Svijet
Cijena zlata prvi put u povijesti probila granicu od 3000 dolara
Cijene zlata premašile su u petak prvi puta 3.000 dolara, odražavajući pojačanu potražnju ulagača u razdoblju trgovinskih napetosti i sniženja kamatnih stopa, uz kontinuiranu kupnju središnjih banaka. Na fizičkom je tržištu unca zlata nakon podneva stajala 3.000,39 dolara i bila je skuplja za 0,4 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine. Njezina je cijena tako u petak dosegnula novu najvišu razinu otkada se zlatom trguje na burzi, po trinaesti put samo od početka trgovine.
Na američkom tržištu zlatom se danas u terminskim ugovorima trgovalo po 0,7 posto višoj cijeni, od 3.012,90 dolara.
U četvrtak cijene su na fizičkim i terminskim tržištima porasle oko 1,6 posto budući da su ulagači u strahu od ekonomskih i geopolitičkih previranja pohrlili kupovati sigurnu imovinu.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je niz carina kako bi podupro domaću industriju, a ministar trgovine Howard Lutnick rekao je da su u ime zaokreta u ekonomskoj politici spremni riskirati i recesiju. Ministar financija Scott Bessent govorio je o razdoblju “detoksikacije”, a predsjednik Trump kaže da je gospodarstvo “u tranziciji”.
Kanada i EU uzvratili su na američke carine istom mjerom, raspirivši strahovanja ulagača od posustajanja svjetskog gospodarstva.
Ulagači kupuju zlato i zašto što očekuju da će američka središnja banka dodatno sniziti kamatne stope, posebno nakon što su podaci za veljaču pokazali posustajanje inflacije.
Od rujna Fed je snizio kamatne stope za jedan postotni bod, a u siječnju napravili su pauzu. Trgovci očekuju da će nastaviti ciklus ublažavanja monetarne politike u lipnju.
Poticaj su cijenama zlata i pojačane kupovine središnjih banaka za zalihe.
Zlato je lani prema izračunima udruge rudarskih tvrtki WGC poskupjelo više od 28 posto zbog snažne potražnje središnjih banaka i investitora u razdoblju pojačanih geopolitičkih napetosti.
Središnje banke kupovat će zlato i ove godine, procijenili su u WGC-u u prosincu.
Kina je u veljači kupovala zlato četvrti mjesec zaredom, pokazali su podaci središnje banke.
I srebro je osjetno poskupjelo u petak, za 0,5 posto, na 33,96 dolara za uncu. U gotovo istom postotku porasla je i cijena paladija, na 961,91 dolar. Platina je pak pojeftinila za 0,9 posto, na 985 dolara.
Svijet
Kineski izvoz raste unatoč padu trgovine sa SAD-om
Kineski izvoz neočekivano je porastao u studenom za 5,9 posto na godišnjoj razini, dosegnuvši vrijednost od 330,3 milijarde dolara i nadmašivši predviđanja ekonomista. Ovi podaci predstavljaju značajan oporavak nakon pada od 1,1 posto zabilježenog u listopadu. Ipak, ohrabrujuće brojke zasjenjuje činjenica da su isporuke u Sjedinjene Američke Države pale za gotovo 29 posto, što je osmi uzastopni mjesec dvoznamenkastog pada u trgovini s SAD-om, piše CNN.
Potraga za novim tržištima
Dok trgovina sa SAD-om slabi, Kina uspješno pronalazi nova tržišta. Zabilježen je nagli porast isporuka prema jugoistočnoj Aziji, Africi i Latinskoj Americi. U isto vrijeme, kineski uvoz porastao je za 1,9 posto u studenom, što je blago ubrzanje u odnosu na listopadskih 1 posto, unatoč tome što domaća potražnja i dalje trpi zbog krize u sektoru nekretnina.
Krhko trgovinsko primirje
Rast izvoza dolazi nakon što su američki predsjednik Donald Trump i kineski čelnik Xi Jinping krajem listopada u Južnoj Koreji dogovorili jednogodišnje trgovinsko primirje. U sklopu dogovora, SAD je snizio carine na kinesku robu, dok je Kina obećala obustaviti kontrolu izvoza rijetkih zemnih metala.
Pobjeđuje li Kina u trgovinskom ratu?
Ekonomisti ING Banke, Lynn Song i Deepali Bhargava, upozoravaju na oprez. “Iako bi trgovinsko primirje i smanjenje američkih carina trebali biti pozitivni za kineski izvoz, sada ulazimo u razdoblje nepovoljnih baznih efekata”, naveli su u izvješću, podsjećajući na snažan rast izvoza prije nego što je Trump nakon povratka u Bijelu kuću uveo visoke carine. “To bi trebalo održati umjeren rast trgovine.”
Njihov oprez potkrepljuju i podaci o kineskoj tvorničkoj aktivnosti, koja se prošlog mjeseca smanjila osmi mjesec zaredom. Ekonomisti smatraju da je prerano govoriti o stvarnom oporavku vanjske potražnje. Chi Lo, globalni tržišni strateg u BNP Paribas Asset Managementu, smatra da stabilno globalno trgovinsko okruženje “vjerojatno neće dugo trajati”, jer odnosi između Kine i SAD-a “ostaju u zastoju” unatoč privremenom primirju.
Fokus na naprednu proizvodnju
Unatoč izazovima, ekonomisti očekuju da će Kina zahvaljujući snažnom izvozu uglavnom ispuniti svoj cilj gospodarskog rasta od oko 5 posto za ovu godinu. Kinesko vodstvo je nakon sastanka u listopadu najavilo fokus na naprednu proizvodnju u sljedećih pet godina, a više detalja očekuje se nakon sastanka o gospodarskom planiranju ovog mjeseca.
Neki ekonomisti vjeruju da će Kina nastaviti jačati svoj udio na globalnom izvoznom tržištu. Morgan Stanley predviđa da će do 2030. godine kineski udio u svjetskom izvozu dosegnuti 16,5 posto, u usporedbi s današnjih oko 15 posto. Glavni pokretači tog rasta trebali bi biti sektori poput električnih vozila, robotike i baterija.
“Unatoč trajnim trgovinskim napetostima, kontinuiranom protekcionizmu i aktivnim industrijskim politikama zemalja G20, vjerujemo da će Kina steći veći udio na globalnom tržištu izvoza robe”, izjavio je Chetan Ahya, glavni ekonomist Morgan Stanleya za Aziju.
Svijet
Otvorena istraga: Opasni virus procurio iz istraživačkog laboratorija?
Regionalna katalonska vlada poručila je da ne isključuje nikakve mogućnosti kada je u pitanju podrijetlo izbijanja afričke svinjske kuge, ali ih ni ne potvrđuje.
Španjolske vlasti koje istražuju izbijanje afričke svinjske kuge u Kataloniji sada ispituju mogućnost da je bolest procurila iz istraživačkog centra i usredotočuju se na pet obližnjih laboratorija kao potencijalne izvore, prenosi Dnevnik.hr.
Nakon što je 13 slučajeva potvrđeno kod divljih svinja u ruralnim područjima izvan Barcelone od 28. studenog, Španjolsku – najvećeg izvoznika svinjetine u EU potaknulo je to da se bori za suzbijanje izbijanja prije nego što postane ozbiljna prijetnja industriji izvoza svinjetine u zemlji, koja godišnje vrijedi 8,8 milijardi eura.
Otvorena nova istraga
Regionalne vlasti isprva su vjerovale da je bolest možda počela cirkulirati nakon što je divlja svinja pojela kontaminiranu hranu koja je uvezena izvan Španjolske – možda u obliku sendviča s mesom koji je bacio prijevoznik.
No španjolsko Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je novu istragu nakon što je zaključilo da soj virusa pronađen u uginulim veprovima u Kataloniji nije isti kao onaj za koji se navodi da cirkulira u drugim državama članicama EU-a. Prema izvješću, dotični soj je sličan onome otkrivenom u Gruziji 2007. godine.
“Otkriće virusa sličnog onome koji je cirkulirao u Gruziji stoga ne isključuje mogućnost da njegovo podrijetlo leži u biološkom objektu za zadržavanje”, priopćilo je Ministarstvo, piše Guardian.
“Soj virusa ‘Georgia 2007’ je ‘referentni’ virus koji se često koristi u eksperimentalnim infekcijama u objektima za zadržavanje kako bi se proučavao virus ili procjenjivala učinkovitost cjepiva, koja su trenutno u razvoju. Izvješće sugerira da virus možda nije nastao u životinjama ili životinjskim proizvodima iz bilo koje od zemalja u kojima je infekcija trenutno prisutna”, navodi se u pripćenju.
“Sve hipoteze ostaju otvorene”
Salvador Illa, regionalni predsjednik Katalonije, naredio je katalonskom istraživačkom Institutu za poljoprivredu i hranu da provede reviziju pet objekata koji rade s virusom afričke svinjske kuge unutar 20 kilometara od mjesta izbijanja.
Svijet
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.
Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.
“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.
“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.
Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“
“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin2 dana prijeFOTOGALERIJA / Blagdanski Đir gradom sa Sašom Čukom
-
magazin2 dana prijeDOČEKAJTE I OVE GODINE SV. NIKOLU U CITY GALLERIJI!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeMORATE U SPIZU? / Evo koje su trgovine u Zadru danas otvorene…







