Connect with us

Hrvatska

Velika promjena: Hrvatska pretekla i Češku, zaposleni primaju i oko 100 eura više

Objavljeno

-

Kada je riječ o minimalnoj bruto plaći obračunatoj za drugi dio 2025., ona je u Hrvatskoj iznosila 970 eura

U lipnju je prosječna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj iznosila 1444 eura, što je 9,8 posto ili 129 eura više nego u istom mjesecu lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U prosjeku je zabilježen i značajan realni rast: kada se uračuna inflacija, plaća je uvećana za 5,9 posto, piše Jutarnji list.

Dugo je rast plaća predvodio javni sektor, ali sada su primat preuzela državna i komunalna poduzeća te privatni sektor. Tako su u posljednjih godinu dana najviše povećane plaće u sektoru opskrbe električne energije, čak 19,4 posto, te u opskrbi vodom, 16,7 posto. Više od 12 posto porasle su plaće u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, trgovini, prometu i skladištenju te umjetnosti i zabavi.

Kada je u pitanju najviša neto plaća, nju već redovito ostvaruju onu zaposleni u djelatnosti zračnog prijevoza – u lipnju je iznosila 2279 eura. Najniža je neto plaća u proizvodnji odjeće, 926 eura. Medijalna neto plaća, pak, bila je na razini od 1233 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje, a polovina više od toga iznosa.

U istom razdoblju prosječna mjesečna bruto plaća porasla je 10,4 posto, a realno za 6,5 posto, na 2008 eura.

Usporedba sa zemljama srednje i istočne Europe koju redovito objavljuje Bečki institut za međunarodne ekonomske studije pokazuje da je Hrvatska napredovala na toj ljestvici od deset zemalja. S prosječnom bruto plaćom od 1968 eura u prvom tromjesečju ove godine, zauzela je treće mjesto. U Češkoj je je ta plaća u istom periodu iznosila gotovo sto eura manje, odnosno 1871 euro. Najvišu prosječnu bruto plaću i dalje ima Slovenija, 2464 eura, a na drugom je mjestu Poljska s 2076 eura. Drugi dio ljestvice zauzimaju Rumunjska (1831 euro), Mađarska (1681 euro), Slovačka (1518 eura) i Bugarska (1249 eura).

Analiza RBA

Kada se u obzir uzme inflacija, analiza RBA pokazuje da su realno plaće u tom razdoblju pale u Mađarskoj, i to 0,5 posto, dok su pozitivnu realnu stopu zabilježile sve ostale zemlje – najvišu Hrvatska, od 7,6 posto, Poljska i Bugarska od 7 posto, Rumunjska 6,1 posto, Slovenija 4,9 posto, Češka 3,9 posto.

“Iako je u razdoblju od 2009. godine rast prosječnih bruto plaća u Hrvatskoj bio relativno spor u usporedbi sa zemljama u okruženju, posljednjih nekoliko godina zabilježeno je značajno ubrzanje tog trenda. Poseban doprinos tome imao je snažan rast plaća u javnom sektoru, rezultat sveobuhvatne reforme plaća javnih i državnih službenika provedene tijekom 2024. godine”, podsjeća Elizabeta Sabolek Resanović, analitičarka RBA.

Kada je riječ o minimalnoj bruto plaći obračunatoj za drugi dio 2025., ona je u Hrvatskoj iznosila 970 eura. Očekivano, najviša je zabilježena u Sloveniji, 1278 eura, a na drugom mjestu je ponovno Poljska s 1100 eura. U Češkoj je iznosila 841 euro, u Slovačkoj 816 eura, a slijede Rumunjska (797 eura) i Mađarska (727 eura).

Sporijem rastu plaća, čini se, najviše je sklona Češka, premda po razini ekonomske razvijenosti u regiji srednje i istočne Europe dijeli prvo mjesto sa Slovenijom. Prema podacima Eurostata, BDP im je lani bio tek 10 posto manji od prosjeka EU, Poljskoj i Rumunjskoj 21 posto, a Hrvatskoj i Mađarskoj 23 posto.

S nastavkom realnog rasta plaća, navodi Sabolek Resanović, nameće se pitanje produktivnosti. U aktualnom gospodarskom okružju očekuje da će produktivnost vjerojatno rasti sporije od plaća. “Tržište rada pritom pokazuje otpornost, ali i sve veću ranjivost. Zbog nedostatka radnika brojna su poduzeća tijekom razdoblja gospodarskog usporavanja odlučila zadržati postojeće zaposlenike kako bi se zaštitila od skupog i dugotrajnog procesa novog zapošljavanja kada rast ponovno ubrza.

Ova praksa dodatno je stegnula tržište rada, ali istovremeno smanjila njegovu učinkovitost te usporila rast produktivnosti”, objašnjava. No, dinamika i struktura tržišta rada, dodaje, značajno se razlikuju među državama i sektorima, pa je cjelokupnu sliku nužno promatrati u tim specifičnim okvirima.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu