Connect with us

Hrvatska

U saboru rasprava o izbornim jedinicama. “Imamo 500.000 birača više nego stanovnika”

Objavljeno

-

Glas svakog hrvatskog birača jednako vrijedi u svim izbornim jedinicama, rekao je danas u saboru državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Sanjin Rukavina, tijekom rasprave o broju birača, upisanih u registar birača po izbornim jedinicama za prvo i treće tromjesečje 2024.

“Jednako vrijedi glas, i od prve do desete izborne jedinice”, rekao je Rukavina odgovarajući na pitanje zastupnika Možemo! Marinu Živkoviću.

Naime, Živković je rekao da u Hrvatskoj svaki glas ne vrijedi jednako, rekavši da je u 5. izbornoj jedinici trebalo 11.623 glasa u prosjeku za jedan mandat, dok je u 6. izbornoj jedinici za to trebalo 15.619 glasova. “To je razlika u 4000 glasova, što je puno više od onih pet posto jer nam registar birača uvelike odudara od popisa stanovništva”, dodao je.

Živković je u pravu jer je na prošlim izborima HDZ-u za jednog zastupnika bilo potrebno manje od 12.000 glasova, dok je IDS za jednog zastupnika morao dobiti 17.000, a Možemo čak 19.000 glasova.

“Fiktivni birači”
Rukavina je pak rekao i da je Ustavni sud svojom odlukom iz veljače prošle godine rekao da svi birači imaju jednako pravo glasa.

SDP-ova Sanja Radolović upitala je zašto i dalje u registru birača imamo 500.000 birača više nego što je stanovnika sa pravom glasa po Popisu stanovništva, ustvrdivši da na izborima “glasaju fiktivni briači”.

Državni tajnik joj je odgovorio da na izborima ne “glasaju fiktivni birači” jer je registar birača utemeljen na Zakonu o registru birača u kojem se nalaze osobe koje imaju biračko pravo.

HDZ: Vlada odlukom Ustavnog suda uskladila broj birača po izbornim jedinicama
Tijekom rasprave oporba je navodila da u izbornim jedinicama svaki glas ne vrijedi jednako, jer postoji nesrazmjer između broja birača i stanovnika, dok HDZ to demantira.

Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) rekla je da i dalje imamo više od 400.000 birača u registru kojih nema među stanovništvom Republike Hrvatske.

“To proizlazi iz HDZ-ove nevoljkosti da uredi pitanje prebivališta koje omogućava produljenje prijave prebivališta u Hrvatskoj u nedogled. Iako osoba godinama pa i desetljećima živi izvan Hrvatske”, rekla je.

“Glas u Hrvatskoj ne vrijedi jednako”
Smatra dok god se registar birača bude oslanjao na podatke o prebivalištu i ono ne bude uvjetovano stvarnim mjestom prebivanja – glas u Hrvatskoj neće vrijediti jednako

I Ivica Ledenko (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) upozorio je na veliki nesrazmjer u broju birača u registru birača i popisu stanovništva, koji iznosi više od 400.000 birača. “Nesrazmjer u ta dva popisa uvijek će biti prijepor i uvijek će biti kame spoticanja u proglašavanju legalnosti bilo kojih izbora”, dodao je.

Za razliku od oporbe HDZ-ov Ante Babić rekao je da je Vlada RH poštovala odluku Ustavnog suda i donijela novi Zakon o izbornim jedinicama, koji su uskladili broj birača po izbornim jedinicama. Time su, istaknuo je, ostvarili temeljno demokratsko načelo da svaki glas ima jednaku težinu.

Naglasio je da registar birača danas omogućuje brzo i učinkovito ažuriranje podataka što je posebno važno za naše državljane u dijaspori te za birače koji mijenjaju prebivalište.

Rukavina: Broj birača u svih 10 izbornih jedinica u rasponu od plus-minus pet posto birača
Rukavina je uvodno izvijestio kako iz izvješća o broju birača upisanih u registar birača po izbornom jedinicama za prvo i treće tromjesečje proizlazi da je broj birača u svim izbornim jedinicama u zakonskom okviru.

Tako se maksimalna odstupanja od osnove u izbornim jedinicama kreću u rasponu od – 2,22 posto na kraju prvog tromjesečja te od -2,34 posto do 2,23 posto na kraju trećeg tromjesečja.

Kazao je da se broj birača u pojedinoj izbornoj jedinici ne smije razlikovati od plus-minus pet posto od osnove sukladno odredbama zakona kojima se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor. “Broj birača u svih deset izbornih jedinica u rasponu od plus-minus pet posto birača od osnove”, istaknuo je.

U Hrvatskoj se već predlagala reforma izbornog zakona koji bi Hrvatsku podijelio na pravednijih šest izbornih jedinica ili pak samo jednu uz modifikaciju praga, no HDZ je to svaki put odbio. Inzistirali su na podjeli Hrvatske na 10 “frankenštajnskih” izbornih jedinica, a u tome ih je podržao i Ustavni sud.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.

Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.

Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.

Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.

Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.

Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.

Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.

ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.

Nastavi čitati

Hrvatska

Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”

Objavljeno

-

By

Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi

Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.

Nema više nastavničkog autoriteta

Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.

Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.

‘Životinje za odstrel’

Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.

Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.

Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu