Svijet
Europa je pod američkim nuklearnim kišobranom. EU je pred novim problemom
Geopolitički pejzaž europske sigurnosti prolazi kroz duboku transformaciju, potaknutu promjenjivim strateškim prioritetima SAD-a i sve glasnijim pozivima na samodostatnost europskog kontinenta. U središtu ove promjene nalazi se francuski nuklearni arsenal, koji bi mogao postati temelj nove europske obrambene arhitekture.
NATO-ov dogovor o nuklearnom dijeljenju već sedam desetljeća služi kao temelj transatlantske sigurnosti. Približno 100 američkih B61 termonuklearnih gravitacijskih bombi raspoređeno je u pet europskih država: Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Turskoj. Ovaj aranžman omogućuje nenuklearnim članicama sudjelovanje u nuklearnom odvraćanju kroz NATO-ovu Nuklearnu plansku skupinu.
Drugačiji put Francuske
Francuska je, međutim, odabrala drugačiji put. Nakon što je predsjednik Charles de Gaulle 1966. povukao zemlju iz vojne strukture NATO-a, Francuska je razvila svoju nuklearnu strategiju temeljenu na načelu strateške autonomije.
Njezin nuklearni arsenal, poznat kao Force de Frappe, djeluje potpuno izvan NATO-ovih zapovjednih struktura, što je omogućilo Francuskoj da se pozicionira kao “treća europska nuklearna sila”.
Za razliku od francuskog pristupa, Ujedinjeno Kraljevstvo integriralo je svoje nuklearne sposobnosti unutar NATO-ove obrambene arhitekture. Britanska flota podmornica naoružanih sustavom Trident, iako pod nacionalnom kontrolom, eksplicitno je posvećena obrani Saveza prema sporazumu iz Nassaua iz 1962. godine.
Faktor Trumpa i europski sigurnosni preračuni
Prvi mandat Donalda Trumpa (2017.–2021.) značajno je promijenio europsku percepciju američkih sigurnosnih jamstava. Samit u Bruxellesu 2018. godine posebno je uzrokovao nesigurnost kada je Trump navodno raspravljao o mogućnosti povlačenja SAD-a iz NATO-a.
Dodatno nepovjerenje izazvala je suspenzija sudjelovanja SAD-a u Sporazumu o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) 2019. godine, kao i opetovani zahtjevi za povećanjem europske potrošnje na obranu.
Merzov prijedlog europskog nuklearnog kišobrana
Ranije ovog mjeseca, Friedrich Merz, vođa njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU) i potencijalni budući kancelar, pokrenuo je raspravu pozivajući Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo da prošire svoj nuklearni odvraćajući kapacitet na Njemačku i širu Europsku uniju.
„Nisam vjerovao da ću ikada ove riječi izreći na njemačkoj televiziji, ali sada je apsolutni prioritet postići jedinstvo u Europi i Europu do te mjere ojačati da se korak po korak osamostali od SAD-a“, rekao je predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) u izbornoj noći.
On je rekao kako s nestrpljenjem iščekuje NATO samit u lipnju. „Pitanje je hoćemo li tada uopće moći govoriti o NATO-u u sadašnjoj formi ili ćemo morati još brže uspostaviti europsku obrambenu sposobnost“, rekao je Merz. Njegova ideja temelji se na zabrinutosti zbog nepouzdanih američkih sigurnosnih jamstava i procjeni da bi kombinirana nuklearna sposobnost Francuske i Velike Britanije mogla nadoknaditi moguće američko povlačenje.
Merz konkretno predlaže formalizaciju francuskih i britanskih nuklearnih jamstava kroz EU ili NATO okvire, uspostavu zajedničkih nuklearnih planerskih ćelija te premještanje francuskih Rafale borbenih zrakoplova u njemačke baze pod zajedničkim aranžmanima.
Nuklearne sposobnosti europskih sila
Francuska održava četvrti najveći nuklearni arsenal na svijetu, procijenjen na 290 bojevih glava. Arsenal uključuje podmornice klase Triomphant s balističkim projektilima M51 koji nose 80 bojevih glava snage 100-150 kilotona, kao i zrakoplove Rafale F3 s projektilima ASMP-A koji nose 50 bojevih glava snage 300 kt.
To znači da ima 80 nuklearnih bojevih glava, pri čemu svaka ima snagu od 100 do 150 kilotona (kt) eksplozivne snage, što je ekvivalentno 100.000 do 150.000 tona TNT-a – usporedbe radi, bomba bačena na Hirošimu imala je oko 15 kt.
Od Hladnog rata, Francuska je prepolovila svoj nuklearni arsenal i usvojila doktrinu “stroge dovoljnosti”, preferirajući minimalno odvraćanje uz modernizaciju snaga.
Britanski arsenal od 225 bojevih glava čini važnu komponentu NATO-ove strategije, s bojevim glavama raspoređenim putem balističkih projektila Trident II D5. Godine 2021. Ujedinjeno Kraljevstvo najavilo je povećanje gornje granice zaliha na 260 bojevih glava zbog rastućih prijetnji iz Rusije i Kine. SAD trenutno ima oko 50.000 vojnika stacioniranih u Njemačkoj, uglavnom u ključnim bazama poput Ramsteina i Spangdahlema. Ukupno, SAD raspoređuje gotovo 64.000 vojnika diljem EU, s većim kontingentima u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Poljskoj.
U Njemačkoj je smješteno 10-15 taktičkih nuklearnih bombi B61-12 u zračnoj bazi Büchel. Ovo oružje dio je šire zalihe od 100 bojevih glava diljem Europe i planira se modernizirati dodavanjem precizno vođenih repnih kompleta. Ovo znači da je ovo oružje dio veće zalihe od ukupno 100 nuklearnih bojevih glava raspoređenih na različitim lokacijama u Europi. Plan modernizacije uključuje dodavanje precizno vođenih repnih kompleta, što znači da će bojeve glave dobiti sustave za navođenje, povećavajući njihovu preciznost i učinkovitost pri pogađanju ciljeva. Ukratko, umjesto da padnu slobodno nakon ispuštanja, moći će se usmjeravati prema meti s većom točnošću.
Posljedice mogućeg američkog povlačenja
Američko povlačenje iz Europe otvorilo bi kritične rupe u njemačkoj vojnoj spremnosti. Unatoč značajnom obrambenom proračunu od 73 milijarde eura, njemačke oružane snage suočavaju se s kroničnim nedostacima u operativnoj spremnosti. Gubitak američkih sposobnosti obavještajnog djelovanja, nadzora i izviđanja dodatno bi oslabio europsku obrambenu poziciju.
Povlačenje američkih taktičkih nuklearnih bojevih glava eliminiralo bi jedinu kopnenu nuklearnu komponentu NATO-a u Europi. Francuski arsenal od 290 bojevih glava značajno je manji od ruskog arsenala od 6.000 bojevih glava, što dovodi u pitanje njegovu dostatnost za dugoročnu strategiju odvraćanja.
Pravne i političke prepreke europskom nuklearnom kišobranu
Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT) zabranjuje nenuklearnim državama poput Njemačke da stječu ili kontroliraju nuklearno oružje, čak i neizravno kroz saveze. Širenje francuskog nuklearnog odvraćanja na cijelu EU moglo bi se smatrati kršenjem ovog ugovora.
Članice EU duboko su podijeljene po pitanju nuklearne politike. Dok Poljska i baltičke države daju prioritet održavanju veza sa SAD-om, Francuska zagovara stratešku autonomiju. Prema nedavnoj anketi, čak 62% Francuza protivi se dijeljenju nuklearnog zapovjedništva.
Zamjena američkih snaga zahtijevala bi da EU značajno poveća svoj obrambeni proračun na 3-4% BDP-a, što bi za mnoge članice bilo politički i ekonomski teško održivo.
Europa se nalazi na povijesnoj prekretnici. Odluka o stvaranju samostalnog obrambenog identiteta ili rušenju nuklearnih tabua koji su osiguravali stabilnost od 1945. godine imat će dalekosežne posljedice.
Iako trenutačno proširenje francuskog nuklearnog kišobrana nije ni pravno ni vojno potpuno izvedivo, jasno je da jačanje europske obrambene autonomije postaje sve važnije pitanje u kontekstu promjenjivih geopolitičkih okolnosti i nesigurnih transatlantskih odnosa.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




