Connect with us

Hrvatska

Hrvatska je visoko na europskim migracijskim ljestvicama. Na jednoj smo čak drugi

Objavljeno

-

Eurostat / European Parliament

Zahvaljujući slobodnom kretanju unutar njenih granica kao jednom od temeljnih načela Europske unije, građani EU-a imaju pravo živjeti, raditi i studirati u drugim državama članicama praktički bez većih administrativnih zapreka. Podaci Eurostata kažu da oko 13,8 milijuna građana zemalja EU-a ili 3,1 posto ukupnog stanovništva živi u nekoj drugoj državi članici EU-a.

Kao najveća članica, Njemačka je zemlja u koju najviše doseljavaju građani drugih zemalja EU-a. Lani ih je prema podacima Eurostata ondje živjelo četiri i pol milijuna.

iseljavanje iz zemalja članica Unije u druge zemlje unutar EU-a može se promatrati iz dva ugla: po ukupnom broju iseljenih i njihovom postotnom udjelu u broju stanovnika. Prema oba kriterija na prvom mjestu je Rumunjska. No i Hrvatska visoko kotira.

Čak 578.000 Hrvata živi drugdje u EU

Brojčano gledajući, Rumunja je daleko najviše u drugim zemljama EU-a, čak 3,15 milijuna. To je dvostruko više od Italije na drugom mjestu čijih 1,49 milijuna stanovnika živi diljem EU-a i Poljske na trećem mjestu s 1,48 milijuna svojih državljana. Rumunja je, dakle, u drugim zemljama EU-a dvostruko više od Talijana i Poljaka zajedno. A ovih potonjih nije malo.

Na četvrtom mjestu su Portugalci (983 tisuće), na petom Bugari (783 tisuće), slijede Francuzi na šestom (735 tisuća), Nijemci na sedmom (726 tisuća) te Španjolci na osmom mjestu (598 tisuća).

Snimka zaslona 2025-07-15 150836
Eurostat

Hrvatska je na devetom mjestu. Prema podacima Eurostata za 2023. godinu, objavljenih ove godine, 578.547 građana Hrvatske živjelo je u nekoj drugoj zemlji članici EU-a. To je stotinjak tisuća više od brojem stanovnika četiri puta veće Nizozemske koja je na desetom mjestu ove liste, ali i drugih brojnijih nacija poput Grčke, Mađarske, Belgije ili Češke.

Na začelju su Malta čijih samo 4.800 stanovnika živi drugdje u EU te Cipar s 8.600.

Prema drugome kriteriju – postotku stanovništva pojedine države koje živi u drugim članicama EU-a Rumunjska je također na prvom mjestu, a Hrvatska odmah iza nje.

Čak 16,5 posto državljana Rumunjske živi drugdje unutar EU-a, dok je stopa građana Hrvatske koji žive u drugim članicama Unije – 15,02 posto. Na trećem mjestu je Bugarska (12,15 posto), a na četvrtom Portugal (9,36 posto) dok su stope drugih zemalja znatno niže. Najnižu ima najmnogoljudnija Njemačka čijih samo 0,86 posto građana živi u drugim zemljama EU-a.

migracije
Eurostat

Zemlje iz kojih najviše stanovništva živi u drugim zemljama EU-a poput Rumunjske Poljske, Bugarske ili Hrvatske pridružile su se Uniji unatrag 20 godina, a masovna iseljavanja iz njih bila su ekonomski motivirana i tekla prema gospodarski razvijenijim i bogatijim zemljama. Dva desetljeća ranije slično je bilo i s Portugalom, koji je član Unije od 1986. godine, ali i sa starom članicom Italijom, jednom od šest osnivačica i potpisnica Rimskog ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju, odnosno današnjeg EU-a.

U Hrvatskoj 10.700 građana drugih zemalja EU-a

Prema njemačkom statističkom uredu Destatisu, odluka o migriranju u potrazi za poslom ne ovisi samo o stanju domaćeg tržišta rada, već i o ponudi radne snage u zemlji odredišta. U Njemačkoj živi oko tri četvrtine od ukupnog broja građana Hrvatske iseljenih u druge zemlje EU-a, njih 426 tisuća.

Snimka zaslona 2025-07-16 094110
Eurostat

Podaci Eurostata kažu da u Njemačkoj živi 4,5 milijuna ljudi iz drugih država članica EU-a. Druge zemlje s velikim brojem migranata unutar EU-a uključuju Španjolsku, Francusku i Italiju. Po udjelu u stanovništvu, Irska i Belgija se ističu s oko 10 posto stanovništva iz drugih država članica EU-a, dok je u Luksemburgu to čak trećina.

Hrvatska je pro smaom začelju po broju državljana drugih zemalja EU-a koji žive u njoj. Ovdje ih živi tek nešto više od 10.700.

 

Hrvatska

PROGNOZA / Promjena vremena pred vratima: Stižu kiša i jako jugo, mogući grmljavinski pljuskovi

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Anticiklona se premješta prema istoku, a s Atlantika prodire vlažan, nestabilan i malo hladniji zrak nad europsko kopno. Nad Sredozemnim morem, zapadno od Apeninskog poluotoka, razvija se plitka ciklona čiji oblačni sustav, uz pojačano jugo, prelazi preko Italije i dolazi nad Jadran. Vremenska situacija nad Europom se mijenja, a vrijeme poprima osobine kasne jeseni – oblačno, tmurno, s povremenom kišom.

Prema prognostičkim materijalima u narednih 10 dana nije izgledno zahlađenje, ali postoje signali da bi nakon Božića, a pred Novu godinu, moglo zahladiti uz manje količine snijega, uglavnom u planinskim krajevima.

Danas dva tipa vremena: na Jadranu i u planinskim krajevima pretežno sunčano, uz porast naoblake u poslijepodnevnim satima te slabu kišu u Istri i na Kvarneru.

U unutrašnjosti prijepodne magla ili niska naoblaka sa slabom rosuljom. Poslijepodne i predvečer dizanje magle. Puhat će slab južni i jugozapadni vjetar, a na otvorenom moru Jadrana umjereno jugo uz valovito more. Najviše dnevne temperature od 3 do 6 °C, na Jadranu oko 15 °C.

Sutra, u srijedu, pretežno oblačno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu, gdje su lokalno mogući grmljavinski pljuskovi. Puhat će umjereno i jako jugo i oštro.

Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, na Jadranu oko 10 °C, a najviše dnevne u unutrašnjosti od 4 do 10 °C, na Jadranu od 12 do 17 °C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Donesen je novi Zakon o naplati cestarine: Evo kako će izgledati vožnja autocestom

Objavljeno

-

By

Hrvatski sabor je u ponedjeljak donio novi Zakon o naplati cestarine, kojim se od 1. ožujka 2027. godine uvodi jedinstveni elektronički sustav naplate cestarina na čitavoj mreži autocesta u Hrvatskoj, a koji bi trebao značajno poboljšati protočnost prometa.

Novi sustav predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, omogućava prolazak bez zaustavljanja i pri brzinama do 130 km na sat.

Počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera.

Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.

Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.

Nakon što se novi sustav uvede, neko vrijeme postojat će još naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.

Postavljanje portala i kamera je počelo na autocesti A3, a ukupno je planirano postavljanje 212 portala na mreži kojom upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) i ostali koncesionari.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Ciklona donosi promjenu vremena: Nakon magle stižu oblaci i kiša

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka

Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom sporo se premješta prema istoku. U višim slojevima atmosfere nastavlja se pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje, gdje se formirala plitka ciklona koja se sporo premješta duž osi Sredozemnog mora prema istoku.

Ciklona donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature te postupno razilaženje magle, koja prelazi u nisku naoblaku, a jačanjem juga do kraja dana i sutra ujutro magla će se potpuno razići.

Danas poslijepodne i u noći na utorak naoblačenje sa zapada donijet će manje količine kiše, uglavnom na Jadranu, u Lici i Gorskom kotaru te u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Nakon kratkotrajne kišne epizode, od sredine tjedna slijedi stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, dok će na Jadranu zapuhati slaba do umjerena bura.

Danas će prijepodne vrijeme još imati dva lica – sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Poslijepodne slijedi postupan porast naoblake sa zapada te dizanje magle u nisku naoblaku ili njezino djelomično razilaženje, najprije u zapadnim krajevima unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu bit će oko 15 °C, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 8 °C, a u predjelima s maglom oko 4 °C.

Sutra će u unutrašnjosti biti pretežno oblačno, samo mjestimice još s maglom, uglavnom uz riječne tokove i u kotlinama. Na Jadranu promjenljivo oblačno uz slabo do umjereno jugo i mjestimičnu kišu. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak, a na Jadranu umjereno jugo, koje će jačati prema kraju dana, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti bit će od –2 do 3 °C, a na Jadranu oko 8 °C. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 5 do 8 °C, a na Jadranu od 15 do 18 °C.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu