Hrvatska
Cijene u Europi: Po čemu je Hrvatska skuplja od Danske i Finske, ali i po čemu je među najjeftinijima
Puno se govori o skupoći u Hrvatskoj, a ovdašnje se cijene roba i usluga često uspoređuju s onima u drugim zemljama Europske unije.
Eurostat je nedavno objavio usporednu analizu razina cijena roba i usluga široke potrošnje u zemljama članicama EU-a, također i Švicarskoj, Norveškoj i Islandu koji s EU čine Europski gospodarski prostor te u šest zemalja jugoistočne Europe izvan prostora EU-a (Albanija, Srbija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Turska).
Prema izračunu Eurostata za 2024. godinu, po ukupnim izdacima kućanstava za robe i usluge, Hrvatska je na 23. mjestu od 27 zemalja članica EU-a. Prema tom izračunu, najskuplje su robe i usluge u Danskoj i Irskoj, a najjeftinija je Bugarska. Razina cijena robe široke potrošnje i usluga u Danskoj čak je 43 posto iznad prosjeka EU-a, a najniža je u Bugarskoj – 40 posto ispod tog prosjeka. Hrvatska je na 24 posto ispod prosjeka EU-a. Osim Bugarske, od Hrvatske su po cijenama roba široke potrošnje i usluga jeftinije još i Mađarska, Poljska te Rumunjska.
No puno je zanimljivija analiza razina cijena prema kategorijama roba i usluga. Eurostat ih je podijelio u tri skupine s po četiri kategorije. U prvoj skupini su cijene hrane, pića, duhana, odjeće i obuće.
U drugoj su energenti, namještaj, kućanski uređaji i potrošačka elektronika, a u trećoj osobna vozila, usluge prijevoza, komunikacije te hoteli i restorani.
Eurostat je u ovaj izračun uračunao paritet kupovne moći u svakoj zemlji.
Evo cijena po kategorijama i gdje se sa svojim cijena nalazi Hrvatska u odnosu na ostale članice EU-a.
Hrana i bezalkoholna pića (14. mjesto)
Cijenama hrane i bezalkoholnih pića Hrvatska je s indeksom 103,7 iznad prosjeka EU-a. Najskuplji je Luksemburg (indeks 124,8), a ukupno je trinaest zemalja skuplje od Hrvatske. No Hrvatska je, primjerice, u ovoj kategoriji skuplja od Njemačke (indeks 102,7), Nizozemske, Italije, Španjolske, Slovenije, Češke, Portugala, Slovačke, Litve… Najjeftinija je Rumunjska s indeksom 75,5.
Alkoholna pića i duhan (20. mjesto)
Što se tiče cijena alkoholnih pića (žestoka pića, vino i pivo) te duhanskih proizvoda, u EU-u debelo prednjači Irska (tamo kutija cigareta košta oko 14 eura, nap.a.) s indeksom 204,5 te Finska s indeksom 175,4. Hrvatska je ispod prosjeka EU-a (indeks 88,8), otprilike na razini sa Slovenijom, a nešto skuplja od Italije i Španjolske. Alkohol i duhan jeftiniji nego u Hrvatskoj još su u Italiji, Španjolskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj te Bugarskoj koja je i po cijenama alkohola i cigareta kudikamo najjeftinija (indeks 69).
Inače, hrana i bezalkoholna pića u prosjeku čine 17 posto rashoda kućanstava u zemljama EU-a, a alkoholna pića i duhanski proizvodi pet posto kućnih budžeta.
Odjeća (20. mjesto) i obuća (14. mjesto)
Odjeća je najskuplja u Danskoj (indeks 132,8) i Švedskoj (indeks 120), dok je Hrvatska s indeksom 94,8 malo ispod prosjeka EU-a. Kod nas je odjeća skuplja nego, primjerice, u Nizozemskoj, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, koja je i u ovoj kategoriji najjeftinija.
Za razliku od cijena odjeće koje su u Hrvatskoj ispod prosjeka EU-a, obuća je iznad prosjeka, ali neznatno (indeks 100,9). I u ovoj kategoriji na vrhu prednjači Danska (indeks 129,3), a na dnu liste Bugarska (indeks 82,4). U trinaest zemalja EU-a obuća je skuplja nego u Hrvatskoj, dok je kod nas skuplja nego, primjerice, u Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Grčkoj.
Energenti (24. mjesto)
Hrvatska je među članicama EU-a s najnižim cijenama energenata – električne energije, plina i ostalih tekućih i krutih goriva za kućnu upotrebu. U ovoj kategoriji Hrvatska ima indeks 55,3, a energenti su jeftiniji još samo u Bugarskoj (indeks 51,8) i Mađarskoj (indeks 37,9). S druge strane, električna energija, plin i ostali energenti najskuplji su u Njemačkoj (indeks 122,1), Italiji (indeks 117,9) i Irskoj (indeks 117,4).
