ZADAR / ŽUPANIJA
UZ IZLOŽBU DRAGANA JELAVIĆA PROFE U KAPETANOVOJ KULI: Formalne granice slike se brišu, a tematske se otvaraju prema unutarnjoj seizmici čovjekova iskustva
Dragan Jelavić (1965.), poznat i kao Profe, istaknuti je zadarski umjetnik čije slikarstvo odražava duboku povezanost s mediteranskim identitetom, osobnom introspekcijom i suvremenim društvenim pitanjima. Njegov opus obuhvaća širok spektar stilova i tehnika, od apstraktnih pejzaža do trodimenzionalnih kompozicija, čime se profilira kao jedan od istaknutijih predstavnika hrvatske likovne scene.
Jelavićevo slikarstvo obuhvaća različite tematske cjeline i cikluse što svjedoči o njegovoj svestranosti i dubokom promišljanju svijeta oko sebe. Jelavić u svojim „fragmentima“ spaja slikarstvo i obradu drva, stvarajući reljefne slike. Kroz apstraktne kompozicije, Jelavić će istraživati suvremene teme vezane uz tehnologiju i društvo. Minimalistički pristup s dvije boje omogućavat će promatraču vlastitu interpretaciju njegovog djela. Bavit će se on i portretima i autoportretima poznatih osoba, radovima nastalim u nekoliko poteza kista. Jelavić će nadalje tematizirti suhozide, pristave, mocire i gromače, koristeći apstraktni pristup i bogatstvo boja. Njegove slike karakteriziraju čiste linije, žarke boje i minimalistički pristup, njegov snažan vizualni jezik i dobra kontrola nad tehnikom rezultiraju upečatljivim i intrigantnim slikama. Slikarstvo je to bogato simbolikom i osobnom introspekcijom, istražujući teme identiteta, tradicije, tehnologije i društva, Jelavić potvrđujesvoju poziciju likovnog umjetnika, što čini i izložbom „Na rubu“ koju danas (2. lipnja 2025. godine) otvaramo, izložbom koja predstavlja specifičnu i vrlo osobnu formu vizualnog izražavanja, u kojoj se preklapaju elementi enformela, apstrakcije, simbolizma i grafičke strukture.
Dakle, izložba, naslovljena “Na rubu”, doslovno i metaforički istražuje granice – slikarskog medija, simboličkog jezika, ali i psihičkih i duhovnih prostora. Ova djela nastala usimbiozi kombinirane tehnike, koja uključuje kolažne elemente i grafičke intervencije, pigmentne slojeve i kaligrafske znakove, tvore kompleksno vizualno tkivo sa slojevima značenja i znakova koji se ne čitaju jednoznačno. Dapače, izložba “Na rubu” uranja gledatelja u apstraktan svijet u kojem se formalne granice slike brišu, a tematske se otvaraju prema unutarnjoj seizmici čovjekova iskustva.
U tamnoj, gotovo monokromnoj pozadini, naslućuju se križevi – simboli koji evociraju duhovnost, patnju, ali i strukturalnost. Njihovo prisustvo nije eksplicitno religiozno, već više egzistencijalno, kao tragovi koje vrijeme i traume ostavljaju u čovjeku. U kontrastu s pozadinom, u prvom planu dominiraju usjeci, rasjekline i grafičke linije koje podsjećaju na seizmografske zapise, odnosno metaforu za emocionalne ili psihološke potrese. Posebnu ulogu u kompozicijama imaju mreže, ponekad precizno obojane, ponekad raspršene, koje djeluju kaostrukture reda unutar kaosa, mreže značenja koje pokušavaju obuzdati ili mapirati unutarnji nemir. Te mreže nisu samo estetski elementi, već i znakovi umjetnikova pokušaja da u vlastitom likovnom jeziku uspostavi red i kontinuitet.
Središnje mjesto na ovim slikama zauzimaju osobni kaligrafski znakovi, koji djeluju kao unutarnji jezik, osobna abeceda doživljaja. Nisu čitljivi u tradicionalnom smislu, ali funkcioniraju kao vizualni ekvivalenti unutarnjeg govora, možda čak i molitve ili dnevnika. Ova vizualna kaligrafija spaja umjetnikovu emocionalnu gestu s estetikom avangardnog izraza, čineći slike dinamičnim, živim površinama na kojima se privatno i univerzalno isprepliću, ali Jelavić ovom izložbom ne nudi odgovore o suvremenoj zbilji, već otvara pukotine kroz koje se nazire krhkost suvremenog postojanja. Kombinacijom enformela, simboličkog i apstraktnog izraza, njegov rad ulazi u dijalog s europskom modernističkom i postmodernističkom tradicijom, ali zadržava i snažan autentični lokalni pečat.
Na kraju, izložba “Na rubu” Dragana Jelavića Profe predstavlja likovnu seizmografiju unutarnjih stanja, mapu pukotina i pokušaj njihovog zacjeljenja kroz umjetnost. To je umjetnost koja ne teži ugodi, već istini – slojevitoj, tamnoj, ali i pročišćujućoj.
Tomislav Marijan Bilosnić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





