ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Don Damir Stojić predvodio duhovnu obnovu u svetištu sv. Šime u Zadru
Don Damir Stojić predvodio je duhovnu obnovu u svetištu sv. Šime u Zadru u subotu, 23. kolovoza.
Don Damir je predvodio misno slavlje, potom je održao prigodni nagovor pa klanjanje. U propovijedi misnog slavlja, don Damir je razmatrao Božju riječ čitanja iz Knjige o Ruti. „Izraelci su tražili status, čast, naslove, privilegije. Isus vidi da iza toga u njihovim srcima nema ljubavi i milosrđa. Zato ih Isus proziva. Tražili su počasna mjesta, bili su dvolični. Nije problem u naslovu, časti, statusu. Neki ljudi to imaju i to nije loše. Ali, loše je kad iza toga ne vidiš čovjeka.
Isus je farizeje najviše kritizirao zbog dvoličnosti. Jedno su govorili, drugo su činili. Isus kaže da činimo i pridržavamo se svega što kažu, ali da se ne ravnamo po njihovim djelima“, upozorio je don Damir, rekavši da je bilo i dobrih farizeja, npr. Nikodem. No, pismoznanci su bili baš dvolični. Isus kaže da su na Mojsijevu stolicu zasjeli pismoznanci. U tom kontekstu, Stojić je potaknuo da zbog grešaka i slabosti pojedinih svećenika ne osuđujemo cijelu Crkvu.
„Nije problem u nauku Crkve, nego u osobi koja ne uspijeva živjeti taj ideal. Imajmo oči usmjerene u Isusa koji je naš ideal; ideal nije svećenik, biskup. Mi bismo trebali biti uzorni“, potaknuo je don Damir.

Istaknuo je da je Ruta živjela u vrijeme sudaca. „To je bilo najturbulentnije vrijeme izraelske povijesti; vrijeme korupcije, bezakonja, nije bilo vodstva. No, Bog nije intervenirao preko nekih velikih vođa, u Jeruzalemu, nego kod jedne skromne, ponizne žene. To je fascinantno. Zato što, kad Bog čini velike stvari i kad Bog čini svoju intervenciju, to se neće događati po nekim zemaljskim kriterijima.
Božji narod je toliko bio pao na dno i čovjek bi očekivao da Bog diže nekog vojskovođu. Suci su bili pali, jako slabi, prvi Samson, jedan od sudaca je pao. I što Bog čini? Božja drama ne ide među tim velikim muškarcima, vođama, sucima, vojskovođama, gospodarima, nego kod jedne ponizne žene“, istaknuo je don Damir.
A Ruta je živjela veličanstveno djelo koje su zapazili ne samo njena okolina, nego i Bog. „Ona je bila Moapkinja, strankinja, udala se i njen muž je umro. Ostala je sa svojom svekrvom i služila je svekrvi. Ništa dramatično. I Bog je to vidio. Ona je nesebično služila starijoj ženi. Tu se događa Božja drama. Tu Bog zapaža. Nebo se otvara iznad nje.
I što se tu događa? Ruta se ponovno udala u jednu skromnu obitelj iz Betlehema i ona je prabaka kralja Davida iz čije će loze izaći Mesija, Isus Krist“, istaknuo je don Damir, poručivši: „Taman kad pomislimo da Bog ništa ne radi, da Bog ne vidi patnje svoga naroda, itekako Bog vodi svoj narod.

Koja milost – da usred te korupcije, bezboštva, jer vrijeme sudaca je možda najcrnje razdoblje izraelske povijesti, Bog intervenira kod jedne strankinje, udovice koja je služila svekrvi. A svekrva je rekla Ruti neka se vrati svom narodu. No, ona je odlučila ostati i rekla joj je: ‘Ja ću ostati služiti tebi i Bogu’. Dakle, zemaljski gledajući, to nije imalo smisla“, rekao je Stojić.
U tom kontekstu je poručio: „Ono što u zemaljskim očima možda nema smisla, Bog vidi. Mislim da svatko prolazi neku muku. I možda se osjećate kao da vas Bog ne vidi, kao da nitko ne vidi tvoju muku. Možda netko služi majci, ocu, bolesnom mužu, ženi, djetetu, u nekoj ustanovi. I možda se osjeća kao da cijeli svijet prolazi, a tebe nitko ne vidi.
Čitanje iz Knjige o Ruti po Božjoj riječi poručuje: Bog tebe vidi! Velik si u Božjim očima! Zato tu Bog intervenira. I upravo iz te loze izaći će Mesija koji će otkupiti svijet. Na vama je da budete veliki i vjerni u malim stvarima. A kad ste u malim stvarima veliki i vjerni, poput Rute, onda stvarate prostor da se Bog proslavi u tvom životu i da te uzveliča.
A farizeji i pismoznanci su tražili aplauz, pažnju, čast i mjesta – ništa od toga. Nego, primjer Rute. Budi vjeran i velik u malim stvarima i bit ćeš velik u Božjim očima“, poručio je don Damir.

Duhovni nagovor o osobinama sv. Šimuna koje nam je nasljedovati
U nagovoru nakon mise, don Damir je istaknuo da je crkva sv. Šime jedinstvena u Hrvatskoj jer ima relikviju sveca Šimuna koji je bio toliko blizak Isusu; ne samo komadić kosti, nego cijelo njegovo tijelo. Smatra da je zadarska crkva sv. Šime, po važnosti, u nizu nakon bazilika sv. Petra i Pavla u Rimu i crkava u kojima su relikvije apostola.
Don Damir je razmatrao osobine sv. Šimuna o kojem je u evanđelju napisano svega deset redaka. Evanđelist Luka opisuje prizor nakon što se Isus rodio. Židovski običaj je bio da osmi dan nakon rođenja, roditelji prikažu dijete u hramu; dakle, dar koji su dobili, vraćaju Bogu kao dar. Marija i Josip izvršili su to po židovskim propisima. Tada je u hramu bio i Šimun.

„Starac Šimun bio je bogobojazan i pravedan čovjek. Iščekivao je utjehu Izraela. Bio je vođen Duhom Svetim. To su tri karakteristike koje nam Bog donosi za njega.
Kako je potrebno biti bogobojazan!? Neki ljudi se ne boje nikoga. Biti bogobojazan znači da si toliko svjestan da te Bog stvorio, da si sve dobio od Boga, da toliko ovisiš o Bogu da ne bi mogao izdahnuti bez Boga. Kad čovjek postane svjestan toga, to je bogobojaznost. Na bogobojaznost dolazi pobožnost. Ako nam je Bog sve dao, njemu ćemo se klanjati. Pobožnost i bogobojaznost idu zajedno“, rekao je don Damir.
Istaknuo je da je Šimun prepoznao Isusa, a bio je još dijete; „da je on Spasitelj, ispunjenje svih iščekivanja Izraelovih. I u tom dramatičnom trenutku on Mariji prorokuje da će mač probosti njenu dušu. Tu je mudri starac izrekao veliku istinu, da nema spasenja bez patnje“, rekao je don Damir, istaknuvši da od sv. Šimuna možemo naučiti četiri kreposti, karakteristike: strpljenje u vjeri, život u Duhu, prepoznati Isusa u malenome i nadati se.
„Važno je biti strpljiv, imati pouzdanje. Zaharija, Elizabeta, Šimun, Ivan Krstitelj su velikani na prijelazu iz Staroga u Novi zavjet koji su iščekivali Mesiju, a nisu bili vidjeli Isusa. No, ostali su postojani u vjeri“, naglasio je don Damir. To je primjer kako ljudi unatoč nedaćama života mogu ostati radosni, jer napuštenost, izdaja, samoća, teška situacija, mnoge vodi u očaj, beznađe i grijeh, upozorio je Stojić.

„Šimun je imao strpljenje u vjeri. Toliko puta možemo pitati Boga gdje je. Šimunu je zemlja bila okupirana, bilo je lažno svećenstvo u hramu, sve je bilo lažno. Šimun je mogao reći: ‘Ovo nema smisla’, ali nije to rekao“, istaknuo je don Damir. Potaknuo je na molitvu za strpljenje u vjeri, da živimo život u Duhu, da nam Bog dâ oči vjere da možemo prepoznati Gospodina i zahvaliti.
Zatim, Šimun je primjer Božjeg djelovanja čudesnim putem. „Šimun je prepoznao da je dijete koje su Marija i Josip donijeli ispunjenje svih proročanstava, dugoočekivani, najavljeni Mesija. Ne znamo kako ga je prepoznao, ali živio je život u duhu, bio je vođen Duhom. Bio je čovjek molitve, osluškivao je“, istaknuo je don Damir, naglasivši da je Šimunu Duh Sveti to objavio. Život u Duhu nije prebivanje u grijehu. Zato je važna ispovijed, jer se odričemo onoga što sprječava da Duh Sveti djeluje u nama.

Nadalje, Šimun je prepoznao Isusa u malenome. „Mnogi Židovi bili su iznenađeni jer su mislili da će Mesija doći kao vojskovođa. Ali, došao je na rubu carstva, rođen u malom Betlehemu. Čak je rođen izvan grada, odrastao u Nazaretu. Radio je trideset godina u skrovitosti, svojim rukama. Živio je u obitelji u kojoj je sve počelo začećem i rođenjem. Ta obitelj je bila siromašna jer su dali sirotinjski dar, dvije grlice.
Bogata židovska obitelj je uz rođenje sina morala žrtvovati janje. Josip i Marija su dali grlicu, jer su bili siromašni. Ali, papa Benedikt XVI. je rekao: ‘Zaista su dali janje, Jaganjca Božjega’. I Šimun ga je prepoznao“, rekao je don Damir, potaknuvši da prepoznamo Isusa u malenome. „Bog gleda svaki detalj, i najmanji, tvoga života. Bog traži da budemo vjerni i sveti“, poručio je Stojić.

Šimun nas uči i kako treba umrijeti i koja je svrha, cilj života. Cilj života je susresti Isusa. Jer, nakon susreta s Isusom, rekao je: ‘Sad otpuštaš slugu svoga, Gospodaru, po riječi svojoj, u miru’.
„Sv. Šimun nas uči kako čekati, vjerovati, kako se nadati i kako, gdje prepoznati Gospodina. On je uzor vjere, strpljenja i spremnosti. Ako imaš Krista, imaš sve. Šimun nas uči kako postaviti pravu ljestvicu vrednota“, poručio je don Damir Stojić.
Ines Grbić



Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