Namještaj (23. mjesto)
Namještaj je najskuplji na Malti (indeks 125,7) te u Luksemburgu (indeks 121,5) dok je Hrvatska (indeks 86,1) u ovoj kategoriji među jeftinijima. Jeftiniji namještaj nego u Hrvatskoj kupuje se jedino u Češkoj, Slovačkoj i Bugarskoj.
Kućanski aparati (12. mjesto)
Za razliku od namještaja, cijene kućanskih uređaja (hladnjaci, zamrzivači, perilice rublja, perilice posuđa, štednjaci, mikrovalne pećnice, usisavači i slično) u Hrvatskoj su iznad prosjeka EU-a (indeks 102,1). Kućanski su aparati najskuplji na Malti (indeks 130,6), a najjeftiniji u Litvi (indeks 87,5). Hrvatska je u ovoj kategoriji na prilično visokom 12. mjestu, u rangu Finske (indeks 102,9), a skuplja i od Njemačke (indeks 99,5).
Potrošačka elektronika (6. mjesto)
Po cijenama potrošačke elektronike Hrvatska je s indeksom 110,7 iznad prosjeka EU-a, čak na šestom mjestu među 27 članica. Potrošačka elektronika uključuje uređaje koji se koriste za zabavu, komunikaciju i rekreaciju poput televizora, računala, tableta, pametnih telefona i sličnog. Potrošačka elektronika u Hrvatskoj je, po ovome, skuplja nego u Danskoj, Irskoj, Luksemburgu, Švedskoj, Austriji i Njemačkoj. Skuplja nego kod nas jedino je u Finskoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Češkoj i Grčkoj. Najjeftinija je u Italiji (indeks 88,9)
Osobna vozila (13. mjesto), prijevoz (17. mjesto)
U ovoj kategoriji Hrvatska je s indeksom 98,1 malo ispod prosjeka EU-a. Najskuplja je Danska (indeks 119,9), a najjeftinija Slovačka (indeks 88,6). Hrvatska je cijenama osobnih vozila skuplja i od nekih najbogatijih zemalja EU-a poput Luksemburga i Švedske. Također i od Španjolske, Slovenije i Poljske te je ukupno na 13. mjestu od 27 zemalja EU-a.
Usluge prijevoza uključuju cijene prijevoza putnika u cestovnom, željezničkom, zračnom, morskom i riječnom prometu. Hrvatska je po njima na 17. mjestu s indeksom 87, ispod prosjeka EU-a, ali ipak skuplja od Italije, Španjolske, Portugala i Češke. Najskuplja je i u ovoj kategoriji Danska (indeks 159,9), a najjeftinija Bugarska (indeks 57,2).
Komunikacijske usluge (11. mjesto)
Komunikacijske usluge (pošta, telefon, mobilna telefonija…) kategorija je u kojoj je Hrvatska također među skupljima i s indeksom 111 znatno premašuje prosjek EU-a te je na 11. mjestu. Od najrazvijenijih zemalja cijenama tih usluga skuplja je i od Danske, Finske i Francuske, a tek malo jeftinija od Austrije. Najskuplje su komunikacijske usluge u Belgiji (indeks 168,6) a najjeftinije u Rumunjskoj (indeks 52,6) koja je po tome više nego upola jeftinije od Hrvatske.
Restorani i hoteli (13. mjesto)
Cijenama hotelskih i ugostiteljskih usluga Hrvatska je u ‘zlatnoj sredini’ na 13. mjestu, malo ispod prosjeka EU-a. Nije skuplja ni od jedne od deset najrazvijenijih zemalja EU-a, ali je skuplja od susjedne Slovenije te mediteranskih zemalja Cipra, Malte, Španjolske i Grčke. Najjeftinije su hotelske i ugostiteljske usluge u Bugarskoj (indeks 53,2) dok su najskuplje u Danskoj (indeks 147,6).
Ukupno gledajući, Hrvatska je iznad prosjeka u pet kategorija cijena roba i usluga: kućanski uređaji, potrošačka elektronika, komunikacije, obuća te hrana i alkoholna pića. U usporedbi s Njemačkom, s čijim s cijenama ovdašnje često uspoređuju, u Hrvatskoj su skuplji hrana i bezalkoholna pića, obuća, kućanski uređaji i potrošačka elektronika.
Hrvatska
PROGNOZA / Promjena vremena pred vratima: Stižu kiša i jako jugo, mogući grmljavinski pljuskovi
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Anticiklona se premješta prema istoku, a s Atlantika prodire vlažan, nestabilan i malo hladniji zrak nad europsko kopno. Nad Sredozemnim morem, zapadno od Apeninskog poluotoka, razvija se plitka ciklona čiji oblačni sustav, uz pojačano jugo, prelazi preko Italije i dolazi nad Jadran. Vremenska situacija nad Europom se mijenja, a vrijeme poprima osobine kasne jeseni – oblačno, tmurno, s povremenom kišom.
Prema prognostičkim materijalima u narednih 10 dana nije izgledno zahlađenje, ali postoje signali da bi nakon Božića, a pred Novu godinu, moglo zahladiti uz manje količine snijega, uglavnom u planinskim krajevima.
Danas dva tipa vremena: na Jadranu i u planinskim krajevima pretežno sunčano, uz porast naoblake u poslijepodnevnim satima te slabu kišu u Istri i na Kvarneru.
U unutrašnjosti prijepodne magla ili niska naoblaka sa slabom rosuljom. Poslijepodne i predvečer dizanje magle. Puhat će slab južni i jugozapadni vjetar, a na otvorenom moru Jadrana umjereno jugo uz valovito more. Najviše dnevne temperature od 3 do 6 °C, na Jadranu oko 15 °C.
Sutra, u srijedu, pretežno oblačno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu, gdje su lokalno mogući grmljavinski pljuskovi. Puhat će umjereno i jako jugo i oštro.
Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, na Jadranu oko 10 °C, a najviše dnevne u unutrašnjosti od 4 do 10 °C, na Jadranu od 12 do 17 °C.
Hrvatski sabor je u ponedjeljak donio novi Zakon o naplati cestarine, kojim se od 1. ožujka 2027. godine uvodi jedinstveni elektronički sustav naplate cestarina na čitavoj mreži autocesta u Hrvatskoj, a koji bi trebao značajno poboljšati protočnost prometa.
Novi sustav predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, omogućava prolazak bez zaustavljanja i pri brzinama do 130 km na sat.
Počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera.
Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.
Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.
Nakon što se novi sustav uvede, neko vrijeme postojat će još naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.
Postavljanje portala i kamera je počelo na autocesti A3, a ukupno je planirano postavljanje 212 portala na mreži kojom upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) i ostali koncesionari.
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom sporo se premješta prema istoku. U višim slojevima atmosfere nastavlja se pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje, gdje se formirala plitka ciklona koja se sporo premješta duž osi Sredozemnog mora prema istoku.
Ciklona donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature te postupno razilaženje magle, koja prelazi u nisku naoblaku, a jačanjem juga do kraja dana i sutra ujutro magla će se potpuno razići.
Danas poslijepodne i u noći na utorak naoblačenje sa zapada donijet će manje količine kiše, uglavnom na Jadranu, u Lici i Gorskom kotaru te u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Nakon kratkotrajne kišne epizode, od sredine tjedna slijedi stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, dok će na Jadranu zapuhati slaba do umjerena bura.
Danas će prijepodne vrijeme još imati dva lica – sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Poslijepodne slijedi postupan porast naoblake sa zapada te dizanje magle u nisku naoblaku ili njezino djelomično razilaženje, najprije u zapadnim krajevima unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu bit će oko 15 °C, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 8 °C, a u predjelima s maglom oko 4 °C.
Sutra će u unutrašnjosti biti pretežno oblačno, samo mjestimice još s maglom, uglavnom uz riječne tokove i u kotlinama. Na Jadranu promjenljivo oblačno uz slabo do umjereno jugo i mjestimičnu kišu. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak, a na Jadranu umjereno jugo, koje će jačati prema kraju dana, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti bit će od –2 do 3 °C, a na Jadranu oko 8 °C. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 5 do 8 °C, a na Jadranu od 15 do 18 °C.
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
SA SKUPŠTINE TZ GRADA ZADRA: Tek jedan posto više turista ove godine! Građani pozvani na konstruktivne kritike
Četvrti adventski vikend i Badnjak u Pagu
ZADARSKI OSCAR / Kazališna udruga Igrajmo se zaključila uspješnu 2025. godinu
VIDEO / Klapa Puntamika donosi toplu božićnu priču u pjesmi “Božić je u svitu”
ŠPICA!
PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
Dolazi pomrčina stoljeća: 15.000 kilometara tame prekrit će Zemlju
ĐIR PO GRADU by Saša Čuka
FOTOGALERIJA / Petak na Adventu u Zadru – 4 Tenora i DJ Robert Mareković
VIDEO / Klapa Puntamika donosi toplu božićnu priču u pjesmi “Božić je u svitu”
(FOTO/VIDEO) Zadarski band aid okupio se nakon 31 godinu i zapjevao pjesmu “Božić u Zadru”
(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
