Svijet
Europa je pod američkim nuklearnim kišobranom. EU je pred novim problemom
Geopolitički pejzaž europske sigurnosti prolazi kroz duboku transformaciju, potaknutu promjenjivim strateškim prioritetima SAD-a i sve glasnijim pozivima na samodostatnost europskog kontinenta. U središtu ove promjene nalazi se francuski nuklearni arsenal, koji bi mogao postati temelj nove europske obrambene arhitekture.
NATO-ov dogovor o nuklearnom dijeljenju već sedam desetljeća služi kao temelj transatlantske sigurnosti. Približno 100 američkih B61 termonuklearnih gravitacijskih bombi raspoređeno je u pet europskih država: Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Turskoj. Ovaj aranžman omogućuje nenuklearnim članicama sudjelovanje u nuklearnom odvraćanju kroz NATO-ovu Nuklearnu plansku skupinu.
Drugačiji put Francuske
Francuska je, međutim, odabrala drugačiji put. Nakon što je predsjednik Charles de Gaulle 1966. povukao zemlju iz vojne strukture NATO-a, Francuska je razvila svoju nuklearnu strategiju temeljenu na načelu strateške autonomije.
Njezin nuklearni arsenal, poznat kao Force de Frappe, djeluje potpuno izvan NATO-ovih zapovjednih struktura, što je omogućilo Francuskoj da se pozicionira kao “treća europska nuklearna sila”.
Za razliku od francuskog pristupa, Ujedinjeno Kraljevstvo integriralo je svoje nuklearne sposobnosti unutar NATO-ove obrambene arhitekture. Britanska flota podmornica naoružanih sustavom Trident, iako pod nacionalnom kontrolom, eksplicitno je posvećena obrani Saveza prema sporazumu iz Nassaua iz 1962. godine.
Faktor Trumpa i europski sigurnosni preračuni
Prvi mandat Donalda Trumpa (2017.–2021.) značajno je promijenio europsku percepciju američkih sigurnosnih jamstava. Samit u Bruxellesu 2018. godine posebno je uzrokovao nesigurnost kada je Trump navodno raspravljao o mogućnosti povlačenja SAD-a iz NATO-a.
Dodatno nepovjerenje izazvala je suspenzija sudjelovanja SAD-a u Sporazumu o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) 2019. godine, kao i opetovani zahtjevi za povećanjem europske potrošnje na obranu.
Merzov prijedlog europskog nuklearnog kišobrana
Ranije ovog mjeseca, Friedrich Merz, vođa njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU) i potencijalni budući kancelar, pokrenuo je raspravu pozivajući Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo da prošire svoj nuklearni odvraćajući kapacitet na Njemačku i širu Europsku uniju.
„Nisam vjerovao da ću ikada ove riječi izreći na njemačkoj televiziji, ali sada je apsolutni prioritet postići jedinstvo u Europi i Europu do te mjere ojačati da se korak po korak osamostali od SAD-a“, rekao je predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) u izbornoj noći.
On je rekao kako s nestrpljenjem iščekuje NATO samit u lipnju. „Pitanje je hoćemo li tada uopće moći govoriti o NATO-u u sadašnjoj formi ili ćemo morati još brže uspostaviti europsku obrambenu sposobnost“, rekao je Merz. Njegova ideja temelji se na zabrinutosti zbog nepouzdanih američkih sigurnosnih jamstava i procjeni da bi kombinirana nuklearna sposobnost Francuske i Velike Britanije mogla nadoknaditi moguće američko povlačenje.
Merz konkretno predlaže formalizaciju francuskih i britanskih nuklearnih jamstava kroz EU ili NATO okvire, uspostavu zajedničkih nuklearnih planerskih ćelija te premještanje francuskih Rafale borbenih zrakoplova u njemačke baze pod zajedničkim aranžmanima.
Nuklearne sposobnosti europskih sila
Francuska održava četvrti najveći nuklearni arsenal na svijetu, procijenjen na 290 bojevih glava. Arsenal uključuje podmornice klase Triomphant s balističkim projektilima M51 koji nose 80 bojevih glava snage 100-150 kilotona, kao i zrakoplove Rafale F3 s projektilima ASMP-A koji nose 50 bojevih glava snage 300 kt.
To znači da ima 80 nuklearnih bojevih glava, pri čemu svaka ima snagu od 100 do 150 kilotona (kt) eksplozivne snage, što je ekvivalentno 100.000 do 150.000 tona TNT-a – usporedbe radi, bomba bačena na Hirošimu imala je oko 15 kt.
Od Hladnog rata, Francuska je prepolovila svoj nuklearni arsenal i usvojila doktrinu “stroge dovoljnosti”, preferirajući minimalno odvraćanje uz modernizaciju snaga.
Britanski arsenal od 225 bojevih glava čini važnu komponentu NATO-ove strategije, s bojevim glavama raspoređenim putem balističkih projektila Trident II D5. Godine 2021. Ujedinjeno Kraljevstvo najavilo je povećanje gornje granice zaliha na 260 bojevih glava zbog rastućih prijetnji iz Rusije i Kine. SAD trenutno ima oko 50.000 vojnika stacioniranih u Njemačkoj, uglavnom u ključnim bazama poput Ramsteina i Spangdahlema. Ukupno, SAD raspoređuje gotovo 64.000 vojnika diljem EU, s većim kontingentima u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Poljskoj.
U Njemačkoj je smješteno 10-15 taktičkih nuklearnih bombi B61-12 u zračnoj bazi Büchel. Ovo oružje dio je šire zalihe od 100 bojevih glava diljem Europe i planira se modernizirati dodavanjem precizno vođenih repnih kompleta. Ovo znači da je ovo oružje dio veće zalihe od ukupno 100 nuklearnih bojevih glava raspoređenih na različitim lokacijama u Europi. Plan modernizacije uključuje dodavanje precizno vođenih repnih kompleta, što znači da će bojeve glave dobiti sustave za navođenje, povećavajući njihovu preciznost i učinkovitost pri pogađanju ciljeva. Ukratko, umjesto da padnu slobodno nakon ispuštanja, moći će se usmjeravati prema meti s većom točnošću.
Posljedice mogućeg američkog povlačenja
Američko povlačenje iz Europe otvorilo bi kritične rupe u njemačkoj vojnoj spremnosti. Unatoč značajnom obrambenom proračunu od 73 milijarde eura, njemačke oružane snage suočavaju se s kroničnim nedostacima u operativnoj spremnosti. Gubitak američkih sposobnosti obavještajnog djelovanja, nadzora i izviđanja dodatno bi oslabio europsku obrambenu poziciju.
Povlačenje američkih taktičkih nuklearnih bojevih glava eliminiralo bi jedinu kopnenu nuklearnu komponentu NATO-a u Europi. Francuski arsenal od 290 bojevih glava značajno je manji od ruskog arsenala od 6.000 bojevih glava, što dovodi u pitanje njegovu dostatnost za dugoročnu strategiju odvraćanja.
Pravne i političke prepreke europskom nuklearnom kišobranu
Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT) zabranjuje nenuklearnim državama poput Njemačke da stječu ili kontroliraju nuklearno oružje, čak i neizravno kroz saveze. Širenje francuskog nuklearnog odvraćanja na cijelu EU moglo bi se smatrati kršenjem ovog ugovora.
Članice EU duboko su podijeljene po pitanju nuklearne politike. Dok Poljska i baltičke države daju prioritet održavanju veza sa SAD-om, Francuska zagovara stratešku autonomiju. Prema nedavnoj anketi, čak 62% Francuza protivi se dijeljenju nuklearnog zapovjedništva.
Zamjena američkih snaga zahtijevala bi da EU značajno poveća svoj obrambeni proračun na 3-4% BDP-a, što bi za mnoge članice bilo politički i ekonomski teško održivo.
Europa se nalazi na povijesnoj prekretnici. Odluka o stvaranju samostalnog obrambenog identiteta ili rušenju nuklearnih tabua koji su osiguravali stabilnost od 1945. godine imat će dalekosežne posljedice.
Iako trenutačno proširenje francuskog nuklearnog kišobrana nije ni pravno ni vojno potpuno izvedivo, jasno je da jačanje europske obrambene autonomije postaje sve važnije pitanje u kontekstu promjenjivih geopolitičkih okolnosti i nesigurnih transatlantskih odnosa.
Svijet
ALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
Engleski NHS je objavio najnovije podatke o radu sustava – upozoravajući da bi ovaj mjesec mogao donijeti “najgori mogući scenarij”. Razlog je opasni soj gripe koji se ubrzano širi tom zemljom.
NHS Engleske je objavio ažurirane podatke o gripi i bolničkim prijemima, javlja Sky News.
Upozoravaju da zdravstveni sustav prolazi kroz iznimno težak prosinac zbog naglog porasta slučajeva tzv. “super gripe”.
Broj hospitalizacija zbog gripe porastao je za više od polovice u samo tjedan dana, pokazuju novi podaci.
Prošlog tjedna prosječno je 2.660 pacijenata dnevno bilo u bolnicama zbog gripe.
To je najviša brojka ikad zabilježena u ovo doba godine, a ujedno i porast od 55% u odnosu na tjedan ranije.
Vodstvo zdravstvenog sustava upozorava da je broj pacijenata s gripom u bolnicama već znatno porastao i nakon razdoblja koje pokrivaju ovi podaci – te da se vrhunac epidemije još uvijek ne vidi.
Uz eksploziju gripe, broj pacijenata s norovirusom porastao je dodatnih 35%.
NHS sada upozorava da zimski virusi počinju “preplavljivati bolnice”.
Kako se virusi gripe mijenjaju
Ovogodišnja sezona gripe započela je ranije nego inače.
Broj pacijenata oboljelih od gripe koji su završili u bolničkim krevetima diljem Engleske znatno je veći nego prošle godine, pa je NHS poslao “SOS za cijepljenje” ranjivim skupinama.
No koliko je zapravo loša ovogodišnja sezona gripe?
Rekordi srušeni u Australiji
Ukratko – prvi pokazatelji nisu ohrabrujući.
Stručnjaci smatraju da je mutirani soj odgovoran za raniji početak širenja virusa nego što je uobičajeno.
Australska sezona gripe – koja se često koristi kao dobar pokazatelj onoga što čeka Europu – ove je godine oborila rekorde po broju zaraženih.
U regiji Azija-Pacifik također su se pojavili upozoravajući signali: Japan je u listopadu proglasio epidemiju gripe zbog koje su mnoge škole bile zatvorene.
Vrste gripe
Postoje tri vrste gripe: influenca A(H1N1), influenca A(H3N2) i influenca B.
Ove godine problem stvara podtip H3N2.
Virusi gripe stalno evoluiraju u procesu zvanom antigenski drift – zbog toga se cjepiva protiv gripe svake godine prilagođavaju.
Na sjevernoj hemisferi sojevi za cjepiva biraju se u veljači za sljedeću zimu.
No ovaj soj H3N2, točnije varijanta nazvana subklada K, evoluirao je više nego inače tijekom ljeta, pa se razlikuje od verzije na kojoj se temelje ovogodišnja cjepiva, navodi Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA).
UKHSA procjenjuje da je prošle zime u Engleskoj od gripe umrlo 7.757 ljudi, u usporedbi s 3.555 godinu ranije.
Broj umrle djece povezan s gripom porastao je s 34 na 53.
Sve u svemu, čelnici NHS-a upozoravaju na izuzetno tešku zimu.
Gotovo tri puta više pacijenata s gripom u londonskim bolnicama
Dr. Chris Streather, regionalni medicinski direktor NHS Engleske za London, izjavio je za Sky News da je ovogodišnja sezona gripe najgora u glavnom gradu od pandemije covid-19.
“Situacija je najteža koju smo imali u bilo kojoj sezoni gripe od pandemije covida. Prošlog tjedna u Londonu smo imali 259 hospitaliziranih pacijenata s gripom. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 89. Dakle, sada ih je gotovo tri puta više nego lani”, rekao je.
Dr. Streather dodao je da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da soj gripe “još ne pokazuje znakove prolaska vrhunca”.
Također je rekao da se ljudi trebaju “vratiti navikama iz vremena COVID-a”, posebno kada je riječ o higijeni ruku.
Svijet
Australija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže
Australija je u srijedu u ponoć po lokalnom vremenu postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina, blokirajući im mogućnost korištenja platformi poput TikToka, Alphabetova YouTubea te Metina Instagrama i Facebooka. Deset najvećih platformi dobilo je nalog da blokiraju djecu mlađu od 16 ili će, u skladu s novim zakonom, biti kažnjene do 33 milijuna američkih dolara.
Zakon su kritizirale velike tehnološke tvrtke i borci za slobodu govora, ali su ga pohvalili roditelji i borci za prava djece.
Odluku o zabrani pomno prate i ostale zemlje koje razmatraju mogućnost uvođenja sličnih mjera s obzirom na to da kontinuirano raste zabrinutost zbog utjecaja društvenih medija na zdravlje i sigurnost djece. “Premda je Australija prva koja je usvojila takva ograničenja, malo je vjerojatno da će biti i posljednja”, rekla je Tama Leaver, profesorica internetskih studija na Sveučilištu Curtin. “Vlade širom svijeta prate razvoj događaja i preuzimanje moći od velikih tehnoloških tvrtki. Zabrana korištenja društvenih mreža u Australiji… u velikoj je mjeri poput kanarinca u rudniku ugljena.”
Kanarinac u rudniku povijesna je praksa. Ove su se ptice koristile kao rani indikatori opasnosti od prisutnosti toksičnih plinova, primjerice ugljičnog monoksida i metana u rudnicima, jer su bili osjetljiviji od ljudi, a njihovo naglo ugibanje rudarima je signaliziriralo da odmah napuste rudnik. Vlade od Danske do Malezije, čak i nekih saveznih država Sjedinjenih Država kažu da planiraju poduzeti slične korake, četiri godine nakon što je curenje internih Metinih dokumenata pokazalo kako je ta tvrtka znala da njezini proizvodi pridonose problemima s načinom na koji tinejdžeri doživljavaju svoj izgled i suicidalnim mislima, a istodobno je javno negirala postojanje takve veze.
Premda zabrana za početak obuhvaća deset platformi, vlada je objavila da će se popis mijenjati kako se budu pojavljivali novi proizodi, a mladi korisnici prelazili na alternative. Od prvih 10, svi osim Elona Muska i njegove platforme X rekli su da će se pridržavati pravila i astojati procijeniti dob djeteta na temelju njegovih online aktivnosti ili selfija. Provjeru bi mogli obaviti i uz pomoć identifikacijskih dokumenata ili podataka o bankovnom računu.
Za tvrtke koje se bave društvenim mrežama primjena znači novo doba strukturne stagnacije jer i broj korisnika stagnira, a vrijeme provedeno na platformama je sve kraće, pokazale su studije.
Platforme tvrde da ne zarađuju puno novca kada prikazuju oglase osobama mlađim od 16 godina. Istodobno ističu kako zabrana utječe na prekid ‘dotoka’ budućih korisnika.
Prema podacima vlasti, neposredno prije stupanja zabrane na snagu, društvene je mreže koristilo 86 posto Australaca u dobi od 8 do 15 godina.
Svijet
Čini se da se Louvre raspada
Nešto više od mjesec dana nakon što je drska pljačka nakita otkrila, kako je to opisao ravnatelj Louvrea, “strašan propust” u sigurnosnom sustavu muzeja, čini se da slavnu instituciju muče i brojni drugi problemi. Nekoliko velikih francuskih sindikata koji predstavljaju zaposlenike Louvrea izglasalo je štrajk, tvrdeći da se muzej nalazi u “krizi”.
Ova vijest dolazi samo nekoliko dana nakon što je potvrđeno da je zbog puknuća cijevi krajem prošlog mjeseca oštećeno oko 400 knjiga u Odjelu za egipatske starine, piše The Cut.
Sindikati dižu glas
U pismu upućenom francuskoj ministrici kulture Rachidi Dati, sindikati CGT, CFDT i Sud ustvrdili su da je listopadska pljačka “istaknula nedostatke na koje se dugo upozoravalo”, uključujući nedostatna sredstva i “sve lošije radne uvjete”.
Radnici, koji su zbog sličnih problema već održali spontani štrajk u lipnju, sada su velikom većinom izglasali službeni štrajk, a prva veća akcija najavljena je za sljedeći tjedan.
Poplava u egipatskom odjelu
Osim velikih sigurnosnih propusta koji su omogućili pljačku, navodno je šifra za videonadzor bila “Louvre”, sindikati kao primjer nemara navode i puknuće cijevi u studenom.
Povjesničar umjetnosti Didier Rykner prvi je izvijestio da je voda prodrla kroz strop egipatskog odjela i oštetila između 300 i 400 djela iz kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, uključujući “časopise o egiptologiji” i “znanstvenu dokumentaciju” koju koriste istraživači. Zamjenik upravitelja muzeja, Francis Steinbock, umanjio je štetu, rekavši da su oštećeni predmeti bili “izuzetno korisni”, ali “nikako jedinstveni”, te dodao da institucija nema “nepopravljivih i konačnih gubitaka u ovim zbirkama”.
Međutim, Rykner na svojoj stranici La Tribune de l’Art tvrdi da je egipatski odjel godinama od uprave tražio sredstva za popravak cijevi. “Ova katastrofa je još jedna ilustracija silazne spirale Louvrea, koji zanemaruje svoje temeljne misije u potrazi za pustim snovima”, napisao je Rykner.
Posjet kao “poligon s preprekama”
Uprava je obećala provesti internu istragu o curenju, a Steinbock je za New York Times izjavio da zaposlenici trenutno marljivo suše stranicu po stranicu svakog oštećenog artefakta.
No, čini se da su problemi ove kulturne institucije puno dublji od nekoliko cijevi koje cure. Sindikati su u svom pismu istaknuli da je “posjet Louvreu postao pravi poligon s preprekama” za svakoga tko želi vidjeti njegove zbirke, signalizirajući sustavnu krizu koja pogađa i zaposlenike i posjetitelje.
-
Tech4 dana prijeUništava li stalno držanje mobitela na punjaču bateriju? Evo što kažu iz Applea, Samsunga i Googlea
-
Sport5 dana prijeDjevojčica (12) iz SAD-a dvije godine štedjela da gleda Modrića na SP-u
-
Svijet4 dana prijeAustralija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže
-
Svijet4 dana prijeČini se da se Louvre raspada







