Hrvatska
Cijene u Europi: Po čemu je Hrvatska skuplja od Danske i Finske, ali i po čemu je među najjeftinijima
Puno se govori o skupoći u Hrvatskoj, a ovdašnje se cijene roba i usluga često uspoređuju s onima u drugim zemljama Europske unije.
Eurostat je nedavno objavio usporednu analizu razina cijena roba i usluga široke potrošnje u zemljama članicama EU-a, također i Švicarskoj, Norveškoj i Islandu koji s EU čine Europski gospodarski prostor te u šest zemalja jugoistočne Europe izvan prostora EU-a (Albanija, Srbija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Turska).
Prema izračunu Eurostata za 2024. godinu, po ukupnim izdacima kućanstava za robe i usluge, Hrvatska je na 23. mjestu od 27 zemalja članica EU-a. Prema tom izračunu, najskuplje su robe i usluge u Danskoj i Irskoj, a najjeftinija je Bugarska. Razina cijena robe široke potrošnje i usluga u Danskoj čak je 43 posto iznad prosjeka EU-a, a najniža je u Bugarskoj – 40 posto ispod tog prosjeka. Hrvatska je na 24 posto ispod prosjeka EU-a. Osim Bugarske, od Hrvatske su po cijenama roba široke potrošnje i usluga jeftinije još i Mađarska, Poljska te Rumunjska.
No puno je zanimljivija analiza razina cijena prema kategorijama roba i usluga. Eurostat ih je podijelio u tri skupine s po četiri kategorije. U prvoj skupini su cijene hrane, pića, duhana, odjeće i obuće.
U drugoj su energenti, namještaj, kućanski uređaji i potrošačka elektronika, a u trećoj osobna vozila, usluge prijevoza, komunikacije te hoteli i restorani.
Eurostat je u ovaj izračun uračunao paritet kupovne moći u svakoj zemlji.
Evo cijena po kategorijama i gdje se sa svojim cijena nalazi Hrvatska u odnosu na ostale članice EU-a.

Hrana i bezalkoholna pića (14. mjesto)
Cijenama hrane i bezalkoholnih pića Hrvatska je s indeksom 103,7 iznad prosjeka EU-a. Najskuplji je Luksemburg (indeks 124,8), a ukupno je trinaest zemalja skuplje od Hrvatske. No Hrvatska je, primjerice, u ovoj kategoriji skuplja od Njemačke (indeks 102,7), Nizozemske, Italije, Španjolske, Slovenije, Češke, Portugala, Slovačke, Litve… Najjeftinija je Rumunjska s indeksom 75,5.
Alkoholna pića i duhan (20. mjesto)
Što se tiče cijena alkoholnih pića (žestoka pića, vino i pivo) te duhanskih proizvoda, u EU-u debelo prednjači Irska (tamo kutija cigareta košta oko 14 eura, nap.a.) s indeksom 204,5 te Finska s indeksom 175,4. Hrvatska je ispod prosjeka EU-a (indeks 88,8), otprilike na razini sa Slovenijom, a nešto skuplja od Italije i Španjolske. Alkohol i duhan jeftiniji nego u Hrvatskoj još su u Italiji, Španjolskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj te Bugarskoj koja je i po cijenama alkohola i cigareta kudikamo najjeftinija (indeks 69).
Inače, hrana i bezalkoholna pića u prosjeku čine 17 posto rashoda kućanstava u zemljama EU-a, a alkoholna pića i duhanski proizvodi pet posto kućnih budžeta.
Odjeća (20. mjesto) i obuća (14. mjesto)
Odjeća je najskuplja u Danskoj (indeks 132,8) i Švedskoj (indeks 120), dok je Hrvatska s indeksom 94,8 malo ispod prosjeka EU-a. Kod nas je odjeća skuplja nego, primjerice, u Nizozemskoj, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, koja je i u ovoj kategoriji najjeftinija.
Za razliku od cijena odjeće koje su u Hrvatskoj ispod prosjeka EU-a, obuća je iznad prosjeka, ali neznatno (indeks 100,9). I u ovoj kategoriji na vrhu prednjači Danska (indeks 129,3), a na dnu liste Bugarska (indeks 82,4). U trinaest zemalja EU-a obuća je skuplja nego u Hrvatskoj, dok je kod nas skuplja nego, primjerice, u Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Grčkoj.

Energenti (24. mjesto)
Hrvatska je među članicama EU-a s najnižim cijenama energenata – električne energije, plina i ostalih tekućih i krutih goriva za kućnu upotrebu. U ovoj kategoriji Hrvatska ima indeks 55,3, a energenti su jeftiniji još samo u Bugarskoj (indeks 51,8) i Mađarskoj (indeks 37,9). S druge strane, električna energija, plin i ostali energenti najskuplji su u Njemačkoj (indeks 122,1), Italiji (indeks 117,9) i Irskoj (indeks 117,4).
Namještaj (23. mjesto)
Namještaj je najskuplji na Malti (indeks 125,7) te u Luksemburgu (indeks 121,5) dok je Hrvatska (indeks 86,1) u ovoj kategoriji među jeftinijima. Jeftiniji namještaj nego u Hrvatskoj kupuje se jedino u Češkoj, Slovačkoj i Bugarskoj.
Kućanski aparati (12. mjesto)
Za razliku od namještaja, cijene kućanskih uređaja (hladnjaci, zamrzivači, perilice rublja, perilice posuđa, štednjaci, mikrovalne pećnice, usisavači i slično) u Hrvatskoj su iznad prosjeka EU-a (indeks 102,1). Kućanski su aparati najskuplji na Malti (indeks 130,6), a najjeftiniji u Litvi (indeks 87,5). Hrvatska je u ovoj kategoriji na prilično visokom 12. mjestu, u rangu Finske (indeks 102,9), a skuplja i od Njemačke (indeks 99,5).

Potrošačka elektronika (6. mjesto)
Po cijenama potrošačke elektronike Hrvatska je s indeksom 110,7 iznad prosjeka EU-a, čak na šestom mjestu među 27 članica. Potrošačka elektronika uključuje uređaje koji se koriste za zabavu, komunikaciju i rekreaciju poput televizora, računala, tableta, pametnih telefona i sličnog. Potrošačka elektronika u Hrvatskoj je, po ovome, skuplja nego u Danskoj, Irskoj, Luksemburgu, Švedskoj, Austriji i Njemačkoj. Skuplja nego kod nas jedino je u Finskoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Češkoj i Grčkoj. Najjeftinija je u Italiji (indeks 88,9)
Osobna vozila (13. mjesto), prijevoz (17. mjesto)
U ovoj kategoriji Hrvatska je s indeksom 98,1 malo ispod prosjeka EU-a. Najskuplja je Danska (indeks 119,9), a najjeftinija Slovačka (indeks 88,6). Hrvatska je cijenama osobnih vozila skuplja i od nekih najbogatijih zemalja EU-a poput Luksemburga i Švedske. Također i od Španjolske, Slovenije i Poljske te je ukupno na 13. mjestu od 27 zemalja EU-a.
Usluge prijevoza uključuju cijene prijevoza putnika u cestovnom, željezničkom, zračnom, morskom i riječnom prometu. Hrvatska je po njima na 17. mjestu s indeksom 87, ispod prosjeka EU-a, ali ipak skuplja od Italije, Španjolske, Portugala i Češke. Najskuplja je i u ovoj kategoriji Danska (indeks 159,9), a najjeftinija Bugarska (indeks 57,2).
Komunikacijske usluge (11. mjesto)
Komunikacijske usluge (pošta, telefon, mobilna telefonija…) kategorija je u kojoj je Hrvatska također među skupljima i s indeksom 111 znatno premašuje prosjek EU-a te je na 11. mjestu. Od najrazvijenijih zemalja cijenama tih usluga skuplja je i od Danske, Finske i Francuske, a tek malo jeftinija od Austrije. Najskuplje su komunikacijske usluge u Belgiji (indeks 168,6) a najjeftinije u Rumunjskoj (indeks 52,6) koja je po tome više nego upola jeftinije od Hrvatske.
Restorani i hoteli (13. mjesto)
Cijenama hotelskih i ugostiteljskih usluga Hrvatska je u ‘zlatnoj sredini’ na 13. mjestu, malo ispod prosjeka EU-a. Nije skuplja ni od jedne od deset najrazvijenijih zemalja EU-a, ali je skuplja od susjedne Slovenije te mediteranskih zemalja Cipra, Malte, Španjolske i Grčke. Najjeftinije su hotelske i ugostiteljske usluge u Bugarskoj (indeks 53,2) dok su najskuplje u Danskoj (indeks 147,6).

Ukupno gledajući, Hrvatska je iznad prosjeka u pet kategorija cijena roba i usluga: kućanski uređaji, potrošačka elektronika, komunikacije, obuća te hrana i alkoholna pića. U usporedbi s Njemačkom, s čijim s cijenama ovdašnje često uspoređuju, u Hrvatskoj su skuplji hrana i bezalkoholna pića, obuća, kućanski uređaji i potrošačka elektronika.
Hrvatska
MERCEDES, AUDI, BMW… / Prodaju se vozila u državnom vlasništvu – provjerite što se prodaje i po kojoj cijeni
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je javni poziv za kupnju 51 vozila u vlasništvu Republike Hrvatske. Detaljan popis vozila, početne cijene, troškovi procjene i iznosi jamčevine dostupni su u tekstu javnog poziva objavljenom na internetskoj stranici Ministarstva. Ponude se zaprimaju do 6. ožujka 2025. godine do 10:00 sati.
Najjeftinije vozilo koje se nudi jest Honda Civic 1.4 LS s početnom cijeno od 151,71 EUR, dok je najskuplje vozilo Mercedes S 500 Coupe s početnom cijenom od 47.000,00 EUR.
Na natječaju su dostupna i vozila drugih marki s početnim cijenama u rasponu od 155,35 EUR (Opel Astra 1.4 Club) do 22.500,00 EUR (Mercedes SL 280), uključujući vozila registrirana u Republici Hrvatskoj, na području EU-a i izvan EU-a.
Ponuda vozila uključuje dva motocikla – Kawasaki Ninja ZX-7R 750 (1.507,06 EUR) i Triumph Tiger 800 XCA (8.500,00 EUR) te nekoliko kombi vozila – Fiat Ducato 2.3 JTD Panorama (1.671,98 EUR), Ford Transit FT350L 2.2 TDCi (247,65 EUR), Peugeot Boxer 335 L3H2 2.2 HDi (2.050,29 EUR), Mercedes Vito ( 215,15 EUR – 239,20 EUR). Popis svih vozila dostupan je OVDJE.
Podnošenje ponuda i pregled vozila
Ponude se podnose u urudžbeni zapisnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na adresi Ulica Republike Austrije 14, 10000 Zagreb ili putem pošte na istu adresu do 6. ožujka 2026. godine do 10:00 sati. Ponuda i prilozi uz ponudu dostavljaju se za svaku pokretninu pojedinačno u zatvorenoj omotnici.
Na prednjoj strani i poleđini omotnice obvezno je navesti redni broj pokretnine iz oglasa uz upozorenje „Ponuda za kupnju pokretnina – ne otvarati“.
Ponuda i cjelokupna dokumentacija moraju biti numerirane (npr. 1/3, 2/3, 3/3) i uvezane u cjelinu, na način da su prošivene i spojene vrpcom te jamstvenikom, tako da nije moguće naknadno vađenje ili umetanje listova i dijelova ponude. Ponude koje nisu numerirane i uvezane na ispravan način neće se razmatrati.
Vozila se mogu pogledati 16. veljače 2026. godine na dvije lokacije u Zagrebu, u dva vremenska termina. Detalji su dostupni u tekstu javnog poziva.
Javno otvaranje ponuda održat će se u prostoru garaže Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Novska ulica bb, 6. ožujka 2026. godine u 11:30 sati. Na javnom otvaranju ponuda mogu biti nazočni ponuditelji, od njih ovlaštene osobe i javnost.
Vozila se prodaju u zatečenom stanju „VIĐENO – KUPLJENO“.
Sve dodatne informacije vezane uz javni natječaj dostupne su putem e-pošte prodaja.pokretnina@mpgi.hr ili telefona 099/160-9936, 099/160-9923.
Kompletan natječaj, obrazac ponude te opisi vozila s cijenama i pripadajućim fotografijama nalaze se OVDJE.
Hrvatska
MALI VODIČ / Povrat poreza: Tko ga dobiva, kada stiže i što trebate prijaviti
Svi porezni obveznici koji su u prošloj godini ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti, odnosno od djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te pomorci u međunarodnoj plovidbi dužni su podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za 2025., a Porezna uprava prijave će zaprimati najkasnije do 2. ožujka.
Za fizičke osobe koje su u protekloj godini ostvarile dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak primjenjuje se poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, što znači da većina zaposlenih u privatnom i državnom sektoru ne treba podnositi poreznu prijavu. Porezni obveznici koji su ostvarili dohodak iz inozemstva također nisu dužni podnijeti poreznu prijavu ako su podatke o tom dohotku i plaćenom porezu prijavili putem propisanih obrazaca (JOPPD i INO-DOH), piše Glas Istre.
Isplata povrata počinje u svibnju
Prema dosadašnjoj praksi, isplata povrata poreza za prošlu godinu započet će u svibnju, a povrati će se isplaćivati postupno, prema redoslijedu donošenja rješenja, svim poreznim obveznicima koji ispunjavaju propisane uvjete. Prošle je godine pravo na povrat poreza ostvarilo 843.797 poreznih obveznika kojima je ukupno isplaćeno više od 405,5 milijuna eura preplaćenog poreza, a prosječan iznos povrata bio je oko 400 eura.
Tko ima pravo na povrat poreza?
U Poreznoj upravi podsjećaju da pravo na povrat poreza imaju zaposleni i umirovljenici kojima su tijekom godine porezi obračunavani bez primjene svih zakonom propisanih poreznih olakšica, kao i građani koji su radili samo dio godine ili su tijekom godine imali promjene u visini svojih primitaka. Pravo na povrat poreza imaju i roditelji te uzdržavatelji djece, osobe koje uzdržavaju članove obitelji, osobe s invaliditetom koje nisu u potpunosti iskoristile osobni odbitak tijekom godine, kao i hrvatski državljani povratnici u Republiku Hrvatsku koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine.
Ako građani žele ostvariti porezne olakšice za koje Porezna uprava nema potrebne podatke, primjerice za uzdržavanu djecu koja nisu prijavljena na Obrascu PK ili za donacije kojima se povećava osobni odbitak, obvezni su predati Obrazac ZPP-DOH, najkasnije do 2. ožujka.
Prava se mogu ostvariti na uzdržavane članove uže obitelji ili djecu, stupanj i vrstu utvrđene invalidnosti ili prebivalište na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja I. skupine prema posebnom propisu i području Grada Vukovara ili pravo na uvećanje osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja.
Pogodnosti za mlade
Najveće povrate poreza ostvarit će mladi do navršene 25. godine života koji imaju pravo na povrat 100 posto uplaćenog poreza na dohodak ako su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada, dok osobe u dobi od 26 do 30 godina mogu ostvariti povrat 50 posto plaćenog poreza. Primjerice, osoba stara 29 godina s prosječnom plaćom od 1.400 eura može ostvariti povrat poreza u iznosu od oko 1.500 eura, što znači da mlađi od 25 godina mogu ostvariti povrat poreza u iznosu do čak 3.000 eura. No, prosječan povrat poreza mlađima od 25 godina lani je iznosio oko 900 eura, a osobama između 26 i 30 godina starosti posječan povrat iznosio je oko 770 eura.
Osobe starije od 30 godina nemaju dobnu olakšicu, ali mogu dobiti povrat ako su preplatili porez, nisu koristili sve olakšice ili su mijenjali poslodavca. U tim slučajevima povrat poreza najčešće se kreće od 100 do 1.000 eura.
Na internetskim stranicama Porezne uprave nalazi se kalkulator za izračun povrata poreza koji omogućava okvirni izračun iznosa povrata, no iznos je informativan jer konačni obračun utvrđuje Porezna uprava.
Dužnici nemaju pravo povrata poreza
Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje, te onim poreznim obveznicima nad čijim se isplatiteljima dohotka provode postupci za naplatu poreza po osnovi isplaćenih primitaka. Navedenim obveznicima neće biti niti izdano rješenje, već će im biti dostavljena obavijest u kojoj će biti navedeno da se nad isplatiteljem dohotka provode postupci u cilju naplate potraživanja.
Hrvatska
PROGNOZA / Očekuje nas iznad prosječno toplo vrijeme, ali u ovim dijelovima bi mogle pasti veće količine oborina
Danas će vrijeme u unutrašnjosti biti umjereno do pretežno oblačno, slaba oborina na granici kiše i snijega padat će još mjestimice tijekom prijepodneva.
Anticiklona nad Skandinavijom i Sibirom sporo se premješta prema istoku pred dubokim ciklonalnim vrtlogom koji donosi topliju vlažnu zračnu masu s Atlantika nad Europsko kopno. Ciklona nad istočnim Sredozemljem popunjava se i premješta prema Crnom moru, a na njezinoj stražnjoj strani vlažan morski zrak podržava oblačno oborinsko vrijeme nad istočnim i središnjim dijelom Balkanskog poluotoka.
Prodor atlantskog vlažnog toplijeg zraka počeo se osjećati nad zapadnom Europom, a veća količina vlažnog zraka zaobilazi Alpe sa zapadne strane i prodire nad Genovski zaljev. Genovska ciklona će se produbiti i ojačati te sustav njezine cirkulacije već djeluje na vrijeme u Jadranskom bazenu. Prizemno jezero hladnog zraka koje je ispunilo Panonsku nizinu i zadržalo se na Dinaridima uzrokujući buru postupno se povlači prema istoku pred toplim vlažnim zrakom koje na svojoj prednjoj strani donosi Genovska ciklona.
Danas će vrijeme u unutrašnjosti biti umjereno do pretežno oblačno, slaba oborina na granici kiše i snijega padat će još mjestimice tijekom prijepodneva. Poslijepodne u Sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i Slavoniji djelomično ukidanje naoblake uz kraća sunčana razdoblja. Na većem dijelu Jadrana pretežno sunčano, uz povećanu naoblaku na krajnjem jugu Dalmacije. Poslijepodne i navečer sa jugozapada postupan porast naoblake uz umjereno jugo i jugoistočnjak. Jugo tijekom noći na utorak u pojačanju. Najviša dnevna temperatura zraka u unutrašnjosti od 3 do 6, na Jadranu i uz Jadran od 9 do 13 °C.
Sutra u utorak vrijeme po jugu, promjenljivo do pretežno oblačno. Uz zatopljenje padati će kiša koja na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru poslijepodne i navečer može biti obilnija.
Puhat će umjeren do jak jugoistočnjak, u gorju te na Jadranu mjestimice i olujne jačine.
Jutarnje temperature u unutrašnjosti u planinskim krajevima oko -2, u ravničarskim predjelima oko 3, na Jadranu i uz priobalju od 3 do 7 °C. Najviša dnevna temperatura zraka u unutrašnjosti do 12, a na Jadranu uz jako jugo 12 do 16 °C. Jugo i visoki valovi uz pad tlaka zraka i visoku plimu mjestimice mogu uzrokovati plavljenje obala.
Do kraja tjedna vrijeme će biti iznad prosječno toplo uz povremenu kišu. Veće količine oborina na srednjem i južnom Jadranu gdje će od srijede biti i lokalnih grmljavinskih pljuskova.
Povratak zime u prvoj polovini veljače prevrtače nije izgledan.






