontakata, u skladu s međunarodnim smjernicama.
“Kod naših pacijenta radilo se o uzročniku kod kojeg postoje terapijske opcije tako da je postojala mogućnost liječenja na sreću. Inače to je uzročnik koji se relativno lako širi u bolničkom sustavu, osobito između pacijenata koji su narušenog zdravlja i dugotrajno u intenzivnim jedincama.
Dugo se zadržava na medicinskoj opremi
I ono što je dodatno problematično kod ovog uzročnika jest činjenica da se dugo zadržava na medicinskoj opremu i, u bolničkom okruženju tako da može biti poprilično izazovna borba s ovom gljivičnom infekcijom”, rekla je Mirela Pavičić Ivelja, dr. med./predstojnica Klinike za infektologiju i pomoćnica ravnatelja za kvalitetu KBC-a Split.
Klinički zavod za kliničku mikrobiologiju pri KBC-u Zagreb od 2018. ima status Srebrnog centra izvrsnosti Europske konfederacije za medicinsku mikologiju i blisko surađuje s europskim centrima u borbi protiv invazivnih gljivičnih infekcija.
Iz KBC-a poručuju da su nakon sumnje na infekciju odmah poduzete sve preporučene epidemiološke i terapijske mjere s ciljem sprječavanja širenja opasnog patogena.
Sumnja na Candidozyma auris je jučer, 17.9.2025. g., postavljena i u KBC Zagreb kod hospitaliziranog pacijenta koji je premješten iz jedne europske bolnice. Promtno su poduzete preporučene epidemiološke i terapijske mjere prema trenutno važećim smjernicama u cilju prevencije širenja C.auris , stoji u priopćenju.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




