Hrvatska
ZLU NE TREBALO / Znate li koliko je skloništa u Zadarskoj županiji, gdje su i koliko ljudi u njih stane?
Na dnevnom redu Hrvatskog sabora, koji u ponedjeljak počinje s jesenskim zasjedanjem, uskoro će se naći izvješće Državnog ureda za reviziju o stanju javnih skloništa u Republici Hrvatskoj.
U Izvješću o obavljenim revizijama učinkovitosti upravljanja i korištenja skloništa za građane, koji je izradio Državni ured za reviziju, ističe se da osim javnih skloništa u vlasništvu gradova ili kojima upravljaju gradovi, postoje i ona u stambenim i poslovnim zgradama u vlasništvu ili nadležnosti pravnih i fizičkih osoba te drugi objekti za sklanjanje ljudi.
Prema podacima prikupljenima u rujnu 2023. godine (a današnje stanje vjerojatno je nepromijenjeno) u Hrvatskoj postojalo je ukupno 2.040 skloništa za građane s kapacitetom za 367.965 osoba, odnosno 9,5 posto ukupnog stanovništva.
U jednoj županiji samo jedno sklonište
Podaci po županijama o broju skloništa u odnosu na broj stanovnika kazuju da je najveći udio stanovništva moguće skloniti u skloništa u Istarskoj županiji – 31,7 posto, potom u Gradu Zagrebu gdje u skloništima ima mjesta za 22,3 posto stanovnika te u Primorsko-goranskoj županiji gdje se u javna skloništa može skloniti 11,8 posto tamošnjeg stanovništva.
Najmanje je skloništa u Virovitičko-podravskoj županiji – tek jedno, kapaciteta stotinu osoba ili 0,1 posto stanovnika te županije.
Mali broj skloništa je i u Ličko-senjskoj županiji (osam), Međimurskoj (devet) te Šibensko-kninskoj (10).
Nijedno sklonište na svom području nema čak 50 gradova i 405 općina.

Revizijom su posebno bila obuhvaćena skloništa u 14 najvećih gradova.
U izvješću stoji da su skloništa u sedam gradova – Karlovcu, Osijeku, Puli, Rijeci, Varaždinu, Zagrebu i Zaprešiću ocijenjena učinkovitima, ali uz potrebna određena poboljšanja, dok su u preostalih sedam gradova – Bjelovaru, Dubrovniku, Koprivnici, Slavonskom Brodu, Splitu, Velikoj Gorici i Zadru ocijenjena djelomično učinkovitima.
U Zagrebu se može skloniti 168.122 ljudi
Na područjima tih 14 gradova ukupno je 1.637 skloništa s ukupnim kapacitetom 304.033 osobe. Od toga su 476 skloništa kojima upravljaju gradovi, a 170 su ih gradovi dali na korištenje.
U Zagrebu je 1.041 sklonište s kapacitetom za 168.122 osobe. U Rijeci je 168 skloništa, u Splitu 122, u Puli 60, u Zadru 49, a u Osijeku su 32.

U Zagrebu su, primjerice, 84 skloništa kojima upravlja Grad.
Međutim, prema nalazu Državne revizije, od toga je u čistom vlasništvu Grada jedanaest skloništa, dok su 72 skloništa u predmnijevanom vlasništvu, odnosno nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi na njima, dok je jedno u suvlasništvu Grada i države. Od ostalih skloništa u Zagrebu, 667 ih je u stambenim zgradama, 156 u zgradama javnih ustanova, a 134 u objektima trgovačkih društava.
Detaljno pregledati, zamijeniti dotrajalo…
U izvješću se ističe kako je revizijom utvrđena potreba poduzimanja aktivnosti kako bi se stvorili preduvjeti za uspostavu učinkovitijeg upravljanja i održavanja javnim skloništima u nadležnosti jedinica lokalne samouprave te drugim skloništima za koje nadležnost upravljanja nije normativno jasno uređena.
Među ostalim se navodi da treba “provesti detaljni pregled i kontrolu javnih skloništa u vlasništvu i suvlasništvu gradova radi provjere ispravnosti i dotrajalosti postojeće opreme i instalacija te procjene potreba tekućeg održavanja”. Također, da na mrežnim stranicama gradova treba “objavljivati informacije o skloništima i aktivnostima koje se provode u sustavu civilne zaštite za ostvarivanje zaštite i spašavanja građana u slučajevima velikih nesreća i katastrofa te u otklanjanju posljedica terorizma i ratnih razaranja”.
U 20 godina 65 novih javnih skloništa
U zaključku izvješća stoji kako se potreba za uvidom u stanje javnih i drugih skloništa javila zbog povećanog interesa javnosti nakon početka rata u Ukrajini.
Navodi se i podatak da je 2005. godine u Hrvatskoj bilo ukupno 1.975 izgrađenih skloništa u kojima se moglo skloniti 356.536 osoba. To znači da je u proteklih 20 godina izgrađeno ili uređeno 65 skloništa, a da je njihov ukupan kapacitet povećan toliko da sada može primiti 11.429 osoba više.
Finska ima skloništa za sve stanovnike
Kao primjer dobre prakse Ured za državnu reviziju navodi Finsku koja uz Švicarsku, ima najviše izgrađenih skloništa u Europi.
“Republika Finska je zbog mogućeg rizika od ratnog sukoba sa susjednom Ruskom Federacijom, ali i izgubljenog dijela teritorija tijekom Drugog svjetskog rata, u proteklih nekoliko desetljeća razvila sustav javnih skloništa u kojima može prihvatiti više od 4,5 milijuna građana od ukupno 5,6 milijuna, a prema potrebi se u skloništima može smjestiti i cjelokupno stanovništvo Republike Finske. Prema finskim zakonima, svaka građevina veća od 1000 četvornih metara mora imati sklonište”, navodi se.
Hrvatska
PROGNOZA / Promjena vremena pred vratima: Stižu kiša i jako jugo, mogući grmljavinski pljuskovi
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Anticiklona se premješta prema istoku, a s Atlantika prodire vlažan, nestabilan i malo hladniji zrak nad europsko kopno. Nad Sredozemnim morem, zapadno od Apeninskog poluotoka, razvija se plitka ciklona čiji oblačni sustav, uz pojačano jugo, prelazi preko Italije i dolazi nad Jadran. Vremenska situacija nad Europom se mijenja, a vrijeme poprima osobine kasne jeseni – oblačno, tmurno, s povremenom kišom.
Prema prognostičkim materijalima u narednih 10 dana nije izgledno zahlađenje, ali postoje signali da bi nakon Božića, a pred Novu godinu, moglo zahladiti uz manje količine snijega, uglavnom u planinskim krajevima.
Danas dva tipa vremena: na Jadranu i u planinskim krajevima pretežno sunčano, uz porast naoblake u poslijepodnevnim satima te slabu kišu u Istri i na Kvarneru.
U unutrašnjosti prijepodne magla ili niska naoblaka sa slabom rosuljom. Poslijepodne i predvečer dizanje magle. Puhat će slab južni i jugozapadni vjetar, a na otvorenom moru Jadrana umjereno jugo uz valovito more. Najviše dnevne temperature od 3 do 6 °C, na Jadranu oko 15 °C.
Sutra, u srijedu, pretežno oblačno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu, gdje su lokalno mogući grmljavinski pljuskovi. Puhat će umjereno i jako jugo i oštro.
Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, na Jadranu oko 10 °C, a najviše dnevne u unutrašnjosti od 4 do 10 °C, na Jadranu od 12 do 17 °C.
Hrvatska
Donesen je novi Zakon o naplati cestarine: Evo kako će izgledati vožnja autocestom
Hrvatski sabor je u ponedjeljak donio novi Zakon o naplati cestarine, kojim se od 1. ožujka 2027. godine uvodi jedinstveni elektronički sustav naplate cestarina na čitavoj mreži autocesta u Hrvatskoj, a koji bi trebao značajno poboljšati protočnost prometa.
Novi sustav predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, omogućava prolazak bez zaustavljanja i pri brzinama do 130 km na sat.
Počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera.
Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.
Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.
Nakon što se novi sustav uvede, neko vrijeme postojat će još naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.
Postavljanje portala i kamera je počelo na autocesti A3, a ukupno je planirano postavljanje 212 portala na mreži kojom upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) i ostali koncesionari.
Hrvatska
PROGNOZA / Ciklona donosi promjenu vremena: Nakon magle stižu oblaci i kiša
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom sporo se premješta prema istoku. U višim slojevima atmosfere nastavlja se pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje, gdje se formirala plitka ciklona koja se sporo premješta duž osi Sredozemnog mora prema istoku.
Ciklona donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature te postupno razilaženje magle, koja prelazi u nisku naoblaku, a jačanjem juga do kraja dana i sutra ujutro magla će se potpuno razići.
Danas poslijepodne i u noći na utorak naoblačenje sa zapada donijet će manje količine kiše, uglavnom na Jadranu, u Lici i Gorskom kotaru te u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Nakon kratkotrajne kišne epizode, od sredine tjedna slijedi stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, dok će na Jadranu zapuhati slaba do umjerena bura.
Danas će prijepodne vrijeme još imati dva lica – sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Poslijepodne slijedi postupan porast naoblake sa zapada te dizanje magle u nisku naoblaku ili njezino djelomično razilaženje, najprije u zapadnim krajevima unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu bit će oko 15 °C, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 8 °C, a u predjelima s maglom oko 4 °C.
Sutra će u unutrašnjosti biti pretežno oblačno, samo mjestimice još s maglom, uglavnom uz riječne tokove i u kotlinama. Na Jadranu promjenljivo oblačno uz slabo do umjereno jugo i mjestimičnu kišu. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak, a na Jadranu umjereno jugo, koje će jačati prema kraju dana, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti bit će od –2 do 3 °C, a na Jadranu oko 8 °C. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 5 do 8 °C, a na Jadranu od 15 do 18 °C.







