Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

HRANI NIJE MJESTO U SMEĆU! / Otpad od hrane – 1/3 otpada!

Objavljeno

-

Pixabay

OTPAD OD HRANE – 1/3 OTPADA

Stvaranje otpada od hrane u dućanima, restoranima, ali i kućanstvima postao je ozbiljan problem i veliki izazov suvremenog svijeta.

Posljedice bacanja hrane koja u konačnici završava na odlagalištu otpada su daleko veće nego što se čini na prvi pogled. Takvo postupanje ne utječe negativno samo na budžet, već dugoročno i izrazito negativno djeluje na okoliš.

KOLIČINA HRANE KOJA SE GODIŠNJE BACI U HR, EU, ALI I U SVIJETU

U Hrvatskoj godišnje u otpadu završi gotovo 300 000 t hrane, odnosno 70-80 kg po stanovniku, a u EU baci se 88 milijuna tona hrane godišnje.

Na globalnoj razini, godišnje se baci oko 1.3 milijarde tona hrane, od čega je veliki dio još pogodan za prehranu ljudi.

FAZE PREHRAMBENOG LANCA U KOJIMA SE BACA HRANA

Otpad od hrane nastaje iz različitih razloga kroz cijeli lanac opskrbe hranom, od proizvodnje, prerade, distribucije, skladištenja i prodaje. Razlozi su uglavnom oštećena ili hrana kojoj je istekao rok trajanja, viškovi kuhane hrane, hrana bačena tijekom pripreme, ostatci obroka i sl. U Hrvatskoj u hrani koja završi u otpadu prednjače voće i povrće sa 46%.

Namirnica najčešće koja završi u smeću, na globalnoj razini to je kruh. Znači, namirnica koja je neizostavna u velikoj većini kućanstava i koju se jednostavno može i čuvati i iskoristiti.

KVALIFIKACIJA OTPADA OD HRANE

Ključno je razlikovati izbježan i neizbježan otpad od hrane:

• izbježan otpad – podrazumijeva odbačenu hranu koja je prije odbacivanja bila jestiva i hranu koja je pripremljena ili poslužena u prevelikim količinama ili koja je oštećena prilikom pripremanja kao i proizvode kojima je istekao rok upotrebe,

• potencijalno izbježan otpad – podrazumijeva hranu koju neki ljudi konzumiraju, a drugi ne, ili koja ovisno o pripremi može ili ne mora biti jestiva,

• neizbježan otpad – podrazumijeva otpad koji nastaje prilikom pripreme hrane koji nije jestiv, niti je ikada bio. Aktivnosti koje se preporučuju kako bi se smanjio otpad od hrane prema hijerarhiji gospodarenja

NAČINI NA KOJE MOŽEMO SPRIJEČITI NASTANAK OTPADA OD HRANE

Najviše otpada od hrane nastaje u kućanstvima, čak – 53% od ukupnog udjela. Izbjegavanje nastajanja takvog otpada je najpovoljnija metoda za rješavanje navedenog problema.

Evo par savjeta  kako spriječiti nastanak otpada od hrane:

  • Planirajte kupnju/ kupujte samo što vam je potrebno i u odgovarajućoj količini)
  • Provjerite datume kada kupujete veće količine namirnica i radite zalihe
  • Vodite računa o značenju datuma na oznakama: “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do” te o  pravilnom skladištenju namirnica
  • Poslužujte manje količine hrane/ planirajte obroke (tjedni jelovnik)
  • Višak hrane ne bacajte u smeće, već je sljedeći dan iskoristite za neki obrok ili je zamrznite
  • Kreativno iskorištavanje hrane – kuhanje obroka od ostataka hrane
  • Pravilno čuvajte / skladištite hranu (hladnjak 1-5 stupnjeva) da bi se smanjio rizik od kvarenja
  • Napravite džem, smoothie domaće pekmeze, kompote, sokove, povrtne namaze, umake, temeljce za variva ili rižota. Voće i povrće također se može oprati i dobro osušiti, narezati ili smiksati u te zamrznuti. Na taj način spriječit ćete bacanje hrane, a sezonsko voće i povrće moći iskoristiti u jelima i izvan sezone. Zamrznuto voće i povrće moguće je kuhati bez prethodnog odmrzavanja.
  • Pretvorite ostatke hrane u kompost i gnojivo
  • Donirajte višak hrane

POSLJEDICE BACANJA HRANE NA OKOLIŠ I ZDRAVLJE LJUDI

Hrana pomiješana sa MKO i kao takva bude odložena dugoročno i izrazito negativno djeluje

na okoliš. Procesi koji se odlaganjem biorazgradivog otpada razvijaju na odlagalištima su: emisije metana i ostalih stakleničkih plinova te onečišćenje procjednih voda. Ne treba posebno naglašavati štetnost tih procesa i posljedice na kvalitetu života na Zemlji i zdravlje ljudi. Bacanje hrane znači i trošenje resursa poput vode, zemlje, energije koji su potrebni za proizvodnju i distribuciju hrane.

HIJERARHIJA GOSPODARENJA OTPADOM OD HRANE

PREVENCIJA

PONOVNA UPORABA

RECIKLIRANJE

OPORABA

ODLAGANJE

KOMPOSTIRANJE KAO JEDAN OD NAČINA RJEŠAVANJA PROBLEMA NEISKORIŠTENE I ODBAČENE HRANE

Prosječan sastav kućnog otpada ukazuje da se čak trećina takvog otpada može reciklirati na ovaj način. Dakle, ako prosječno kućanstvo proizvede 3 kg otpada na dan, 1 kg otpada se može kompostirati, odnosno tijekom godine možemo preraditi više od  300 kg otpada. Na ovaj način biootpad postaje korisna sirovina, a ne problematično „smeće“.

Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biootpada koji možemo sami pokrenuti i nadzirati. Biootpad čini kuhinjski, vrtni i zeleni otpad. Kompostiranjem biootpada smanjujemo količinu otpada koja se odlaže na odlagalištima i ograničavamo razvoj nepovoljnih i za okoliš opasnih procesa te proizvodimo humus za biljke koje uzgajamo u svom kućanstvu

Može se kompostirati:

– kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave,vrećice od čaja, ostaci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.)

– vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice,zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.);

Ne mogu se kompostirati: – tekući ostaci kuhane hrane,meso, riba, kosti, koža, mliječni proizvodi, ulja i masti

HRANI NIJE MJESTO U SMEĆU!

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu