Connect with us

Hrvatska

Hrvatska je visoko na europskim migracijskim ljestvicama. Na jednoj smo čak drugi

Objavljeno

-

Eurostat / European Parliament

Zahvaljujući slobodnom kretanju unutar njenih granica kao jednom od temeljnih načela Europske unije, građani EU-a imaju pravo živjeti, raditi i studirati u drugim državama članicama praktički bez većih administrativnih zapreka. Podaci Eurostata kažu da oko 13,8 milijuna građana zemalja EU-a ili 3,1 posto ukupnog stanovništva živi u nekoj drugoj državi članici EU-a.

Kao najveća članica, Njemačka je zemlja u koju najviše doseljavaju građani drugih zemalja EU-a. Lani ih je prema podacima Eurostata ondje živjelo četiri i pol milijuna.

iseljavanje iz zemalja članica Unije u druge zemlje unutar EU-a može se promatrati iz dva ugla: po ukupnom broju iseljenih i njihovom postotnom udjelu u broju stanovnika. Prema oba kriterija na prvom mjestu je Rumunjska. No i Hrvatska visoko kotira.

Čak 578.000 Hrvata živi drugdje u EU

Brojčano gledajući, Rumunja je daleko najviše u drugim zemljama EU-a, čak 3,15 milijuna. To je dvostruko više od Italije na drugom mjestu čijih 1,49 milijuna stanovnika živi diljem EU-a i Poljske na trećem mjestu s 1,48 milijuna svojih državljana. Rumunja je, dakle, u drugim zemljama EU-a dvostruko više od Talijana i Poljaka zajedno. A ovih potonjih nije malo.

Na četvrtom mjestu su Portugalci (983 tisuće), na petom Bugari (783 tisuće), slijede Francuzi na šestom (735 tisuća), Nijemci na sedmom (726 tisuća) te Španjolci na osmom mjestu (598 tisuća).

Snimka zaslona 2025-07-15 150836
Eurostat

Hrvatska je na devetom mjestu. Prema podacima Eurostata za 2023. godinu, objavljenih ove godine, 578.547 građana Hrvatske živjelo je u nekoj drugoj zemlji članici EU-a. To je stotinjak tisuća više od brojem stanovnika četiri puta veće Nizozemske koja je na desetom mjestu ove liste, ali i drugih brojnijih nacija poput Grčke, Mađarske, Belgije ili Češke.

Na začelju su Malta čijih samo 4.800 stanovnika živi drugdje u EU te Cipar s 8.600.

Prema drugome kriteriju – postotku stanovništva pojedine države koje živi u drugim članicama EU-a Rumunjska je također na prvom mjestu, a Hrvatska odmah iza nje.

Čak 16,5 posto državljana Rumunjske živi drugdje unutar EU-a, dok je stopa građana Hrvatske koji žive u drugim članicama Unije – 15,02 posto. Na trećem mjestu je Bugarska (12,15 posto), a na četvrtom Portugal (9,36 posto) dok su stope drugih zemalja znatno niže. Najnižu ima najmnogoljudnija Njemačka čijih samo 0,86 posto građana živi u drugim zemljama EU-a.

migracije
Eurostat

Zemlje iz kojih najviše stanovništva živi u drugim zemljama EU-a poput Rumunjske Poljske, Bugarske ili Hrvatske pridružile su se Uniji unatrag 20 godina, a masovna iseljavanja iz njih bila su ekonomski motivirana i tekla prema gospodarski razvijenijim i bogatijim zemljama. Dva desetljeća ranije slično je bilo i s Portugalom, koji je član Unije od 1986. godine, ali i sa starom članicom Italijom, jednom od šest osnivačica i potpisnica Rimskog ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju, odnosno današnjeg EU-a.

U Hrvatskoj 10.700 građana drugih zemalja EU-a

Prema njemačkom statističkom uredu Destatisu, odluka o migriranju u potrazi za poslom ne ovisi samo o stanju domaćeg tržišta rada, već i o ponudi radne snage u zemlji odredišta. U Njemačkoj živi oko tri četvrtine od ukupnog broja građana Hrvatske iseljenih u druge zemlje EU-a, njih 426 tisuća.

Snimka zaslona 2025-07-16 094110
Eurostat

Podaci Eurostata kažu da u Njemačkoj živi 4,5 milijuna ljudi iz drugih država članica EU-a. Druge zemlje s velikim brojem migranata unutar EU-a uključuju Španjolsku, Francusku i Italiju. Po udjelu u stanovništvu, Irska i Belgija se ističu s oko 10 posto stanovništva iz drugih država članica EU-a, dok je u Luksemburgu to čak trećina.

Hrvatska je pro smaom začelju po broju državljana drugih zemalja EU-a koji žive u njoj. Ovdje ih živi tek nešto više od 10.700.

No votes yet.
Please wait...

Hrvatska

ZAKON O POSREDOVANJU / Stižu nova pravila na tržištu nekretnina, evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Pexels

Vlada je u srijedu u sabor uputila prijedlog zakona o posredovanju u prometu nekretnina, kojim želi ojačati zaštitu korisnika usluga agencija za promet nekretnina, a njihovu djelatnost detaljnije i suvremenije urediti.

U vladinom prijedlogu povećava se iznos obveznog osiguranja od odgovornosti radi jačanja zaštite korisnika usluga i osiguranja eventualne naknade štete.

Konkretno, povećava se iznos police osiguranja od profesionalne odgovornosti za štetu koju bi posrednik mogao prouzročiti nalogodavcu ili trećim osobama u posredovanju i to na 100.000 eura, kao najmanju iznos po jednom štetnom događaju, odnosno na 300.000 eura za sve odštetne zahtjeve u jednoj osiguravateljskoj godini, rekao je na vladinoj sjednici ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Prema vladinom prijedlogu, posrednik tj. agencija moći će za istu nekretninu naplatiti naknadu i od prodavatelja i od kupca, ali samo ako s njima ima zasebne ugovore, pri čemu ukupna naknada od obje strane ne smije prelaziti maksimalni iznos iz važećeg cjenika. Na primjer, ako agencija ima pravo naplatiti 4%, može naplatiti isključivo 2% od prodavatelja, 2% od kupca, s tim da će za obje strane obaviti različite usluge u posredovanju, objasnio je ministar Šušnjar.

Tako će, recimo, za jednog klijenta obaviti oglašavanje, a za drugoga uknjižbu i pravne poslove koji su vezani za promet nekretnina. 

U Vladinom prijedlogu preciznije se definira oglašavanje nekretnina s ciljem osiguravanja transparentnosti i sprječavanja zavaravajućeg i nepotpunog informiranja javnosti. Tako posrednik koji na temelju ugovora o posredovanju oglašava nekretninu na tržištu, ne smije uvjetovati razgledavanje te nekretnine trećoj osobi prethodnim potpisivanjem ugovora o posredovanju.

Uvodi se i stroga obveza posjedovanja pisanog ugovora o posredovanju prije bilo kakvog javnog oglašavanja nekretnine. Ministar Šušnjar kaže da se time staje na kraj praksi oglašavanja tuđih nekretnina bez znanja vlasnika. 

Uvodi se nova obveza prema kojoj agencija koja trajno obavlja djelatnost posredovanja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mora imati najmanje jednog zaposlenog agenta na puno radno vrijeme. Time se želi ispriječiti djelovanje nelegalnih posrednika koji nisu registrirani za posredovanje ili koriste agente koji taj posao obavljaju povremeno i neprofesionalno, rekao je Šušnjar.

Omogućuje se digitalizacija postupka zahtjeva za izdavanje rješenja za obavljanje djelatnosti posredovanju prometnog nekretnina, čime se pojednostavnjuju administrativni proces i povećava učinkovitost sustava. To že se moći učiniti putem usluge START Plus u sustavu e-Građani.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Danas još kiša, snijeg u gorju i olujna bura, a onda stiže povoljniji nastavak tjedna

Objavljeno

-

By

Pixabay

Jutro je u Hrvatskoj svanulo hladno i vjetrovito. Većinom je oblačno, u nizinskoj unutrašnjosti i na Jadranu mjestimice s kišom, a u predjelima iznad 700 metara nadmorske visine ima susnježice i snijega. Puše umjeren i jak sjeverac, na sjevernom i srednjem Jadranu jaka i olujna bura.

U nastavku dana će ipak doći do postupnog smirivanja vremena. Oborina će još biti tijekom jutra i prijepodneva, a zatim će poslijepodne u najvećem dijelu zemlje biti suho. Slijedi i lagani proces razvedravanja pa su u drugom dijelu dana moguća i kraća sunčana razdoblja. Ostaje vjetrovito uz umjeren i jak sjeverac na kopnu te jaka, na udare i olujna bura duž većeg dijela obale. Samo na krajnjem jugu još prijepodne jugo. Najviša temperatura od 10 do 15, u gorju hladnije.

U četvrtak povoljnije. Očekujemo djelomično sunčano i uglavnom suho vrijeme. Sasvim malo oborina moguće je ponegdje u gorskim krajevima. I dalje vjetrovito uz umjeren i jak sjeverac na kopnu te jaku i olujnu buru na Jadranu koja će podno Velebita možda imati i orkanske udare. Temperatura zraka slična današnjoj.

Do kraja tjedna onda imamo većinom suho i djelomično sunčano vrijeme. Samo ponegdje na kopnu uz koji kraći proljetni pljusak, najizglednije u subotu poslijepodne. Vjetar će postupno oslabjeti. Jutra hladna, na kopnu mjestimice s mrazom, a dnevna temperatura se neće bitnije mijenjati.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Zemlju zahvatila jača promjena vremena: Evo gdje danas stižu kiša, snijeg, olujni vjetar…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Noćas je jača promjena vremena s kišom i sjevernim vjetrom zahvatila veći dio Hrvatske. U Gorskom kotaru jutros pada snijeg, a na većem dijelu obale je zapuhala jaka do olujna bura.

U nastavku dana puno oblaka i vjetra. Povremene kiše i pljuskova s grmljavinom bit će na Jadranu, osobito u Dalmaciji. Na sjevernom dijelu većinom suho sa sunčanim razdobljima. U unutrašnjosti puno oblaka, a u Slavoniji i gorskoj Hrvatskoj povremeno će biti kiše, u višim predjelima i snijega. Puhat će umjeren sjeverac, na Jadranu jaka i olujna bura. Temperatura na kopnu od 6 do 11, u gorju hladnije, a duž obale između 11 i 16 Celzijevih stupnjeva. 

Povremene kiše bit će i sljedeće noći te sutra ujutro.

Danju prestanak oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u sjevernijim kopnenim krajevima. Uslijedit će djelomično razvedravanje pa će sutra biti i sunčanih razdoblja, osobito u drugom dijelu dana. Ostaje vjetrovito uz umjeren i jak sjeverac u unutrašnjosti te jaku i olujnu buru na Jadranu koja podno Velebita može imati i orkanske udare. Temperatura zraka većinom između 10 i 15 Celzijevih stupnjeva. 

Od četvrtka uglavnom suho i djelomično sunčano. Vjetar će postupno oslabjeti. Jutra hladna, osobito na kopnu gdje je moguć i mraz, a dnevna temperatura bez veće promjene u odnosu na srijedu. 

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu