Connect with us

Hrvatska

Cijene u Europi: Po čemu je Hrvatska skuplja od Danske i Finske, ali i po čemu je među najjeftinijima

Objavljeno

8 mjeseci prije

-

Puno se govori o skupoći u Hrvatskoj, a ovdašnje se cijene roba i usluga često uspoređuju s onima u drugim zemljama Europske unije.

Eurostat je nedavno objavio usporednu analizu razina cijena roba i usluga široke potrošnje u zemljama članicama EU-a, također i Švicarskoj, Norveškoj i Islandu koji s EU čine Europski gospodarski prostor te u šest zemalja jugoistočne Europe izvan prostora EU-a (Albanija, Srbija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Turska).

Prema izračunu Eurostata za 2024. godinu, po ukupnim izdacima kućanstava za robe i usluge, Hrvatska je na 23. mjestu od 27 zemalja članica EU-a. Prema tom izračunu, najskuplje su robe i usluge u Danskoj i Irskoj, a najjeftinija je Bugarska. Razina cijena robe široke potrošnje i usluga u Danskoj čak je 43 posto iznad prosjeka EU-a, a najniža je u Bugarskoj – 40 posto ispod tog prosjeka. Hrvatska je na 24 posto ispod prosjeka EU-a. Osim Bugarske, od Hrvatske su po cijenama roba široke potrošnje i usluga jeftinije još i Mađarska, Poljska te Rumunjska.

No puno je zanimljivija analiza razina cijena prema kategorijama roba i usluga. Eurostat ih je podijelio u tri skupine s po četiri kategorije. U prvoj skupini su cijene hrane, pića, duhana, odjeće i obuće.

U drugoj su energenti, namještaj, kućanski uređaji i potrošačka elektronika, a u trećoj osobna vozila, usluge prijevoza, komunikacije te hoteli i restorani.

Eurostat je u ovaj izračun uračunao paritet kupovne moći u svakoj zemlji.

Evo cijena po kategorijama i gdje se sa svojim cijena nalazi Hrvatska u odnosu na ostale članice EU-a.

Price_level_index_for_final_household_consumption_expenditure_(HFCE)_2024,_(EU=100)_protocol
Eurostat

Hrana i bezalkoholna pića (14. mjesto)

Cijenama hrane i bezalkoholnih pića Hrvatska je s indeksom 103,7 iznad prosjeka EU-a. Najskuplji je Luksemburg (indeks 124,8), a ukupno je trinaest zemalja skuplje od Hrvatske. No Hrvatska je, primjerice, u ovoj kategoriji skuplja od Njemačke (indeks 102,7), Nizozemske, Italije, Španjolske, Slovenije, Češke, Portugala, Slovačke, Litve… Najjeftinija je Rumunjska s indeksom 75,5.

Alkoholna pića i duhan (20. mjesto)

Što se tiče cijena alkoholnih pića (žestoka pića, vino i pivo) te duhanskih proizvoda, u EU-u debelo prednjači Irska (tamo kutija cigareta košta oko 14 eura, nap.a.) s indeksom 204,5 te Finska s indeksom 175,4. Hrvatska je ispod prosjeka EU-a (indeks 88,8), otprilike na razini sa Slovenijom, a nešto skuplja od Italije i Španjolske. Alkohol i duhan jeftiniji nego u Hrvatskoj još su u Italiji, Španjolskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj te Bugarskoj koja je i po cijenama alkohola i cigareta kudikamo najjeftinija (indeks 69).

Inače, hrana i bezalkoholna pića u prosjeku čine 17 posto rashoda kućanstava u zemljama EU-a, a alkoholna pića i duhanski proizvodi pet posto kućnih budžeta.

Odjeća (20. mjesto) i obuća (14. mjesto)

Odjeća je najskuplja u Danskoj (indeks 132,8) i Švedskoj (indeks 120), dok je Hrvatska s indeksom 94,8 malo ispod prosjeka EU-a. Kod nas je odjeća skuplja nego, primjerice, u Nizozemskoj, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, koja je i u ovoj kategoriji najjeftinija.

Za razliku od cijena odjeće koje su u Hrvatskoj ispod prosjeka EU-a, obuća je iznad prosjeka, ali neznatno (indeks 100,9). I u ovoj kategoriji na vrhu prednjači Danska (indeks 129,3), a na dnu liste Bugarska (indeks 82,4). U trinaest zemalja EU-a obuća je skuplja nego u Hrvatskoj, dok je kod nas skuplja nego, primjerice, u Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Grčkoj.

hrana i odjeća
Eurostat

Energenti (24. mjesto)

Hrvatska je među članicama EU-a s najnižim cijenama energenata – električne energije, plina i ostalih tekućih i krutih goriva za kućnu upotrebu. U ovoj kategoriji Hrvatska ima indeks 55,3, a energenti su jeftiniji još samo u Bugarskoj (indeks 51,8) i Mađarskoj (indeks 37,9). S druge strane, električna energija, plin i ostali energenti najskuplji su u Njemačkoj (indeks 122,1), Italiji (indeks 117,9) i Irskoj (indeks 117,4).

Namještaj (23. mjesto)

Namještaj je najskuplji na Malti (indeks 125,7) te u Luksemburgu (indeks 121,5) dok je Hrvatska (indeks 86,1) u ovoj kategoriji među jeftinijima. Jeftiniji namještaj nego u Hrvatskoj kupuje se jedino u Češkoj, Slovačkoj i Bugarskoj.

Kućanski aparati (12. mjesto)

Za razliku od namještaja, cijene kućanskih uređaja (hladnjaci, zamrzivači, perilice rublja, perilice posuđa, štednjaci, mikrovalne pećnice, usisavači i slično) u Hrvatskoj su iznad prosjeka EU-a (indeks 102,1). Kućanski su aparati najskuplji na Malti (indeks 130,6), a najjeftiniji u Litvi (indeks 87,5). Hrvatska je u ovoj kategoriji na prilično visokom 12. mjestu, u rangu Finske (indeks 102,9), a skuplja i od Njemačke (indeks 99,5).

energenti
Eurostat

Potrošačka elektronika (6. mjesto)

Po cijenama potrošačke elektronike Hrvatska je s indeksom 110,7 iznad prosjeka EU-a, čak na šestom mjestu među 27 članica. Potrošačka elektronika uključuje uređaje koji se koriste za zabavu, komunikaciju i rekreaciju poput televizora, računala, tableta, pametnih telefona i sličnog. Potrošačka elektronika u Hrvatskoj je, po ovome, skuplja nego u Danskoj, Irskoj, Luksemburgu, Švedskoj, Austriji i Njemačkoj. Skuplja nego kod nas jedino je u Finskoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Češkoj i Grčkoj. Najjeftinija je u Italiji (indeks 88,9)

Osobna vozila (13. mjesto), prijevoz (17. mjesto)

U ovoj kategoriji Hrvatska je s indeksom 98,1 malo ispod prosjeka EU-a. Najskuplja je Danska (indeks 119,9), a najjeftinija Slovačka (indeks 88,6). Hrvatska je cijenama osobnih vozila skuplja i od nekih najbogatijih zemalja EU-a poput Luksemburga i Švedske. Također i od Španjolske, Slovenije i Poljske te je ukupno na 13. mjestu od 27 zemalja EU-a.

Usluge prijevoza uključuju cijene prijevoza putnika u cestovnom, željezničkom, zračnom, morskom i riječnom prometu. Hrvatska je po njima na 17. mjestu s indeksom 87, ispod prosjeka EU-a, ali ipak skuplja od Italije, Španjolske, Portugala i Češke. Najskuplja je i u ovoj kategoriji Danska (indeks 159,9), a najjeftinija Bugarska (indeks 57,2).

Komunikacijske usluge (11. mjesto)

Komunikacijske usluge (pošta, telefon, mobilna telefonija…) kategorija je u kojoj je Hrvatska također među skupljima i s indeksom 111 znatno premašuje prosjek EU-a te je na 11. mjestu. Od najrazvijenijih zemalja cijenama tih usluga skuplja je i od Danske, Finske i Francuske, a tek malo jeftinija od Austrije. Najskuplje su komunikacijske usluge u Belgiji (indeks 168,6) a najjeftinije u Rumunjskoj (indeks 52,6) koja je po tome više nego upola jeftinije od Hrvatske.

Restorani i hoteli (13. mjesto)

Cijenama hotelskih i ugostiteljskih usluga Hrvatska je u ‘zlatnoj sredini’ na 13. mjestu, malo ispod prosjeka EU-a. Nije skuplja ni od jedne od deset najrazvijenijih zemalja EU-a, ali je skuplja od susjedne Slovenije te mediteranskih zemalja Cipra, Malte, Španjolske i Grčke. Najjeftinije su hotelske i ugostiteljske usluge u Bugarskoj (indeks 53,2) dok su najskuplje u Danskoj (indeks 147,6).

komunikacije
Eurostat

Ukupno gledajući, Hrvatska je iznad prosjeka u pet kategorija cijena roba i usluga: kućanski uređaji, potrošačka elektronika, komunikacije, obuća te hrana i alkoholna pića. U usporedbi s Njemačkom, s čijim s cijenama ovdašnje često uspoređuju, u Hrvatskoj su skuplji hrana i bezalkoholna pića, obuća, kućanski uređaji i potrošačka elektronika.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Nedjelja će biti sunčana, ali od utorka stiže velika promjena: Evo što nas čeka diljem zemlje

Objavljeno

20 sati prije

-

3. svibnja 2026.

By

foto: Saša Čuka

Nestabilan i vlažan zrak s Atlantika približava se zapadnoj obali Europe i najavljuje promjenu vremenskih prilika na širem području kontinenta. Riječ je o dolini niskog tlaka zraka povezanoj s dubokom ciklonom nad Skandinavijom i Baltikom, koja se proteže preko Danske i Velike Britanije sve do zapadne obale Pirinejskog poluotoka.

Nad Biskajskim zaljevom dodatno se razvija ciklona koja na svojoj prednjoj strani povlači topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja prema zapadnoj i srednjoj Europi.

Glavnina tog toplog i vlažnog zraka premještat će se prema istoku, i to sjevernije od Alpa, dok će manji dio zaobići Alpe i prodrijeti u Genovski zaljev. Početkom idućeg tjedna nestabilan zrak postupno će zahvatiti i naše krajeve, pa se od utorka očekuje izraženija promjena vremena.

Nedjelja donosi stabilne i ugodne prilike. Bit će pretežno sunčano, uz najviše dnevne temperature između 21 i 26 stupnjeva Celzija, kako u unutrašnjosti tako i na Jadranu. Poslijepodne je u gorskim krajevima moguć slab razvoj dnevne naoblake.

Vjetar će biti slab, u unutrašnjosti sjeverni i sjeveroistočni, dok će na Jadranu prevladavati vjetrovi dnevne cirkulacije, uz pojačan maestral na srednjem i južnom dijelu te u kanalima među otocima. Temperatura mora kreće se između 16 i 18 stupnjeva, a ultravioletni indeks je visok.

U ponedjeljak prijepodne nastavlja se stabilno i sunčano vrijeme. Jutarnje temperature u unutrašnjosti bit će oko četiri stupnja, a na Jadranu oko 12. Međutim, već poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena.

Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. U zapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu očekuje se slaba kiša, uz jačanje juga.

Srijeda donosi pretežno oblačno vrijeme s povremenom umjerenom kišom. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mjestimice su mogući i grmljavinski pljuskovi. Jugo će dodatno ojačati, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana.

Jutarnje temperature ostat će bez većih promjena, oko šest stupnjeva u unutrašnjosti i oko 12 na Jadranu, dok će dnevne temperature biti u manjem padu, oko 19 u unutrašnjosti i oko 22 stupnja na obali.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Uživajte u sunčanom vikendu jer sredina idućeg tjedna donosi nova pogoršanja vremena

Objavljeno

2 dana prije

-

2. svibnja 2026.

By

foto: Saša Čuka

Trenutno se nalazimo pod utjecajem anticiklone koja donosi stabilno i suho vrijeme, uz umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Ciklonalna aktivnost zadržava se nad Baltikom, dok se nad Biskajskim zaljevom razvija ciklona.

Na njezinoj prednjoj strani prema zapadnoj i srednjoj Europi prodire topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja. Glavnina tog zraka premješta se prema istoku, sjevernije od Alpa, te će početkom i sredinom idućeg tjedna zahvatiti i naše krajeve.

Tijekom dana će prevladavati sunčano vrijeme uz slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu i uz obalu puše jaka bura, koja će tijekom poslijepodneva okrenuti na jak maestral.

Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti kreće se između 19 i 24 stupnja, dok je na Jadranu oko 22 stupnja. Temperatura mora iznosi od 15 stupnjeva uz obalu do 17 stupnjeva na otocima i otvorenom moru južnog Jadrana. Ultraljubičasti indeks je visok.

U nedjelju se nastavlja stabilno i sunčano vrijeme, uz hladna jutra u unutrašnjosti, gdje će se temperature kretati između tri i pet stupnjeva. U kotlinama gorskih krajeva moguće je i oko nula stupnjeva, uz slab mraz pri tlu. Na Jadranu će jutarnje temperature biti između deset i 15 stupnjeva.

Dnevne temperature u unutrašnjosti bit će za 15 do 20 stupnjeva više od jutarnjih, pa bi se ponegdje mogle popeti i do 26 stupnjeva. Na Jadranu i uz obalu najviša dnevna temperatura bit će oko 23 stupnja, uz maestral, koji će na srednjem i južnom dijelu biti pojačan.

Krajem tjedna očekuje se stabilizacija

Početkom idućeg tjedna očekuje se utjecaj prodora vlažne zračne mase s Atlantika. U ponedjeljak poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena vremena. Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. Slaba kiša očekuje se u utorak u zapadnim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu, gdje će zapuhati jugo.

U srijedu će prevladavati pretežno oblačno vrijeme, uz slabu, mjestimice i umjerenu kišu. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mogući su i lokalni grmljavinski pljuskovi.

Na moru će vjetar promijeniti smjer i zapuhat će bura. Jutarnje temperature zraka neće se znatnije mijenjati, u unutrašnjosti će biti oko šest stupnjeva, a na Jadranu oko 12. Najviše dnevne temperature od utorka će biti u manjem padu, pa će se u unutrašnjosti kretati oko 19 stupnjeva, a na Jadranu oko 22.

Krajem tjedna očekuje se stabilizacija vremena uz osjetan porast temperature zraka.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Od anticiklonalne bure do ljetnih temperatura u dva dana

Objavljeno

3 dana prije

-

1. svibnja 2026.

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka

Hladan zrak polarnog podrijetla prodro je nad naše krajeve te se Panonska nizina, do planinske prepreke Dinarida, napunila hladnim, stabilnim zrakom anticiklone. Hladan zrak prelijeva se preko planinske prepreke na Jadran kao jaka, mjestimice i olujna bura.

Bura povezana s anticiklonom u unutrašnjosti naziva se anticiklonalna bura. Kratak opis anticiklonalne bure iz „Meteorološkog priručnika za nautičare” glasi:

Anticiklonalna bura nastaje pod utjecajem anticiklone s rashlađenog europskog kontinenta. Hladan i suh zrak iz anticiklone prelijeva se preko primorskih planina prema toplijem moru, dok se ciklona nalazi u Mediteranu, južno od Jadranskog mora. Zrak je suh, temperatura niska, tlak zraka visok, a nebo vedro. Samo se na ponekom planinskom vrhu, i to kratkotrajno, može zadržati oblačna kapa. Anticiklonalne bure traju dulje. Razina mora se snižava pa tijekom bure u lukama sjevernog Jadrana, osobito onima s kritičnim dubinama u odnosu na gaz broda, treba biti oprezan. Također je važno da privez brodice bude kratak.

Danas će vrijeme biti sunčano, a na Jadranu vjetrovito uz jaku, na udare i olujnu buru. Najviše dnevne temperature kretat će se od 17 do 22 °C, dok je temperatura mora od 16 do 17 °C.

U subotu i nedjelju nastavlja se sunčano i stabilno vrijeme, uz jutarnji slab mraz u kotlinama unutrašnjosti. Jutarnje temperature u unutrašnjosti, na dva metra visine u meteorološkom zaklonu, bit će od 1 do 4 °C, a na Jadranu oko 9 °C. Najviše dnevne temperature u subotu od 21 do 24 °C, dok će u nedjelju porasti za dva do tri stupnja, pa će maksimum dosezati i 27 °C. Na Jadranu će bura slabjeti i skretati na jak poslijepodnevni maestral.

Analiza vremenske situacije ukazuje na sporo premještanje anticiklone prema istoku kontinenta, dok će oslabljeni prodor vlažnijeg i toplijeg zraka atlantskog podrijetla započeti u prvoj polovici idućeg tjedna uz slabo jugo.

Naoblačenje s kišom očekuje se tek sredinom tjedna.

Nastavi čitati

U trendu