Connect with us

Hrvatska

HAK objavio prometnu prognozu za udarni vikend: Kada i gdje se očekuju gužve?

Objavljeno

-

Turistička je sezona i službeno započela. Kako je Hrvatska idealna auto destinacija zbog svojeg geografskog položaja, više od 90 posto turista u Hrvatsku dolazi automobilima, kombi i kamp-vozilima, autobusima i motociklima. Tako je i promet na autocestama u laganom porastu u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Prvi turistički vikend u srpnju bit će bogatiji i za koncert Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom hipodromu, a na koji bi trebalo stići gotovo pola milijuna ljudi. To je itekako dodatno opterećenje za promet. Ne samo u gradu Zagrebu, već i na prometnicama diljem Hrvatske.

No, krenimo redom što se dolaska tiče. Pojačan promet vozila u smjeru juga očekujemo već u petak, 4. srpnja. Posebno u poslijepodnevnim satima. Pojačan promet vozila očekuje se i na izlasku iz grada Zagreba nakon kraja radnog vremena, pa se poslijepodne mogu javljati i kraći zastoji na gradskim ulicama i cestama koje vode prema izlasku iz grada. Veća količina vozila može se povremeno kretati autocestama: A2, od ulaska u Hrvatsku na Macelju, pa sve do naplatne postaje Zaprešić; A4 od Goričana do naplatne postaje Sveta Helena pred Zagrebom, a onda i po A3, zagrebačkoj obilaznici do spoja s A1 i naplatnom postajom Lučko. Pred naplatnim postajama, u smjeru juga, mogući su povremeni zastoji i preusmjeravanja prometa na okolne ceste.

U subotu, u jutarnjim satima 5. srpnja, na istim autocestama očekujemo puno intenzivniji promet vozila u dolasku u zemlju. Kao što smo prethodno naveli, osim turista koji dolaze na odmor, u smjeru Zagreba će navedenim autocestama A2 Macelj-Zagreb, A3 Bregana-Lipovac i A4 Goričan-Zagreb pristići i većina vozila s posjetiteljima koncerta. Uzmemo li u obzir da već 2000-3000 vozila koja prolaze autocestom u sat vremena smatramo izrazito gustim prometom, čak i sa zastojima u vožnji, za pretpostaviti je da će promet osobnih i putničkih vozila biti dodatno otežan. Dio njih će se uputiti prema Zagrebu i oko njega tražeći odgovarajući parking, a dio će nastaviti prema naplati Lučko gdje očekujemo povremene zastoje vozila na zagrebačkoj obilaznici (A3) prema ulasku na autocestu A1. Dijelom sa strane istoka, a drugim dijelom iz smjera zapada.

Iz smjera juga očekujemo pojačan priljev vozila prema glavnom gradu. Najvećim dijelom u četvrtak i petak, te u subotu. Promet će, dakle, biti pojačan u smjeru sjevera, pa bi se povremeni zastoji mogli događati nešto prije čvora Bosiljevo 2, na autocesti A1, a onda i nakon Bosiljeva do izlaska Karlovac. Pojačan izlazak s autoceste očekuje se i u Zagrebu, odnosno na naplati Lučko i automatskoj naplati Demerje, 3 km prije.

Nadalje, zastoji su mogući u zoni radova oko tunela Učka, s obje strane tunela (zabranjen je promet vozilima širim od 3 metra i dužim od 22 metra između tunela Učka i čvora Učka u oba smjera), na prilazima i ulazima u veća turistička središta na obali od kojih ističemo ona s lukama u kojima pristaju trajekti (Rijeka, Zadar i Split), piše Revija HAK.

Savjeti za vozače u dolasku u Hrvatska na odmor i koncert:

Tko može neka krene na put tokom radnog tjedna kad će izbjeći najveće gužve u prometu;

Informirajte se par dana prije dolaska na koncert u Zagreb na mrežnim stranicama grada Zagreba i Hrvatskog autokluba;

slušajte prometna izvješća HAK-a na Drugom programu Hrvatskog radija i informirajte se o situaciji u prometu;

za vrijeme vožnje i u slučaju potrebe, formirajte HITNI KORIDOR za potrebe prolaska vozila hitnih službi;

NE KORISTITE zaustavnu traku za vožnju u pretjecanju. Osim što je kažnjivo, predstavljate dodatni sigurnosni problem za sebe i ostale sudionike u prometu;

Prije puta, pripremite vaš auto za vožnju ljeti, a savjete o tome pročitajte ovdje;

Prije puta, pripremite sebe i ostale putnike na vožnju ljeti. Imajte dovoljno vode sa sobom, ponesite grickalice, lagano se obucite. Upozorenje Stožera Civilne zaštite o tome možete pročitati ovdje, a Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ovdje;

NE OSTAVLJAJTE djecu i životinje same u vozilima!

Ne postavljajte klima uređaje na minimum dok su vani ekstremne temperature. Izlažete se opasnosti od temperaturnog šoka prilikom izlaska iz vozila;

Ako krećete na put u dane vikenda, budite spremni na gužve i zastoje, pa imajte strpljenja i razumijevanja za druge u prometu.

U nedjelju, 6. srpnja, očekujemo jak promet u oba smjera. Za one koji se vraćaju iz Zagreba s koncerta, problematičan će biti izlazak iz Zagreba već od ponoći. Prvo dolazak do automobila, a onda i izlazak na cestu koja vodi prema kući bit će izazovniji nego inače. No, možemo smatrati da vozači na to i računaju obzirom na sve najave oko tog koncertnog događaja. Prometne će biti ceste koje vode iz grada prema autocestama, a onda bi se mogle stvarati i kolone sa zastojima pred naplatnim postajama Ivanja Reka (A3), Lučko (A1), Zaprešić (A2) i Sveta Helena (A4). Nakon ulaska na autocestu, moglo bi se usporeno voziti u koloni dok vozila ne stvore dovoljan razmak jedno od drugoga kako bi se mogla povećati i sama brzina vožnje. U ovom trenutku treba dodatno paziti na razmak između vozila. I to zbog načina vožnje u kojem vozači najčešće ubrzavaju, pa naglo usporavaju i tako puno puta. A to može izazvati prometne nesreće zbog nedovoljnog razmaka, neprilagođene brzine i nepotrebne nervoze kojoj nije mjesto u prometu.

Sve to ovisi o tome kada će ljudi odlučiti krenuti putem svojih domova i na koji način će se promet disperzirati u vrijeme nakon završetka koncerta.

Savjeti za vozače na odlasku s koncerta:

Tko može, neka planira odlazak iz Zagreba dan ili dva kasnije;

Poštujte privremenu prometnu regulaciju i upute prometne policije;

Za slučaj izvanrednih obavijesti, upalite Drugi program Hrvatskog radija na 98,5 Mhz;

Ostavite u autu dovoljno vode i grickalica potrebnih za put kući;

Poštujte prometne propise, a posebno one o hitnom koridoru, brzini na cestu, razmaku između vozila i pretjecanju vozila;

Budite strpljivi i tolerantni u prometu. Biti prvi, drugi ili treći vrijedi samo na utrkama, a u prometu vrijedi samo vaših živaca.

Za one koji se vraćaju s juga Hrvatske, sa svojeg odmora, tijekom nedjeljnog prijepodneva očekujemo pojačan priljev vozila u trajektnim lukama na otocima, a malo nakon toga i u pristaništima na obali. Izlazak iz Splita tijekom ljetnih vikenda, posebno nedjelje, već je tradicionalno jednak kakvoj prometnoj avanturi. Pojačan odlazak turista očekujemo i iz većih turističkih središta poput Pule, Rijeke, Crikvenice i Senja, Zadra, Šibenika i Dubrovnika.

Tijekom podneva, poslijepodneva i večeri očekujemo velik priljev vozila na autocesti A1, od Ogulina, preko čvora Bosiljevo 2, pa sve do iza Karlovca. Na tom potezu moguće su i dulje kolone vozila sa zastojima ili usporenom vožnjom prema sjeveru. Također, mogući su zastoji oko tunela Učka, na prilasku Rijeci, ali i na obilasku Rijeke sve do uključenja na autocestu A6 prema Zagrebu.

Zabrana za teretna motorna vozila, najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona, subotom je od 4 do 14 sati i nedjeljom od 12 do 23 sata na važnijim državnim cestama. Detalje možete pročitati ovdje.

Savjeti za vozače:

Planirajte vrijeme putovanja tijekom noći, ranijih jutarnjih sati ili kasnije poslijepodne i navečer. Izbjegavajte vožnju sredinom dana kada temperature dosežu svoj maksimum, jer će svaka izvanredna situacija u prometu (zastoji zbog veće gustoće prometa, prometne nesreće ili radovi) rezultirati povremenim stajanjem u mjestu koje će biti neugodno unatoč rashladnom uređaju u vozilu; Na ulasku u Zagreb, a radi bržeg prolaska, koristite automatsku naplatu ENC/kartice Demerje koja je 3 km prije Lučkog;

Češće se zaustavite i osvježite vozite li na dužim relacijama, već i kraća šetnja povećat će razinu energije potrebne da put nastavite bistrog uma;

Osobito oprezno planirajte put s djecom, starijim osobama ili kućnim ljubimcima, oni izloženost visokim temperaturama podnose teže;

Ne ostavljajte djecu ili kućne ljubimce same u parkiranim vozilima, čak ni na kraće vrijeme;

Pripremite dovoljnu količinu tekućine, vode ili negaziranih sokova, spriječit će dodatnu iscrpljenost organizma, čak i ako se zagriju mogu biti spasonosne u nepredviđenim situacijama;

Ne pretjerujte s rashlađivanjem vozila, razlika između unutarnje i vanjske temperature ne smije biti veća od nekoliko stupnjeva (5 do 7 stupnjeva) jer će u suprotnom nagla promjena temperature izazvati glavobolju zbog dehidracije te stezanje mišića i krvnih žila;

Visoke temperature mogu nepovoljno utjecati na tehničku ispravnost vašeg vozila. Na vrijeme obavite servis, zamijenite sve potrebne dijelove da biste na put krenuli sigurni. Bude li potrebe zbog kvara ili u slučaju prometne nesreće pomoć potražite na broju 1987;

Poštujte prometne propise i ne precjenjujte svoje mogućnosti;

Po potrebi formirajte HITNI KORIDOR za vozila hitnih službi, a zaustavnu traku ne koristite za vožnju ili bespotrebno zaustavljanje;

 Ako vi ili netko od putnika osjetite umor, vrtoglavicu, jaku glavobolju, grčeve ili izrazitu žeđ zaustavite se i potražite liječničku pomoć (komunikacijski centar 112 ili Hitna pomoć 194);

Nanesite kremu sa zaštitnim faktorom, oštećenja kože moguća su i tijekom vožnje!

Kada ste učinili sve preventivno što je potrebno, uživajte u vožnji, osjećaju slobode i ljepotama krajolika kojim prolazite. Želimo vam sretan put i siguran dolazak na odredište.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

USUSRET LJETU / Što doista prijeti Hrvatskoj: El Niño, AMOC ili afrički toplinski valovi?

Objavljeno

-

By

Meteorolog N1 dr. Bojan Lipovšćak analizira klimatske procese koji se posljednjih godina najčešće spominju u javnosti te objašnjava koji bi od njih u narednom razdoblju mogli imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

Posljednjih godina javnost je zatrpana upozorenjima o nadolazećim klimatskim prijetnjama. Jedni upozoravaju na snažan El Niño koji bi mogao izazvati ekstremne vremenske prilike diljem planeta, drugi govore o mogućem slabljenju Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), što bi Europu moglo suočiti s velikim promjenama klimatskih obrazaca. Istodobno se upozorava na ubrzano topljenje arktičkog leda, porast razine mora, sve češće toplinske kupole i dugotrajne toplinske valove.

Uz znanstvena upozorenja, povremeno se pojavljuju i teorije zavjere prema kojima se vrijeme i klima namjerno mijenjaju različitim tehnologijama. No prirodni procesi koji oblikuju vrijeme i klimu odvijaju se prema zakonitostima atmosfere i oceana, neovisno o senzacionalističkim tumačenjima.

Kako bi se razumio njihov stvarni utjecaj, potrebno je imati na umu da se svi ti procesi odvijaju na različitim vremenskim i prostornim skalama. Atmosfera, oceani i kopno međusobno su povezani, pa pojedini klimatski mehanizmi mogu djelovati istodobno, međusobno se pojačavati ili poništavati. Upravo zato važno je procijeniti kakve bi posljedice mogli imati za Hrvatsku i šire područje Europe.

Trenutačno je utjecaj ENSO sustava, odnosno ciklusa El Niño i La Niña, na Europu relativno slab. Njegovi najizraženiji učinci bilježe se uz obale Srednje Amerike te nad tropskim dijelovima Tihog oceana. Posljedice najprije osjećaju stanovnici pacifičkih otočnih država, Novog Zelanda i Australije.

Porast globalne srednje temperature zraka

Tijekom El Niña dolazi do zagrijavanja površinskog sloja oceana, što povećava količinu oborina nad dijelovima jugoistočne Azije. Promjene u atmosferskoj cirkulaciji zatim se šire prema Japanu i Sjevernoj Americi, dok se posredni učinci mogu osjetiti i u Europi kroz promjene položaja mlazne struje i planetarnih valova.

Prema sadašnjim mjerenjima i usporedbama s višegodišnjim prosjecima, tijekom ljeta i jeseni 2026. mogao bi se razviti snažan El Niño. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do porasta globalne srednje temperature zraka, povećanja količine vodene pare u atmosferi te veće vjerojatnosti za pojavu ekstremnih oborina u pojedinim dijelovima Europe. Istodobno bi se povećala količina raspoložive energije u atmosferi, što pogoduje razvoju snažnih oluja, orkanskih vjetrova i izraženih zona nestabilnosti.

Za Hrvatsku bi posljedice mogle biti toplija jesen, zima i proljeće tijekom 2026. i 2027. godine, više temperature Sredozemnog mora te povoljniji uvjeti za razvoj ciklona tijekom hladnijeg dijela godine. Najizraženiji učinci očekivali bi se između jeseni 2026. i zime 2026./2027.

Za razliku od El Niña, promjene Atlantske meridionalne cirkulacije odvijaju se znatno sporije. Riječ je o sustavu oceanskih struja koje prenose toplinu prema sjevernom Atlantiku, dok se hladnije vode u dubinama vraćaju prema jugu. Dosadašnja istraživanja upućuju na postupno slabljenje tog sustava tijekom posljednjih desetljeća, no ne postoje čvrsti dokazi da je njegov kolaps neposredno pred nama.

Za Hrvatsku posljedice eventualnih promjena AMOC-a ne bi bile izravne, nego posredne. Očekuju se veće temperaturne razlike između Atlantika i euroazijskog kopna, što bi moglo uzrokovati izraženije meandriranje polarne mlazne struje. Posljedica bi bile češće i dugotrajnije blokirajuće atmosferske situacije, poznate i kao omega-blokade, koje pogoduju ekstremnim vremenskim obrascima.

To znači da bi se u budućnosti mogla povećati učestalost naglih prijelaza između toplih i hladnih razdoblja, uz velike temperaturne amplitude, snažne vjetrove i izraženije vremenske ekstreme. U oborinskom režimu dulja sušna razdoblja mogla bi se prekidati kratkotrajnim, ali vrlo intenzivnim oborinama tropskog karaktera.

Iako se često govori o mogućem zahlađenju Europe, posljedice za južni dio kontinenta i Sredozemlje mogle bi biti suprotne. Moguće su češće ljetne anticiklonalne blokade, dulji toplinski valovi, manje ljetnih oborina te povećana vjerojatnost razvoja mediteranskih ciklona, takozvanih medicana. Budući da je riječ o sporom procesu, najizraženiji učinci očekuju se nakon 2030. godine, uz daljnje jačanje prema sredini stoljeća.

Prema Lipovšćaku, ipak postoji jedan proces koji bi u sljedećih pet do petnaest godina mogao imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.

“Po mom mišljenju, upravo je to najvažniji vremenski proces koji će karakterizirati vrijeme u našim krajevima u sljedećih pet do petnaest godina”, navodi meteorolog, govoreći o afričkim toplinskim valovima, širenju suptropskog pojasa prema sjeveru i sve češćim omega-blokadama.

Sahara i sjeverna Afrika zagrijavaju se brže od globalnog prosjeka, a pojas izrazito toplog i suhog zraka postupno se širi prema Sredozemlju. Istodobno suptropski greben sve češće prodire prema Europi, stvarajući uvjete za dugotrajne toplinske valove. Kada se uspostavi omega-blokada, nastaje stabilan sustav u kojem izostaje razvoj naoblake, a sunčano vrijeme dodatno zagrijava tlo i zrak.

Povećan rizik od suša i požara

Posljedice takvih situacija već su vidljive i u Hrvatskoj. One uključuju dugotrajna razdoblja s temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzija, sve češće dane s više od 40 stupnjeva, vrlo tople noći i izražene suše. Prema Lipovšćaku, znakovi takvog režima vremena jasno su vidljivi u razdoblju od 2023. do 2025. godine.

Ako se u razdoblju od 2026. do 2030. istodobno pojave snažan El Niño, nastavak slabljenja AMOC-a, intenzivno zagrijavanje sjeverne Afrike i učestalije omega-blokade, Hrvatska bi se mogla suočiti s rekordno toplim ljetima, dugotrajnim toplinskim valovima, manjkom ljetnih oborina te povećanim rizikom od suša i požara. Očekuje se i nastavak zagrijavanja Jadranskog mora.

Lipovšćak procjenjuje da će najveći utjecaj na vremenske ekstreme u Hrvatskoj do kraja desetljeća imati afrički toplinski valovi i blokirajuće atmosferske situacije, kao i kontinuirano zagrijavanje Sredozemlja. Utjecaj promjena AMOC-a smatra umjerenim, dok El Niño vidi kao dodatni, ali manje važan čimbenik.

Drugim riječima, najvažniji signal za vrijeme u Hrvatskoj tijekom sljedećih godina vjerojatno neće dolaziti iz Pacifika, nego iz sve toplijeg Sredozemlja, širenja suptropskog pojasa prema sjeveru i učestalijih prodora vrlo toplog afričkog zraka nad Europu. Za društvo to znači veći rizik od ljetnih suša i požara, veći toplinski stres za stanovništvo i poljoprivredu te rast potrošnje energije za hlađenje. Istodobno, povećava se mogućnost naglih prodora hladnog zraka, olujnih vjetrova, intenzivnih oborina i bujičnih poplava.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Bit će sve češće vruće, postoji opasnost od toplinskog vala

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Iako je u noći mjestimice bilo kiše, jutros je uglavnom suho. Lokalno ima umjerene do povećane naoblake, čak i magle u kopnenim krajevima.

No, ipak, srijeda je počela pretežno sunčano u većini krajeva Hrvatske. U nastavku dana, u poslijepodnevnim satima, lokalno može biti prolaznih pljuskova s grmljavinom.

Četvrtak će također biti nestabilan, stoga poslijepodne treba računati na mogućnost pljuskova s grmljavinom, pretežno na kopnu, manje su vjerojatni duž Jadrana.

Petak će biti stabilniji, većinom sunčan i pretežno suh.

Za vikend uglavnom sunčano, s tim da će subota biti stabilnija. U nedjelju su mogući pljuskovi poslijepodne, uglavnom na sjeverozapadu zemlje. Bit će vruće, lokalno i do 36.

Državni hidrometeorološki zavod upozorava na umjerenu opasnost od toplinskog vala za riječko područje.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / U dijelu zemlje pljuskovi i u novom tjednu, sve češće bit će i vruće

Objavljeno

-

By

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Nevrijeme je sinoć zahvatilo dijelove unutrašnjosti, bilo je obilnije oborine, grmljavine, tuče. Jutros još na kopnu ima izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom, dok je duž Jadrana sunčanije.

U nastavku ponedjeljka slično, sunce će biti naklonjenije obali, u unutrašnjosti će i dalje biti kiše, pljuskova i grmljavine, češće u prvom dijelu dana, dok će poslijepodne oborina ipak prorijediti. Prolazno malo svježije.  

Utorak će biti uglavnom sunčan, poslijepodnevnih pljuskova može biti na krajnjem jugu lokalno u unutrašnjosti.

Srijeda također neće biti posve stabilna, mogući su lokalni pljuskovi sredinom dana i poslijepodne u unutrašnjosti.

četvrtak će biti pretežno sunčan. No, malo kiše ili kakav pljusak mogući su na sjevernom Jadranu i na kopnu.

Petak će biti uglavnom sunčan i pretežno suh. 

Za vikend pretežno sunčano, vruće, no ne i posve stabilno. 

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu