Connect with us

Hrvatska

Cijene u Europi: Po čemu je Hrvatska skuplja od Danske i Finske, ali i po čemu je među najjeftinijima

Objavljeno

-

Puno se govori o skupoći u Hrvatskoj, a ovdašnje se cijene roba i usluga često uspoređuju s onima u drugim zemljama Europske unije.

Eurostat je nedavno objavio usporednu analizu razina cijena roba i usluga široke potrošnje u zemljama članicama EU-a, također i Švicarskoj, Norveškoj i Islandu koji s EU čine Europski gospodarski prostor te u šest zemalja jugoistočne Europe izvan prostora EU-a (Albanija, Srbija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Turska).

Prema izračunu Eurostata za 2024. godinu, po ukupnim izdacima kućanstava za robe i usluge, Hrvatska je na 23. mjestu od 27 zemalja članica EU-a. Prema tom izračunu, najskuplje su robe i usluge u Danskoj i Irskoj, a najjeftinija je Bugarska. Razina cijena robe široke potrošnje i usluga u Danskoj čak je 43 posto iznad prosjeka EU-a, a najniža je u Bugarskoj – 40 posto ispod tog prosjeka. Hrvatska je na 24 posto ispod prosjeka EU-a. Osim Bugarske, od Hrvatske su po cijenama roba široke potrošnje i usluga jeftinije još i Mađarska, Poljska te Rumunjska.

No puno je zanimljivija analiza razina cijena prema kategorijama roba i usluga. Eurostat ih je podijelio u tri skupine s po četiri kategorije. U prvoj skupini su cijene hrane, pića, duhana, odjeće i obuće.

U drugoj su energenti, namještaj, kućanski uređaji i potrošačka elektronika, a u trećoj osobna vozila, usluge prijevoza, komunikacije te hoteli i restorani.

Eurostat je u ovaj izračun uračunao paritet kupovne moći u svakoj zemlji.

Evo cijena po kategorijama i gdje se sa svojim cijena nalazi Hrvatska u odnosu na ostale članice EU-a.

Price_level_index_for_final_household_consumption_expenditure_(HFCE)_2024,_(EU=100)_protocol
Eurostat

Hrana i bezalkoholna pića (14. mjesto)

Cijenama hrane i bezalkoholnih pića Hrvatska je s indeksom 103,7 iznad prosjeka EU-a. Najskuplji je Luksemburg (indeks 124,8), a ukupno je trinaest zemalja skuplje od Hrvatske. No Hrvatska je, primjerice, u ovoj kategoriji skuplja od Njemačke (indeks 102,7), Nizozemske, Italije, Španjolske, Slovenije, Češke, Portugala, Slovačke, Litve… Najjeftinija je Rumunjska s indeksom 75,5.

Alkoholna pića i duhan (20. mjesto)

Što se tiče cijena alkoholnih pića (žestoka pića, vino i pivo) te duhanskih proizvoda, u EU-u debelo prednjači Irska (tamo kutija cigareta košta oko 14 eura, nap.a.) s indeksom 204,5 te Finska s indeksom 175,4. Hrvatska je ispod prosjeka EU-a (indeks 88,8), otprilike na razini sa Slovenijom, a nešto skuplja od Italije i Španjolske. Alkohol i duhan jeftiniji nego u Hrvatskoj još su u Italiji, Španjolskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj te Bugarskoj koja je i po cijenama alkohola i cigareta kudikamo najjeftinija (indeks 69).

Inače, hrana i bezalkoholna pića u prosjeku čine 17 posto rashoda kućanstava u zemljama EU-a, a alkoholna pića i duhanski proizvodi pet posto kućnih budžeta.

Odjeća (20. mjesto) i obuća (14. mjesto)

Odjeća je najskuplja u Danskoj (indeks 132,8) i Švedskoj (indeks 120), dok je Hrvatska s indeksom 94,8 malo ispod prosjeka EU-a. Kod nas je odjeća skuplja nego, primjerice, u Nizozemskoj, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, koja je i u ovoj kategoriji najjeftinija.

Za razliku od cijena odjeće koje su u Hrvatskoj ispod prosjeka EU-a, obuća je iznad prosjeka, ali neznatno (indeks 100,9). I u ovoj kategoriji na vrhu prednjači Danska (indeks 129,3), a na dnu liste Bugarska (indeks 82,4). U trinaest zemalja EU-a obuća je skuplja nego u Hrvatskoj, dok je kod nas skuplja nego, primjerice, u Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Grčkoj.

hrana i odjeća
Eurostat

Energenti (24. mjesto)

Hrvatska je među članicama EU-a s najnižim cijenama energenata – električne energije, plina i ostalih tekućih i krutih goriva za kućnu upotrebu. U ovoj kategoriji Hrvatska ima indeks 55,3, a energenti su jeftiniji još samo u Bugarskoj (indeks 51,8) i Mađarskoj (indeks 37,9). S druge strane, električna energija, plin i ostali energenti najskuplji su u Njemačkoj (indeks 122,1), Italiji (indeks 117,9) i Irskoj (indeks 117,4).

Namještaj (23. mjesto)

Namještaj je najskuplji na Malti (indeks 125,7) te u Luksemburgu (indeks 121,5) dok je Hrvatska (indeks 86,1) u ovoj kategoriji među jeftinijima. Jeftiniji namještaj nego u Hrvatskoj kupuje se jedino u Češkoj, Slovačkoj i Bugarskoj.

Kućanski aparati (12. mjesto)

Za razliku od namještaja, cijene kućanskih uređaja (hladnjaci, zamrzivači, perilice rublja, perilice posuđa, štednjaci, mikrovalne pećnice, usisavači i slično) u Hrvatskoj su iznad prosjeka EU-a (indeks 102,1). Kućanski su aparati najskuplji na Malti (indeks 130,6), a najjeftiniji u Litvi (indeks 87,5). Hrvatska je u ovoj kategoriji na prilično visokom 12. mjestu, u rangu Finske (indeks 102,9), a skuplja i od Njemačke (indeks 99,5).

energenti
Eurostat

Potrošačka elektronika (6. mjesto)

Po cijenama potrošačke elektronike Hrvatska je s indeksom 110,7 iznad prosjeka EU-a, čak na šestom mjestu među 27 članica. Potrošačka elektronika uključuje uređaje koji se koriste za zabavu, komunikaciju i rekreaciju poput televizora, računala, tableta, pametnih telefona i sličnog. Potrošačka elektronika u Hrvatskoj je, po ovome, skuplja nego u Danskoj, Irskoj, Luksemburgu, Švedskoj, Austriji i Njemačkoj. Skuplja nego kod nas jedino je u Finskoj, Nizozemskoj, Francuskoj, Češkoj i Grčkoj. Najjeftinija je u Italiji (indeks 88,9)

Osobna vozila (13. mjesto), prijevoz (17. mjesto)

U ovoj kategoriji Hrvatska je s indeksom 98,1 malo ispod prosjeka EU-a. Najskuplja je Danska (indeks 119,9), a najjeftinija Slovačka (indeks 88,6). Hrvatska je cijenama osobnih vozila skuplja i od nekih najbogatijih zemalja EU-a poput Luksemburga i Švedske. Također i od Španjolske, Slovenije i Poljske te je ukupno na 13. mjestu od 27 zemalja EU-a.

Usluge prijevoza uključuju cijene prijevoza putnika u cestovnom, željezničkom, zračnom, morskom i riječnom prometu. Hrvatska je po njima na 17. mjestu s indeksom 87, ispod prosjeka EU-a, ali ipak skuplja od Italije, Španjolske, Portugala i Češke. Najskuplja je i u ovoj kategoriji Danska (indeks 159,9), a najjeftinija Bugarska (indeks 57,2).

Komunikacijske usluge (11. mjesto)

Komunikacijske usluge (pošta, telefon, mobilna telefonija…) kategorija je u kojoj je Hrvatska također među skupljima i s indeksom 111 znatno premašuje prosjek EU-a te je na 11. mjestu. Od najrazvijenijih zemalja cijenama tih usluga skuplja je i od Danske, Finske i Francuske, a tek malo jeftinija od Austrije. Najskuplje su komunikacijske usluge u Belgiji (indeks 168,6) a najjeftinije u Rumunjskoj (indeks 52,6) koja je po tome više nego upola jeftinije od Hrvatske.

Restorani i hoteli (13. mjesto)

Cijenama hotelskih i ugostiteljskih usluga Hrvatska je u ‘zlatnoj sredini’ na 13. mjestu, malo ispod prosjeka EU-a. Nije skuplja ni od jedne od deset najrazvijenijih zemalja EU-a, ali je skuplja od susjedne Slovenije te mediteranskih zemalja Cipra, Malte, Španjolske i Grčke. Najjeftinije su hotelske i ugostiteljske usluge u Bugarskoj (indeks 53,2) dok su najskuplje u Danskoj (indeks 147,6).

komunikacije
Eurostat

Ukupno gledajući, Hrvatska je iznad prosjeka u pet kategorija cijena roba i usluga: kućanski uređaji, potrošačka elektronika, komunikacije, obuća te hrana i alkoholna pića. U usporedbi s Njemačkom, s čijim s cijenama ovdašnje često uspoređuju, u Hrvatskoj su skuplji hrana i bezalkoholna pića, obuća, kućanski uređaji i potrošačka elektronika.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu