Connect with us

Hrvatska

Stručnjak o najtoplijem siječnju dosad: Početak godine je žestok. Na neki način, već smo imali “toplinski val”

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Nakon prošle, globalno najtoplije godine u povijesti mjerenja temperatura, svjedočili smo i globalno najtoplijem siječnju što prema narodnoj poslovici da se “po jutru dan poznaje” daje naslutiti novu rekordno toplu godinu.

Nedavno je Agencija Europske unije za klimatske promjene Copernicus objavila da je 2024. godina bila najtoplija ikad te prva u kojoj je pređen prag globalnog zatopljenja od 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih temperatura.

Copernicus je ovoga tjedna objavio da je i ovogodišnji siječanj bio najtopliji zabilježen u suvremenoj povijesti s globalnom prosječnom temperaturom za 1,75 Celzijevih stupnjeva višom nego u predindustrijskom razdoblju. Ti su podaci zatekli mnoge stručnjake koji su predviđali da će zbog smjene razdoblja “toplijeg” El Niña “hladnijom” La Niñom, početak ove godine ipak biti nešto hladniji.

Između El Niña i La Niñe

Lani u kolovozu atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, s oprezom nam je rekao da bi učinke La Niñe mogli vidjeti nakon Božića.

“Početkom ljeta završilo je razdoblje El Niña, prirodnog klimatskog obrasca kojeg obilježavaju iznadprosječno visoke temperature u tropskim dijelovima Tihog oceana, koji se potom manifestira diljem svijeta pa i kod nas. Obično, ali ne i nužno odmah, nakon razdoblja El Niña slijedi suprotno razdoblje La Niñe. No trenutno smo u neutralnom međurazdoblju”, rekao nam je tada prof. Grisogono.

Njegovu ljetošnju tvrdnju sada je potvrdio i Copernicus ocijenivši da se La Niña “još nije potpuno razvila” i da se “svijet trenutno nalazi u neutralnim uvjetima između dvije faze”.

“Siječanj je bio natprosječno topao”

Profesora Grisogona upitali smo jesmo li već u siječnju imali prvi ovogodišnji, uvjetno rečeno, toplinski val.

“Siječanj je bio i te kako natprosječno topao i nazvao bih to toplinskim valom, naravno pod navodnicima jer nije bio toplinski val u onom ljetnom smislu vrućina, sparina i požara. Globalno zatopljenje očito se nastavlja”, kaže.

Znanstvenici su, doduše, očekivali hladniji siječanj zbog efekta La Niñe. Grisogono napominje da je na sjevernoj hemisferi ponekad potrebno nekoliko mjeseci, ponekad i pola godine, da se osjete učinci La Niñe.

“Hlađenja traju duže. U prosjeku, hlađenje je termodinamički sporiji proces nego zagrijavanje, ali samo kvalitativno. Kad, recimo, stavimo vodu u hladnjak ili zamrzivač treba dosta vremena da dođe do pripadajuće temperature od 4 ili -18 stupnjeva Celzijevih, dok će ista ta količina vode vrlo brzo zagrijati se do vrenja”, kaže.

“Globalno nije još ništa poduzeto”

Grisogono kaže da je nezahvalno predviđati kakva će u meteorološkom smislu biti ova godina.

“Još je rano za reći kakva će biti godina, ali njen početak je prilično žestok. Pritom, naravno, treba uzeti u obzir i slabljenje cirkumpolarne struje u moru oko Antarktika koja tamo više ne drži led kao prije i on se brže topi. A kad na površini mora nema leda, ono brže upija toplinu”, dodaje.

Također kaže kako se još ne zna ni hoće li La Niña kompenzirati globalno zagrijavanje u ovoj godini.

“Dosad ništa nije globalno poduzeto po tom pitanju. I dalje imamo ogromne količine emisija stakleničkih plinova zbog ratovanja, zbog putovanja i prometa, zbog preintenzivne poljoprivrede… Svi ti procesi nisu umanjeni. Možemo mi staviti kocku leda u onu kipuću vodu koju sam spomenuo. Ona će neznatno usporiti proces, ali vrenje je vrenje”, slikovito je objasnio naš sugovornik.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu