Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Don Damir Stojić predvodio duhovnu obnovu u svetištu sv. Šime u Zadru

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Don Damir Stojić predvodio je duhovnu obnovu u svetištu sv. Šime u Zadru u subotu, 23. kolovoza.

Don Damir je predvodio misno slavlje, potom je održao prigodni nagovor pa klanjanje. U propovijedi misnog slavlja, don Damir je razmatrao Božju riječ čitanja iz Knjige o Ruti. „Izraelci su tražili status, čast, naslove, privilegije. Isus vidi da iza toga u njihovim srcima nema ljubavi i milosrđa. Zato ih Isus proziva. Tražili su počasna mjesta, bili su dvolični. Nije problem u naslovu, časti, statusu. Neki ljudi to imaju i to nije loše. Ali, loše je kad iza toga ne vidiš čovjeka.

Isus je farizeje najviše kritizirao zbog dvoličnosti. Jedno su govorili, drugo su činili. Isus kaže da činimo i pridržavamo se svega što kažu, ali da se ne ravnamo po njihovim djelima“, upozorio je don Damir, rekavši da je bilo i dobrih farizeja, npr. Nikodem. No, pismoznanci su bili baš dvolični. Isus kaže da su na Mojsijevu stolicu zasjeli pismoznanci. U tom kontekstu, Stojić je potaknuo da zbog grešaka i slabosti pojedinih svećenika ne osuđujemo cijelu Crkvu.

„Nije problem u nauku Crkve, nego u osobi koja ne uspijeva živjeti taj ideal. Imajmo oči usmjerene u Isusa koji je naš ideal; ideal nije svećenik, biskup. Mi bismo trebali biti uzorni“, potaknuo je don Damir.

Istaknuo je da je Ruta živjela u vrijeme sudaca. „To je bilo najturbulentnije vrijeme izraelske povijesti; vrijeme korupcije, bezakonja, nije bilo vodstva. No, Bog nije intervenirao preko nekih velikih vođa, u Jeruzalemu, nego kod jedne skromne, ponizne žene. To je fascinantno. Zato što, kad Bog čini velike stvari i kad Bog čini svoju intervenciju, to se neće događati po nekim zemaljskim kriterijima.

Božji narod je toliko bio pao na dno i čovjek bi očekivao da Bog diže nekog vojskovođu. Suci su bili pali, jako slabi, prvi Samson, jedan od sudaca je pao. I što Bog čini? Božja drama ne ide među tim velikim muškarcima, vođama, sucima, vojskovođama, gospodarima, nego kod jedne ponizne žene“, istaknuo je don Damir.

A Ruta je živjela veličanstveno djelo koje su zapazili ne samo njena okolina, nego i Bog. „Ona je bila Moapkinja, strankinja, udala se i njen muž je umro. Ostala je sa svojom svekrvom i služila je svekrvi. Ništa dramatično. I Bog je to vidio. Ona je nesebično služila starijoj ženi. Tu se događa Božja drama. Tu Bog zapaža. Nebo se otvara iznad nje.

I što se tu događa? Ruta se ponovno udala u jednu skromnu obitelj iz Betlehema i ona je prabaka kralja Davida iz čije će loze izaći Mesija, Isus Krist“, istaknuo je don Damir, poručivši: „Taman kad pomislimo da Bog ništa ne radi, da Bog ne vidi patnje svoga naroda, itekako Bog vodi svoj narod.

Koja milost – da usred te korupcije, bezboštva, jer vrijeme sudaca je možda najcrnje razdoblje izraelske povijesti, Bog intervenira kod jedne strankinje, udovice koja je služila svekrvi. A svekrva je rekla Ruti neka se vrati svom narodu. No, ona je odlučila ostati i rekla joj je: ‘Ja ću ostati služiti tebi i Bogu’. Dakle, zemaljski gledajući, to nije imalo smisla“, rekao je Stojić.

U tom kontekstu je poručio: „Ono što u zemaljskim očima možda nema smisla, Bog vidi. Mislim da svatko prolazi neku muku. I možda se osjećate kao da vas Bog ne vidi, kao da nitko ne vidi tvoju muku. Možda netko služi majci, ocu, bolesnom mužu, ženi, djetetu, u nekoj ustanovi. I možda se osjeća kao da cijeli svijet prolazi, a tebe nitko ne vidi.

Čitanje iz Knjige o Ruti po Božjoj riječi poručuje: Bog tebe vidi! Velik si u Božjim očima! Zato tu Bog intervenira. I upravo iz te loze izaći će Mesija koji će otkupiti svijet. Na vama je da budete veliki i vjerni u malim stvarima. A kad ste u malim stvarima veliki i vjerni, poput Rute, onda stvarate prostor da se Bog proslavi u tvom životu i da te uzveliča.

A farizeji i pismoznanci su tražili aplauz, pažnju, čast i mjesta – ništa od toga. Nego, primjer Rute. Budi vjeran i velik u malim stvarima i bit ćeš velik u Božjim očima“, poručio je don Damir.

Duhovni nagovor o osobinama sv. Šimuna koje nam je nasljedovati

U nagovoru nakon mise, don Damir je istaknuo da je crkva sv. Šime jedinstvena u Hrvatskoj jer ima relikviju sveca Šimuna koji je bio toliko blizak Isusu; ne samo komadić kosti, nego cijelo njegovo tijelo. Smatra da je zadarska crkva sv. Šime, po važnosti, u nizu nakon bazilika sv. Petra i Pavla u Rimu i crkava u kojima su relikvije apostola.

Don Damir je razmatrao osobine sv. Šimuna o kojem je u evanđelju napisano svega deset redaka. Evanđelist Luka opisuje prizor nakon što se Isus rodio. Židovski običaj je bio da osmi dan nakon rođenja, roditelji prikažu dijete u hramu; dakle, dar koji su dobili, vraćaju Bogu kao dar. Marija i Josip izvršili su to po židovskim propisima. Tada je u hramu bio i Šimun.

„Starac Šimun bio je bogobojazan i pravedan čovjek. Iščekivao je utjehu Izraela. Bio je vođen Duhom Svetim. To su tri karakteristike koje nam Bog donosi za njega.

Kako je potrebno biti bogobojazan!? Neki ljudi se ne boje nikoga. Biti bogobojazan znači da si toliko svjestan da te Bog stvorio, da si sve dobio od Boga, da toliko ovisiš o Bogu da ne bi mogao izdahnuti bez Boga. Kad čovjek postane svjestan toga, to je bogobojaznost. Na bogobojaznost dolazi pobožnost. Ako nam je Bog sve dao, njemu ćemo se klanjati. Pobožnost i bogobojaznost idu zajedno“, rekao je don Damir.

Istaknuo je da je Šimun prepoznao Isusa, a bio je još dijete; „da je on Spasitelj, ispunjenje svih iščekivanja Izraelovih. I u tom dramatičnom trenutku on Mariji prorokuje da će mač probosti njenu dušu. Tu je mudri starac izrekao veliku istinu, da nema spasenja bez patnje“, rekao je don Damir, istaknuvši da od sv. Šimuna možemo naučiti četiri kreposti, karakteristike: strpljenje u vjeri, život u Duhu, prepoznati Isusa u malenome i nadati se.

„Važno je biti strpljiv, imati pouzdanje. Zaharija, Elizabeta, Šimun, Ivan Krstitelj su velikani na prijelazu iz Staroga u Novi zavjet koji su iščekivali  Mesiju, a nisu bili vidjeli Isusa. No, ostali su postojani u vjeri“, naglasio je  don Damir. To je primjer kako ljudi unatoč nedaćama života mogu ostati radosni, jer napuštenost, izdaja, samoća, teška situacija, mnoge vodi u očaj, beznađe i grijeh, upozorio je Stojić.

„Šimun je imao strpljenje u vjeri. Toliko puta možemo pitati Boga gdje je. Šimunu je zemlja bila okupirana, bilo je lažno svećenstvo u hramu, sve je bilo lažno. Šimun je mogao reći: ‘Ovo nema smisla’, ali nije to rekao“, istaknuo je don Damir. Potaknuo je na molitvu za strpljenje u vjeri, da živimo život u Duhu, da nam Bog dâ oči vjere da možemo prepoznati Gospodina i zahvaliti.

Zatim, Šimun je primjer Božjeg djelovanja čudesnim putem. „Šimun je prepoznao da je dijete koje su Marija i Josip donijeli ispunjenje svih proročanstava, dugoočekivani, najavljeni Mesija. Ne znamo kako ga je prepoznao, ali živio je život u duhu, bio je vođen Duhom. Bio je čovjek molitve, osluškivao je“, istaknuo je don Damir, naglasivši da je Šimunu Duh Sveti to objavio. Život u Duhu nije prebivanje u grijehu. Zato je važna ispovijed, jer se odričemo onoga što sprječava da Duh Sveti djeluje u nama.

Nadalje, Šimun je prepoznao Isusa u malenome. „Mnogi Židovi bili su iznenađeni jer su mislili da će Mesija doći kao vojskovođa. Ali, došao je na rubu carstva, rođen u malom Betlehemu. Čak je rođen izvan grada, odrastao u Nazaretu. Radio je trideset godina u skrovitosti, svojim rukama. Živio je u obitelji u kojoj je sve počelo začećem i rođenjem. Ta obitelj je bila siromašna jer su dali sirotinjski dar, dvije grlice.

Bogata židovska obitelj je uz rođenje sina morala žrtvovati janje. Josip i Marija su dali grlicu, jer su bili siromašni. Ali, papa Benedikt XVI. je rekao: ‘Zaista su dali janje, Jaganjca Božjega’. I Šimun ga je prepoznao“, rekao je don Damir, potaknuvši da prepoznamo Isusa u malenome. „Bog gleda svaki detalj, i najmanji, tvoga života. Bog traži da budemo vjerni i sveti“, poručio je Stojić.

Šimun nas uči i kako treba umrijeti i koja je svrha, cilj života. Cilj života je susresti Isusa. Jer, nakon susreta s Isusom, rekao je: ‘Sad otpuštaš slugu svoga, Gospodaru, po riječi svojoj, u miru’.

„Sv. Šimun nas uči kako čekati, vjerovati, kako se nadati i kako, gdje prepoznati Gospodina. On je uzor vjere, strpljenja i spremnosti. Ako imaš Krista, imaš sve. Šimun nas uči kako postaviti pravu ljestvicu vrednota“, poručio je don Damir Stojić.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 

ZADAR / ŽUPANIJA

Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok

Objavljeno

-

By

Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac. 

Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.  

– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura. 

Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu. 

Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima. 

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru

Objavljeno

-

By

Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman.  Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga  u širi kontekst slovenskih udruga  na prostoru Republike Hrvatske.

-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i  savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila  je  i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe.  Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.

– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji  95 aktivnih članova. U sklopu brojnih  aktivnosti  ovo nam je  279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica  monografije.

 Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica  U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije.  U Zadru se svake godine obilježava  Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju  i ostale  manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija  na svečanosti obilježavanja 20-te  obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.

Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju  zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za  Dopunsku školu slovenskog jezika  koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice  Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je  jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je  SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja  modela očuvanja  jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.

Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.

Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.

Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra,  slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima  u razrušenom gradu.

Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja  slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.

Darja Jusup

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka” 

Objavljeno

-

By

U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.

 Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.

 U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.

 – Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.

 Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.

 – Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.

 Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.

 – Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.

Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.

Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu