ZADAR / ŽUPANIJA
UMJETNOST U ZNAKOVIMA POVIJESTI I PRIRODE / Izložba 12. Međunarodne umjetničke kolonije na Lazaretu
Na najmanjem naseljenom jadranskom otoku, na Ošljaku, okupanom tišinom mora i obasjanim suncem Mediterana, djeluje jedna od najposebnijih umjetničkih manifestacija u Hrvatskoj – Međunarodna umjetnička kolonija (MUK) Ošljak. Ova kolonija, koju tradicionalno organiziraju Udruga Kreativa – Lazaret i Udruga mladih „Kumbul“ Ošljak, u suradnji s Narodnim muzejom Zadar i Gradskom galerijom Bihać, ističe se ne samo svojom umjetničkom vrijednošću već i lokacijom od iznimne povijesne i kulturne važnosti.
MUK Lazaret na Ošljaku nije samo okupljanje umjetnika; to je susret prošlosti i sadašnjosti, prirode i stvaralaštva, lokalnog i međunarodnog duha. Posebnost kolonije leži u njezinu održavanju na Lazaretu – povijesnom zdanju koje svjedoči o nekim davnim, zaboravljenim vremenima kada je otok služio kao karantena. Danas, Lazaret više nije mjesto izolacije već prostor inspiracije, kreativnosti i dijaloga među umjetnicima iz različitih krajeva svijeta.
Kolonija okuplja likovne stvaratelje, slikare, kipare i multimedijalne umjetnike koji tijekom boravka na otoku stvaraju djela inspirirana ambijentom, lokalnom kulturom i prirodom Ošljaka. Taj proces nije zatvoren niti izdvojen; naprotiv, on uključuje zajednicu i posjetitelje kroz radionice, izložbe i otvorene ateljee, čime se umjetnost približava ljudima i postaje dijelom svakodnevice, što pokazuje i ovogodišnja izložba.

Dakle, u Gradskoj loži Narodnog muzeja u Zadru, u utorak 3. lipnja 2025. godine, otvorena je izložba polaznika 12. Međunarodne umjetničke kolonije na Lazaretu 2025. Ovom prigodom svoje su radove izložili slikari i skulptori Henning Hennenkemper, Tom Gefken, Milan Mihajlović, Amir Omerović, Oliver Voigt i Rainer Webwr, autori koji doleze iz Njemačke i Bosne i Hercegovine, a predstavljaju različite pristupe likovnoj umjetnosti, svaki sa svojim jedinstvenim izrazom i tehnikom.
Henning Hennenkemper je njemački umjetnik poznat po svojim apstraktnim pejzažima i prostornim kompozicijama. Njegov rad često istražuje odnos između prirodnih elemenata i ljudske percepcije prostora. Korištenjem različitih materijala i tehnika, Hennenkemper stvara djela koja pozivaju gledatelja na introspekciju i razmišljanje o okolišu i prostoru.
Tom Gefken je njemački umjetnik koji koristi svakodnevne predmete i situacije kao inspiraciju za svoja djela. Njegov rad često uključuje slike praznih okvira, bilješki i drugih svakodnevnih objekata, istražujući teme poput memorije, identiteta i svakodnevnog života. Gefkenova umjetnost poziva gledatelje da prepoznaju ljepotu u običnim stvarima i razmotre vlastite svakodnevne rutine i iskustva.
Milan Mihajlović je srpski slikar poznat po svojim apstraktnim pejzažima. Njegovo obrazovanje uključuje studij na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, gdje je diplomirao 2008. godine. Njegova djela često istražuju teme prirode, prostora i percepcije, koristeći bogatstvo boja i tekstura kako bi stvorio duboko emotivne i vizualno snažne slike.
Amir Omerović je njemački umjetnik bosanskog podrijetla koji se bavi skulpturom i instalacijom. Njegov rad često istražuje teme identiteta, sjećanja i migracije, koristeći različite materijale i tehnike kako bi stvorio djela koja pozivaju na razmišljanje o osobnim i kolektivnim iskustvima. Omerović je također aktivan u obrazovanju, predajući na Hochschule für Künste u Bremenu.
Oliver Voigt je njemački umjetnik poznat po svojim crtežima i tehnici koju naziva “whip-art”, u kojoj koristi bičeve za stvaranje umjetničkih djela. Njegova djela često istražuju teme ljudske figure, erotike i bizarnih situacija, stvarajući slike koje su istovremeno intrigantne i provokativne. Voigtova umjetnost poziva gledatelje da preispitaju granice između ljepote, bola i umjetnosti.
Rainer Webwr je njemački skulptor čiji rad istražuje ljudsku formu i anatomiju. Njegove skulpture često prikazuju stilizirane ljudske figure, istražujući odnose između tijela, prostora i percepcije. Webwr koristi različite materijale i tehnike kako bi stvorio djela koja izazivaju gledatelja da razmisli o prirodi ljudske forme i njezinoj reprezentaciji u umjetnosti.
Svaki od ovih umjetnika donosi jedinstven pristup i perspektivu u svijet likovne umjetnosti, istražujući teme od svakodnevnog života do dubokih filozofskih pitanja. Njihov rad poziva gledatelje da preispitaju vlastite percepcije, iskustva i razumijevanje svijeta oko sebe.
Zahvaljujući entuzijazmu organizatora i podršci lokalne zajednice, MUK se, vidljivo je i iz ove izložbe, profilirao kao događaj koji nadilazi granice klasične umjetničke kolonije. On postaje kulturni most koji spaja različite identitete, stilove i vizije. Umjetnici ovdje ne stvaraju samo slike i skulpture – oni grade trajnu povezanost s prostorom, ljudima i poviješću.
U tom smislu, MUK na Ošljaku ima višestruku važnost. S jedne strane, on obogaćuje kulturni život otoka i zadarskog područja, a s druge strane, revitalizira povijesne prostore poput Lazareta, vraćajući im novi život kroz suvremenu umjetnost. Kolonija ujedno pruža i mladim umjetnicima priliku za stvaranje u okruženju koje potiče razmjenu iskustava, otvorenost i inovaciju.
Zaključno, Međunarodna umjetnička kolonija na Ošljaku ne služi samo umjetnosti – ona je primjer kako kultura može oplemeniti zajednicu, oživjeti naslijeđe i stvoriti nove mostove među ljudima. U miru otoka, među kamenim zidinama i zelenilom borova, umjetnost na Ošljaku ne samo da se stvara, već i živi – tiho, postojano i snažno.
Tomislav Marijan Bilosnić
ZADAR / ŽUPANIJA
Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok
Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac.
Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.
– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura.
Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu.
Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru
Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman. Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga u širi kontekst slovenskih udruga na prostoru Republike Hrvatske.
-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila je i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe. Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.
– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji 95 aktivnih članova. U sklopu brojnih aktivnosti ovo nam je 279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica monografije.

Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije. U Zadru se svake godine obilježava Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju i ostale manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija na svečanosti obilježavanja 20-te obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.
Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za Dopunsku školu slovenskog jezika koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja modela očuvanja jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.
Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.
Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.
Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra, slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima u razrušenom gradu.
Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.
Darja Jusup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.







